Cijene dobara i
usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih
cijena, u ožujku 2004. u odnosu na veljaču 2004. više su za 0,1%, u odnosu na ožujak prošle godine više su za 1,4%, a u
odnosu na prosinac 2003. više su za 1,0%.
Promatrano po glavnim skupinama proizvoda prema namjeni potrošnje, u ožujku
2004. u odnosu na veljaču 2004. najviše su porasle cijene odjeće i obuće (za
1,3%), cijene rekreacije i kulture (za 0,7%), cijene ugostiteljskih usluga (za
0,4%) i cijene obrazovanja (za 0,3%). Cijene alkoholnih pića i duhana, cijene
zdravstva te cijene ostalih proizvoda i usluga u ožujku porasle su za 0,1%.
Istodobno su cijene prometa i cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog
održavanja u ožujku 2004. u odnosu na veljaču 2004. niže za 0,3%, cijene
prehrane i bezalkoholnih pića te cijene stanovanja, vode, energije, plina i
drugih goriva za 0,1%, dok su cijene komunikacija u prosjeku ostale na razini
cijena iz veljače.
Najveći doprinos
povećanju indeksa potrošačkih cijena u ožujku 2004. u odnosu na veljaču 2004.
(od 0,1%) imale su cijene odjeće i obuće (0,11%) te cijene rekreacije i kulture
(0,04%), a najveći doprinos smanjenju porasta imale su cijene prehrane i
bezalkoholnih pića te cijene prometa (-0,03%).
U okviru indeksa
potrošačkih cijena, cijene dobara u ožujku 2004. u odnosu na veljaču 2004. u
prosjeku su ostale na istoj razini, dok su cijene usluga više za 0,3%.
Promatrano po
podindeksima, indeks potrošačkih cijena bez energije u ožujku 2004. u odnosu na veljaču 2004. viši je za
0,1%, dok je indeks bez energije i prehrane viši za 0,2%. Indeksi dobara bez
električne energije, indeksi prehrane, pića i duhana u prosjeku su ostali na
razini veljače, dok je indeks dobara
bez prehrane, pića i duhana viši za 0,1%.
1. INDEKSI
POTROŠAČKIH CIJENA U OŽUJKU 2004.
|
|
Struktura (%) |
III. 2004. |
III. 2004. |
III. 2004. |
III. 2004. |
|
|
|
|
|
|
|
|
INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA – UKUPNO |
100,0 |
105,1 |
101,4 |
100,1 |
101,0 |
|
|
|
|
|
|
|
|
Prehrana i bezalkoholna pića |
33,0 |
105,4 |
103,5 |
99,9 |
102,7 |
|
Alkoholna pića i duhan |
5,4 |
104,0 |
101,4 |
100,1 |
100,2 |
|
Odjeća i obuća |
8,3 |
99,9 |
98,2 |
101,3 |
95,7 |
|
Stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva |
14,3 |
107,7 |
100,5 |
99,9 |
101,0 |
|
Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje |
4,8 |
95,9 |
99,6 |
99,7 |
100,0 |
|
Zdravstvo |
2,8 |
122,7 |
105,5 |
100,1 |
100,2 |
|
Promet |
11,3 |
104,8 |
98,1 |
99,7 |
101,1 |
|
Komunikacije |
4,5 |
110,6 |
99,8 |
100,0 |
99,9 |
|
Rekreacija i kultura |
5,6 |
106,2 |
103,2 |
100,7 |
101,9 |
|
Obrazovanje |
0,9 |
101,7 |
100,6 |
100,3 |
100,3 |
|
Ugostiteljske usluge |
3,2 |
109,5 |
104,1 |
100,4 |
101,1 |
|
Ostala dobra i usluge |
5,9 |
104,0 |
102,0 |
100,1 |
100,6 |
|
|
|
|
|
|
|
|
Dobra |
77,3 |
103,5 |
101,1 |
100,0 |
101,0 |
|
Usluge |
22,7 |
111,8 |
102,6 |
100,3 |
101,1 |
|
Ukupno bez energije |
87,5 |
105,1 |
102,0 |
100,1 |
100,9 |
|
Ukupno bez energije i prehrane |
57,2 |
104,8 |
101,2 |
100,2 |
99,9 |
|
Dobra bez električne energije |
73,2 |
103,3 |
101,2 |
100,0 |
101,0 |
|
Prehrana, piće i duhan |
38,4 |
105,2 |
103,2 |
100,0 |
102,4 |
|
Dobra bez prehrane, pića i duhana |
38,9 |
101,8 |
99,1 |
100,1 |
99,6 |
2. INDEKSI
POTROŠAČKIH CIJENA
|
|
2001 = 100 |
Prethodni mjesec = 100 |
||
|
indeks potrošačkih cijena – ukupno |
dobra |
usluge |
indeks potrošačkih cijena – ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
|
2002. |
101,7 |
100,3 |
107,3 |
101,71) |
|
2003. |
103,5 |
101,9 |
110,0 |
101,81) |
|
|
|
|
|
|
|
2001. I. |
98,4 |
98,7 |
97,1 |
100,2 |
|
II. |
98,9 |
99,3 |
97,3 |
100,5 |
|
III. |
98,7 |
99,3 |
96,6 |
99,8 |
