INDEKSI POTROŠAČKIH CIJENA U SIJEČNJU 2004.

 

Cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u siječnju 2004. u odnosu na prosinac 2003. više su za 1,0%, a u odnosu na siječanj prošle  godine više su za 2,1%.

 

Promatrano po glavnim grupama proizvoda prema namjeni potrošnje, u siječnju 2004. u odnosu na prosinac 2003. najviše su porasle cijene prehrane i bezalkoholnih pića (za 3,0%) te cijene prometa (za 1,5%). Cijene ugostiteljskih usluga porasle su za 0,7%, cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva za 0,6%, cijene rekreacije i kulture za 0,5%, cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanje te cijene ostalih dobara i usluga za 0,3%, a cijene alkoholnih pića i duhana za 0,1%. Istodobno su cijene odjeće i obuće u siječnju 2004. u odnosu na prosinac 2003. niže za 4,3% te cijene komunikacija za 0,1%, dok su cijene zdravstva i obrazovanja ostale na razini cijena iz prosinca.

 

Najveći doprinos porastu indeksa potrošačkih cijena u siječnju u odnosu na prosinac od 1,0% imale su cijene prehrane i bezalkoholnih pića (0,99%) te cijene prometa (0,17%), a najveći doprinos smanjenju porasta imale su cijene odjeće i obuće (-0,36%).

 

U okviru indeksa potrošačkih cijena, cijene dobara u siječnju 2004. u odnosu na prosinac 2003. u prosjeku su više za 1,1%, a cijene usluga za 0,4%.

 

Promatrano po podindeksima, indeks potrošačkih cijena bez energije u siječnju 2004. u odnosu na prosinac 2003. viši je za 0,9%, dok je indeks bez energije i prehrane niži za 0,3%.  Cijene prehrane, pića i duhana u siječnju su više za 2,6%, dok su cijene dobara bez prehrane, pića i duhana niže za 0,3%.

 

 

 

 

1.  INDEKSI POTROŠAČKIH CIJENA U SIJEČNJU 2004.

 

Struktura

(%)

I. 2004.
Ø 2001.

I. 2004.
I. 2003.

I. 2004.
XII. 2003.

 

 

 

 

 

INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA – UKUPNO

100,0

105,1

102,1

101,0

 

 

 

 

 

Prehrana i bezalkoholna pića

33,0

105,7

104,9

103,0

Alkoholna pića i duhan

5,4

103,9

101,5

100,1

Odjeća i obuća

8,3

99,9

97,5

95,7

Stanovanje, voda,energija, plin i druga goriva

14,3

107,2

100,6

100,6

Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje

4,8

96,2

99,8

100,3

Zdravstvo

2,8

122,5

105,5

100,0

Promet

11,3

105,2

100,7

101,5

Komunikacije

4,5

110,6

99,8

99,9

Rekreacija i kultura

5,6

104,7

102,4

100,5

Obrazovanje

0,9

101,4

100,3

100,0

Ugostiteljske usluge

3,2

109,0

104,2

100,7

Ostala dobra i usluge

5,9

103,7

102,0

100,3

 

 

 

 

 

Dobra

77,3

103,7

102,1

101,1

Usluge

22,7

111,0

102,4

100,4

Ukupno bez energije

87,5

105,1

102,6

100,9

Ukupno bez energije i prehrane

57,2

104,5

101,2

99,7

Dobra bez električne energije

73,2

103,5

102,2

101,2

Prehrana, piće i duhan

38,4

105,4

104,4

102,6

Dobra bez prehrane, pića i duhana

38,9

101,9

99,8

99,7

 

 

 

 

 

2. INDEKSI POTROŠAČKIH CIJENA OD SIJEČNJA 2001. DO SIJEČNJA 2004.

 

2001 = 100

prethodni mjesec = 100

Indeks potrošačkih cijena – ukupno

dobara

usluga

Indeks potrošačkih cijena – ukupno

 

 

 

 

 

2002.

101,7

100,3

107,3

101,71)

2003.

103,5

101,9

110,0

101,81)

 

 

 

 

 

2001.     I.

98,4

98,7

97,1

100,2

             II.

98,9

99,3

97,3

100,5

             III.

98,7

99,3

96,6

99,8

             IV.

100,1

100,6

98,2

101,4

             V.

101,0

101,7

98,2

100,9

             VI.

100,8

101,4

98,6

99,8

             VII.

99,8

100,1

98,9

99,0

             VIII.

100,5

99,9

102,9

100,7

             IX.

100,7

100,2

102,8

100,2

             X.

