|
Cijene dobara i
usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih
cijena, u veljači 2004. u odnosu na siječanj 2004. niže su za 0,1%, u odnosu
na veljaču prošle godine više su za 1,8%, a u odnosu na prosinac 2003. više su
za 0,9%. Promatrano
po glavnim skupinama proizvoda prema namjeni potrošnje, u veljači 2004. u
odnosu na siječanj 2004. najviše su porasle cijene rekreacije i kulture (za
0,8%), cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva (za 0,5%),
cijene ostalih dobara i usluga (za 0,2%) te cijene zdravstva (za 0,1%).
Istodobno su cijene odjeće i obuće u veljači 2004. u odnosu na siječanj 2004.
niže za 1,3%, cijene prehrane i bezalkoholnih pića za 0,2%, cijene prometa,
pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja za 0,1%, dok su cijene
alkoholnih pića i duhana, cijene komunikacija, cijene obazovanja te cijene
ugostiteljskih usluga u prosjeku ostale na razini cijena iz siječnja. Najveći doprinos smanjenju
indeksa potrošačkih cijena u veljači 2004. u odnosu na siječanj 2004. (od
0,1%) imale su cijene odjeće i obuće (-0,11%) te cijene prehrane i
bezalkoholnih pića (-0,07%), a najveći doprinos povećanju porasta imale su
cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva (0,07%) te cijene
rekreacije i kulture (0,04%). U okviru indeksa potrošačkih
cijena, cijene dobara u veljači 2004. u odnosu na siječanj 2004. u prosjeku
su niže za 0,2%, dok su cijene usluga
više za 0,5%. Promatrano po podindeksima,
indeks potrošačkih cijena bez energije u veljači 2004. u odnosu na siječanj
2004. niži je za 0,1%, dok je indeks bez energije i prehrane ostao na razini
cijena iz siječnja. Indeks dobara bez energije, indeks prehrane, pića i
duhana te indeks dobara bez prehrane, pića i duhana niži je za 0,2%. |
1. INDEKSI
POTROŠAČKIH CIJENA U VELJAČI 2004.
|
|
Struktura (%) |
II. 2004. |
II. 2004. |
II. 2004. |
II. 2004. |
|
|
|
|
|
|
|
|
INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA – UKUPNO |
100,0 |
105,0 |
101,8 |
99,9 |
100,9 |
|
|
|
|
|
|
|
|
Prehrana i bezalkoholna pića |
33,0 |
105,5 |
104,4 |
99,8 |
102,8 |
|
Alkoholna pića i duhan |
5,4 |
103,9 |
101,4 |
100,0 |
100,1 |
|
Odjeća i obuća |
8,3 |
98,6 |
97,0 |
98,7 |
94,5 |
|
Stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva |
14,3 |
107,7 |
100,7 |
100,5 |
101,1 |
|
Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje |
4,8 |
96,1 |
99,7 |
99,9 |
100,2 |
|
Zdravstvo |
2,8 |
122,6 |
105,4 |
100,1 |
100,1 |
|
Promet |
11,3 |
105,1 |
99,6 |
99,9 |
101,4 |
|
Komunikacije |
4,5 |
110,6 |
99,7 |
100,0 |
99,9 |
|
Rekreacija i kultura |
5,6 |
105,5 |
103,3 |
100,8 |
101,3 |
|
Obrazovanje |
0,9 |
101,4 |
100,2 |
100,0 |
100,0 |
|
Ugostiteljske usluge |
3,2 |
109,0 |
103,8 |
100,0 |
100,7 |
|
Ostala dobra i usluge |
5,9 |
103,9 |
102,1 |
100,2 |
100,5 |
|
|
|
|
|
|
|
|
Dobra |
77,3 |
103,4 |
101,6 |
99,8 |
100,9 |
|
Usluge |
22,7 |
111,5 |
102,6 |
100,5 |
100,8 |
|
Ukupno bez energije |
87,5 |
105,0 |
102,3 |
99,9 |
100,8 |
|
Ukupno bez energije i prehrane |
57,2 |
104,6 |
101,2 |
100,0 |
99,7 |
|
Dobra bez električne energije |
73,2 |
103,3 |
101,7 |
99,8 |
101,0 |
|
Prehrana, piće i duhan |
38,4 |
105,2 |
103,9 |
99,8 |
102,4 |
|
Dobra bez prehrane, pića i duhana |
38,9 |
101,7 |
99,4 |
99,8 |
99,5 |
2. INDEKSI
POTROŠAČKIH CIJENA
|
|
2001 = 100 |
prethodni mjesec = 100 |
||
|
Indeks potrošačkih cijena – ukupno |
dobara |
usluga |
Indeks potrošačkih cijena – ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
|
2002. |
101,7 |