100,2

99,5

103,1

99,5

             XI.

100,1

99,4

103,0

99,9

             XII.

100,5

99,8

103,5

100,4

 

 

 

 

 

2002.     I.

101,5

100,6

105,0

101,0

             II.

101,4

100,4

105,4

99,9

             III.

101,4

100,3

105,9

100,0

             IV.

101,7

100,6

106,2

100,3

             V.

102,2

101,0

107,0

100,5

             VI.

101,6

100,0

108,2

99,4

             VII.

101,3

99,5

108,5

99,7

             VIII.

101,2

99,5

107,9

99,9

             IX.

101,6

100,0

108,1

100,4

             X.

101,8

100,3

108,2

100,2

             XI.

102,0

100,3

108,7

100,2

             XII.

102,4

100,9

108,3

100,4

 

 

 

 

 

2003.     I.

102,9

101,5

108,4

100,5

             II.

103,1

101,8

108,7

100,2

             III.

103,6

102,3

109,0

100,5

             IV.

103,3

101,9

109,1

99,7

             V.

103,6

102,1

109,5

100,3

             VI.

103,2

101,5

110,2

99,6

             VII.

103,3

101,1

112,3

100,1

             VIII.

103,4

101,2

112,3

100,1

             IX.

103,6

102,0

110,3

100,2

             X.

103,6

102,0

110,0

100,0

             XI.

103,8

102,3

110,1

100,2

             XII.

104,1

102,5

110,6

100,3

 

 

 

 

 

2004.     I.

105,1

103,7

111,0

101,0

 

 

1)    Prethodna godina = 100

 

 

3.     HARMONIZIRANI INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA U EU U PROSINCU 2003.

                                (nastavak)

 

XII. 2003.
XII. 2002.

 

 

XII. 2003.
XII. 2002.

 

 

 

 

 

EU 151)

1,82)

 

Italija

2,52)

Austrija

1,3

 

Luksemburg

2,4

Belgija

1,7

 

Njemačka

1,1

Danska

1,2

 

Nizozemska

1,62)

Finska

1,2

 

Portugal

2,3

Francuska

2,42)

 

Španjolska

2,7

Grčka

3,1

 

Švedska

1,8

Irska

2,9

 

Velika Britanija

1,3

 

 

1)    Europski indeks potrošačkih cijena (EICP)

2)    Privremeni podatak

 

 

 

 

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

 

 

Definicija indeksa potrošačkih cijena

 

Indeks potrošačkih cijena odražava promjene u razini cijena dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavlja, koristi se njima ili plaća referentno stanovništvo radi potrošnje.

 

Namjena

 

Indeks potrošačkih cijena može imati različite namjene: može služiti za mjerenje inflacije, može služiti za očuvanje vrijednosti kod ugovora s indeksnim klauzulama (npr. može poslužiti za indeksiranje plaća u kolektivnim ugovorima, za indeksiranje mirovina i sl.), omogućava usporedbu kretanja stope inflacije s drugim zemljama, omogućava usporedbu kretanja cijena unutar zemlje između određenih gospodarskih sektora, može služiti kao osnova za deflacioniranje pojedinih kategorija nacionalnih računa i drugih statističkih serija te se primjenjuje u analitičke svrhe.

 

Indeks potrošačkih cijena u Hrvatskoj

 

Indeks potrošačkih cijena u Hrvatskoj izračunava se na osnovi reprezentativne košarice koju čini oko 540 proizvoda. Svakog mjeseca prikuplja se više od 25 000 cijena na unaprijed definiranom uzorku prodajnih mjesta u devet geografskih lokacija.

 

Obuhvat indeksa

 

Obuhvat stanovništva: Obuhvaćena su ukupna privatna kućanstva na domaćem teritoriju bez obzira na rezidentnost, tip naselja u kojem se nalaze, njihovu poziciju u raspodjeli dohodaka te njihove etničke i demografske karakteristike.

 

Geografski obuhvat: Ponderi obuhvaćaju cijeli teritorij Republike Hrvatske. Cijene se prikupljaju na devet lokacija (gradova) u zemlji (Zagreb, Slavonski Brod, Osijek, Sisak, Rijeka, Pula, Split, Dubrovnik i Varaždin), odabranih prema kriteriju broja stanovnika i reprezentativnosti za pojedinu statističku regiju.

 

Obuhvat proizvoda: Obuhvaćena su sva dobra i usluge koje kupuje referentno stanovništvo radi finalne potrošnje. Nije obuhvaćeno: imputirana stambena renta, izdaci za kupnju stambenih objekata i zemljišta te ostale investicije, izdaci za igre na sreću i usluge životnog osiguranja. Obuhvat dobara i usluga redovito se revidira kako bi se očuvala reprezentativnost košarice proizvoda s obzirom na ukuse potrošača i njihove navike u pogledu kupovine. Proizvodi se obvezno uključuju u izračunavanje indeksa potrošačkih cijena ako je njihov udio u ukupnim izdacima referentnog stanovništva veći od 1/1000.

 

 

Snimanje cijena

 

Većina cijena snima se lokalno, a centralno se prikupljaju cijene državnih monopola i nacionalno homogene cijene. Za proizvode čije se cijene snimaju lokalno snimatelji od Državnog zavoda za statistiku dobivaju labave specifikacije, a snimatelji u početku samostalno izabiru konkretan proizvod čiju će cijenu snimiti na prodajnom mjestu. Kako bi se osiguralo da snimatelji potom iz mjeseca u mjesec snimaju cijene istih proizvoda te da bi se moglo pratiti koje proizvode snimatelji izabiru na terenu, snimatelji bilježe i unaprijed definiran skup dodatnih karakteristika proizvoda. Takav način snimanja omogućava praćenje promjene kretanja cijena između dva razdoblja, ali ne i usporedbu prosječne cijene između različitih geografskih lokacija.

 

 

Za potrebe indeksa potrošačkih cijena cijene se snimaju sljedećih dana u mjesecu:

 

-   za poljoprivredne proizvode koji se prodaju na tržnicama trećeg petka u mjesecu

-   za prehrambene proizvode, u razdoblju od 18. do 21. u mjesecu

-   za industrijske proizvode i foto-opremu u razdoblju od 13. do 20. u mjesecu

    za ostale proizvode u razdoblju od 16. do 18. u mjesecu.

 

 

Ponderi

 

Ponderi koji se koriste za izračunavanje indeksa potrošačkih cijena odražavaju relativnu važnost odabranih dobara i usluga u ukupnoj potrošnji rezidentnih kućanstava na domaćem teritoriju. Osnovni izvor podataka za izradu pondera za obračun indeksa potrošačkih cijena je Anketa o potrošnji kućanstava, koju Državni zavod za statistiku redovito provodi od 1998. Taj izvor podataka nadopunjen je podacima o trgovini na malo, te podacima iz godišnjih statističkih izvješća Financijske agencije. Za izračunavanje indeksa potrošačkih cijena od siječnja 2001. nadalje koriste se ponderi koji se temelje na rezultatima Ankete o potrošnji kućanstva za 2001.

 

Klasifikacija

 

Za klasificiranje proizvoda iz indeksa potrošačkih cijena koristi se klasifikacija osobne potrošnje po namjeni (Classification of Individual Consumption by Purpose, COICOP). Ta klasifikacija dijeli izdatke na dvanaest osnovnih skupina dobara i usluga.

 

 

Agregiranje

 

Izračunavanje indeksa potrošačkih cijena započinje izračunavanjem indeksa elementarnih agregata. Indeks elementarnog agregata izračunava se kao odnos srednjih vrijednosti cijena tekućeg i referentnog razdoblja za cijene, pri čemu se kao mjera srednje vrijednosti koristi geometrijska sredina.

 

Zatim se izračunava indeks potrošačkih cijena koristeći formulu za vaganu aritmetičku sredinu indeksa na nižoj razini agregacije.

 

Ostale definicije

 

Elementarni agregati: proizvodi na najnižoj razini agregacije, odnosno proizvodi u svim prodajnim mjestima na jednoj geografskoj lokaciji. Proizvodima iz elementarnog agregata ne može se dodijeliti ponder jer za to ne postoje odgovarajući podaci.

 

Proizvod: bilo koje dobro ili usluga za potrošnju koja se može kupiti, skupni naziv za dobra i usluge.

 

Dobra: svi proizvodi osim usluga.

 

Usluge: Popravak i čišćenje odjeće i obuće, usluge za redovito održavanje i popravke u stanu, popravak kućanskih aparata, održavanje i popravci osobnih vozila, ostale usluge vezane uz prometna sredstva, prometne usluge, popravak opreme za rekreaciju i kulturu i usluge rekreacije i kulture, ugostiteljske usluge, usluge osobne njege, osiguranje vezano uz stanovanje i transport, ostale usluge  drugdje nespomenute.

 

Energija: električna energija, plin, tekuća i kruta goriva, zagrijavanje stana, goriva i maziva.

 

 

 

Kratice

 

EU   Europska unija