100,3 |
107,3 |
101,71) |
|
2003. |
103,5 |
101,9 |
110,0 |
101,81) |
|
|
|
|
|
|
|
2001. I. |
98,4 |
98,7 |
97,1 |
100,2 |
|
II. |
98,9 |
99,3 |
97,3 |
100,5 |
|
III. |
98,7 |
99,3 |
96,6 |
99,8 |
|
IV. |
100,1 |
100,6 |
98,2 |
101,4 |
|
V. |
101,0 |
101,7 |
98,2 |
100,9 |
|
VI. |
100,8 |
101,4 |
98,6 |
99,8 |
|
VII. |
99,8 |
100,1 |
98,9 |
99,0 |
|
VIII. |
100,5 |
99,9 |
102,9 |
100,7 |
|
IX. |
100,7 |
100,2 |
102,8 |
100,2 |
|
X. |
100,2 |
99,5 |
103,1 |
99,5 |
|
XI. |
100,1 |
99,4 |
103,0 |
99,9 |
|
XII. |
100,5 |
99,8 |
103,5 |
100,4 |
|
|
|
|
|
|
|
2002. I. |
101,5 |
100,6 |
105,0 |
101,0 |
|
II. |
101,4 |
100,4 |
105,4 |
99,9 |
|
III. |
101,4 |
100,3 |
105,9 |
100,0 |
|
IV. |
101,7 |
100,6 |
106,2 |
100,3 |
|
V. |
102,2 |
101,0 |
107,0 |
100,5 |
|
VI. |
101,6 |
100,0 |
108,2 |
99,4 |
|
VII. |
101,3 |
99,5 |
108,5 |
99,7 |
|
VIII. |
101,2 |
99,5 |
107,9 |
99,9 |
|
IX. |
101,6 |
100,0 |
108,1 |
100,4 |
|
X. |
101,8 |
100,3 |
108,2 |
100,2 |
|
XI. |
102,0 |
100,3 |
108,7 |
100,2 |
|
XII. |
102,4 |
100,9 |
108,3 |
100,4 |
|
|
|
|
|
|
|
2003. I. |
102,9 |
101,5 |
108,4 |
100,5 |
|
II. |
103,1 |
101,8 |
108,7 |
100,2 |
|
III. |
103,6 |
102,3 |
109,0 |
100,5 |
|
IV. |
103,3 |
101,9 |
109,1 |
99,7 |
|
V. |
103,6 |
102,1 |
109,5 |
100,3 |
|
VI. |
103,2 |
101,5 |
110,2 |
99,6 |
|
VII. |
103,3 |
101,1 |
112,3 |
100,1 |
|
VIII. |
103,4 |
101,2 |
112,3 |
100,1 |
|
IX. |
103,6 |
102,0 |
110,3 |
100,2 |
|
X. |
103,6 |
102,0 |
110,0 |
100,0 |
|
XI. |
103,8 |
102,3 |
110,1 |
100,2 |
|
XII. |
104,1 |
102,5 |
110,6 |
100,3 |
|
2004. I. |
105,1 |
103,7 |
111,0 |
101,0 |
|
II. |
105,0 |
103,4 |
111,5 |
99,9 |
1) Prethodna godina = 100
3. HARMONIZIRANI INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA U EU U SIJEČNJU 2004.
(nastavak)
|
|
I. 2004. |
|
|
I. 2004. |
|
|
|
|
|
|
|
EU 151)) |
1,82) |
|
Italija |
2,22) |
|
Austrija |
1,22) |
|
Luksemburg |
2,3 |
|
Belgija |
1,4 |
|
Njemačka |
1,3 |
|
Danska |
1,0 |
|
Nizozemska |
1,52) |
|
Finska |
0,8 |
|
Portugal |
2,2 |
|
Francuska |
2,2 |
|
Španjolska |
2,3 |
|
Grčka |
3,1 |
|
Švedska |
1,3 |
|
Irska |
2,3 |
|
Velika Britanija |
1,4 |
1) Europski indeks potrošačkih cijena (EICP)
2) Privremeni podatak
METODOLOŠKA
OBJAŠNJENJA
Definicija indeksa
potrošačkih cijena
Indeks potrošačkih cijena odražava promjene u razini cijena
dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavlja, koristi se njima ili plaća
referentno stanovništvo radi potrošnje.
Indeks potrošačkih cijena može imati različite
namjene: može služiti za mjerenje inflacije, može služiti za očuvanje
vrijednosti kod ugovora s indeksnim klauzulama (npr. može poslužiti za
indeksiranje plaća u kolektivnim ugovorima, za indeksiranje mirovina i sl.),
omogućava usporedbu kretanja stope inflacije s drugim zemljama, omogućava
usporedbu kretanja cijena unutar zemlje između određenih gospodarskih sektora,
može služiti kao osnova za deflacioniranje pojedinih kategorija nacionalnih
računa i drugih statističkih serija te se primjenjuje u analitičke svrhe.
Indeks
potrošačkih cijena u Hrvatskoj izračunava se na osnovi reprezentativne košarice
koju čini oko 540 proizvoda. Svakog mjeseca prikuplja se više od 25 000 cijena
na unaprijed definiranom uzorku prodajnih mjesta u devet geografskih lokacija.
Obuhvat
stanovništva: Obuhvaćena su
ukupna privatna kućanstva na domaćem teritoriju bez obzira na rezidentnost, tip
naselja u kojem se nalaze, njihovu poziciju u raspodjeli dohodaka te njihove
etničke i demografske karakteristike.
Geografski
obuhvat: Ponderi
obuhvaćaju cijeli teritorij Republike Hrvatske. Cijene se prikupljaju na devet
lokacija (gradova) u zemlji (Zagreb, Slavonski Brod, Osijek, Sisak, Rijeka,
Pula, Split, Dubrovnik i Varaždin), odabranih prema kriteriju broja stanovnika
i reprezentativnosti za pojedinu statističku regiju.
Obuhvat
proizvoda: Obuhvaćena su
sva dobra i usluge koje kupuje referentno stanovništvo radi finalne potrošnje.
Nije obuhvaćeno: imputirana stambena renta, izdaci za kupnju stambenih objekata
i zemljišta te ostale investicije, izdaci za igre na sreću i usluge životnog
osiguranja. Obuhvat dobara i usluga redovito se revidira kako bi se očuvala
reprezentativnost košarice proizvoda s obzirom na ukuse potrošača i njihove
navike u pogledu kupovine. Proizvodi se obvezno uključuju u izračunavanje
indeksa potrošačkih cijena ako je njihov udio u ukupnim izdacima referentnog
stanovništva veći od 1/1000.
Većina
cijena snima se lokalno, a centralno se prikupljaju cijene državnih monopola i
nacionalno homogene cijene. Za proizvode čije se cijene snimaju lokalno
snimatelji od Državnog zavoda za statistiku dobivaju labave specifikacije, a
snimatelji u početku samostalno izabiru konkretan proizvod čiju će cijenu
snimiti na prodajnom mjestu. Kako bi se osiguralo da snimatelji potom iz
mjeseca u mjesec snimaju cijene istih proizvoda te da bi se moglo pratiti koje
proizvode snimatelji izabiru na terenu, snimatelji bilježe i unaprijed
definiran skup dodatnih karakteristika proizvoda. Takav način snimanja
omogućava praćenje promjene kretanja cijena između dva razdoblja, ali ne i
usporedbu prosječne cijene između različitih geografskih lokacija.
Za potrebe indeksa potrošačkih cijena cijene se snimaju
sljedećih dana u mjesecu:
- za poljoprivredne proizvode koji se prodaju
na tržnicama trećeg petka u mjesecu
- za prehrambene proizvode, u razdoblju od 18. do 21. u mjesecu
- za industrijske proizvode i
foto-opremu u razdoblju od 13. do 20. u mjesecu
za
ostale proizvode u razdoblju od 16. do 18. u mjesecu.
Ponderi koji se koriste za izračunavanje indeksa potrošačkih
cijena odražavaju relativnu važnost odabranih dobara i usluga u ukupnoj
potrošnji rezidentnih kućanstava na domaćem teritoriju. Osnovni izvor podataka
za izradu pondera za obračun indeksa potrošačkih cijena je Anketa o potrošnji
kućanstava, koju Državni zavod za statistiku redovito provodi od 1998. Taj
izvor podataka nadopunjen je podacima o trgovini na malo, te podacima iz
godišnjih statističkih izvješća Financijske agencije. Za izračunavanje indeksa
potrošačkih cijena od siječnja 2001. nadalje koriste se ponderi koji se temelje
na rezultatima Ankete o potrošnji kućanstva za 2001.
Za klasificiranje proizvoda iz indeksa potrošačkih cijena
koristi se klasifikacija osobne potrošnje po namjeni (Classification of
Individual Consumption by Purpose, COICOP). Ta klasifikacija dijeli izdatke na
dvanaest osnovnih skupina dobara i usluga.
Izračunavanje indeksa potrošačkih cijena započinje
izračunavanjem indeksa elementarnih agregata. Indeks elementarnog agregata
izračunava se kao odnos srednjih vrijednosti cijena tekućeg i referentnog
razdoblja za cijene, pri čemu se kao mjera srednje vrijednosti koristi
geometrijska sredina.
Zatim se izračunava indeks potrošačkih
cijena koristeći formulu za vaganu aritmetičku sredinu indeksa na nižoj razini
agregacije.
Ostale definicije
Elementarni
agregati: proizvodi na
najnižoj razini agregacije, odnosno proizvodi u svim prodajnim mjestima na
jednoj geografskoj lokaciji. Proizvodima iz elementarnog agregata ne može se
dodijeliti ponder jer za to ne postoje odgovarajući podaci.
Proizvod: bilo koje dobro ili usluga za
potrošnju koja se može kupiti, skupni naziv za dobra i usluge.
Dobra: svi proizvodi osim usluga.
Usluge: Popravak i čišćenje odjeće i obuće,
usluge za redovito održavanje i popravke u stanu, popravak kućanskih aparata,
održavanje i popravci osobnih vozila, ostale usluge vezane uz prometna
sredstva, prometne usluge, popravak opreme za rekreaciju i kulturu i usluge
rekreacije i kulture, ugostiteljske usluge, usluge osobne njege, osiguranje
vezano uz stanovanje i transport, ostale usluge drugdje nespomenute.
Energija: električna energija, plin, tekuća i
kruta goriva, zagrijavanje stana, goriva i maziva.
Kratice
EU Europska unija