|
IV. |
100,1 |
100,6 |
98,2 |
101,4 |
|
V. |
101,0 |
101,7 |
98,2 |
100,9 |
|
VI. |
100,8 |
101,4 |
98,6 |
99,8 |
|
VII. |
99,8 |
100,1 |
98,9 |
99,0 |
|
VIII. |
100,5 |
99,9 |
102,9 |
100,7 |
|
IX. |
100,7 |
100,2 |
102,8 |
100,2 |
|
X. |
100,2 |
99,5 |
103,1 |
99,5 |
|
XI. |
100,1 |
99,4 |
103,0 |
99,9 |
|
XII. |
100,5 |
99,8 |
103,5 |
100,4 |
|
|
|
|
|
|
|
2002. I. |
101,5 |
100,6 |
105,0 |
101,0 |
|
II. |
101,4 |
100,4 |
105,4 |
99,9 |
|
III. |
101,4 |
100,3 |
105,9 |
100,0 |
|
IV. |
101,7 |
100,6 |
106,2 |
100,3 |
|
V. |
102,2 |
101,0 |
107,0 |
100,5 |
|
VI. |
101,6 |
100,0 |
108,2 |
99,4 |
|
VII. |
101,3 |
99,5 |
108,5 |
99,7 |
|
VIII. |
101,2 |
99,5 |
107,9 |
99,9 |
|
IX. |
101,6 |
100,0 |
108,1 |
100,4 |
|
X. |
101,8 |
100,3 |
108,2 |
100,2 |
|
XI. |
102,0 |
100,3 |
108,7 |
100,2 |
|
XII. |
102,4 |
100,9 |
108,3 |
100,4 |
|
|
|
|
|
|
|
2003. I. |
102,9 |
101,5 |
108,4 |
100,5 |
|
II. |
103,1 |
101,8 |
108,7 |
100,2 |
|
III. |
103,6 |
102,3 |
109,0 |
100,5 |
|
IV. |
103,3 |
101,9 |
109,1 |
99,7 |
|
V. |
103,6 |
102,1 |
109,5 |
100,3 |
|
VI. |
103,2 |
101,5 |
110,2 |
99,6 |
|
VII. |
103,3 |
101,1 |
112,3 |
100,1 |
|
VIII. |
103,4 |
101,2 |
112,3 |
100,1 |
|
IX. |
103,6 |
102,0 |
110,3 |
100,2 |
|
X. |
103,6 |
102,0 |
110,0 |
100,0 |
|
XI. |
103,8 |
102,3 |
110,1 |
100,2 |
|
XII. |
104,1 |
102,5 |
110,6 |
100,3 |
|
2004. I. |
105,1 |
103,7 |
111,0 |
101,0 |
|
II. |
105,0 |
103,4 |
111,5 |
99,9 |
|
III. |
105,1 |
103,5 |
111,8 |
100,1 |
1) Prethodna godina = 100
3. HARMONIZIRANI INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA U EU U VELJAČI 2004.
(nastavak)
|
|
II. 2004. |
|
|
II. 2004. |
|
|
|
|
|
|
|
EU 151)) |
1,52) |
|
Italija |
2,4 |
|
Austrija |
1,52) |
|
Luksemburg |
2,4 |
|
Belgija |
1,2 |
|
Njemačka |
0,8 |
|
Danska |
0,7 |
|
Nizozemska |
1,32) |
|
Finska |
0,4 |
|
Portugal |
2,1 |
|
Francuska |
1,92) |
|
Španjolska |
2,2 |
|
Grčka |
2,6 |
|
Švedska |
0,2 |
|
Irska |
2,2 |
|
Velika Britanija |
1,3 |
1) Europski indeks potrošačkih cijena (EICP)
2) Privremeni podatak
METODOLOŠKA
OBJAŠNJENJA
Definicija indeksa potrošačkih
cijena
Indeks potrošačkih cijena odražava
promjene u razini cijena dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavlja,
koristi se njima ili plaća referentno stanovništvo radi potrošnje.
Namjena
Indeks
potrošačkih cijena može imati različite namjene: može služiti za mjerenje
inflacije, može služiti za očuvanje vrijednosti kod ugovora s indeksnim
klauzulama (npr. može poslužiti za indeksiranje plaća u kolektivnim ugovorima,
za indeksiranje mirovina i sl.), omogućava usporedbu kretanja stope inflacije s
drugim zemljama, omogućava usporedbu kretanja cijena unutar zemlje između
određenih gospodarskih sektora, može služiti kao osnova za deflacioniranje
pojedinih kategorija nacionalnih računa i drugih statističkih serija te se
primjenjuje u analitičke svrhe.
Indeks potrošačkih cijena u Hrvatskoj izračunava se na osnovi
reprezentativne košarice koju čini oko 540 proizvoda. Svakog mjeseca prikuplja
se više od 25 000 cijena na unaprijed definiranom uzorku prodajnih mjesta u
devet geografskih lokacija.
Obuhvat stanovništva. Obuhvaćena su ukupna privatna
kućanstva na domaćem teritoriju bez obzira na rezidentnost, tip naselja u kojem
se nalaze, njihovu poziciju u raspodjeli dohodaka te njihove etničke i
demografske karakteristike.
Geografski
obuhvat. Ponderi
obuhvaćaju cijeli teritorij Republike Hrvatske. Cijene se prikupljaju na devet lokacija
(gradova) u zemlji (Zagreb, Slavonski Brod, Osijek, Sisak, Rijeka, Pula, Split, Dubrovnik i Varaždin),
odabranih prema kriteriju broja stanovnika i reprezentativnosti za pojedinu
statističku regiju.
Obuhvat
proizvoda. Obuhvaćena su
sva dobra i usluge koje kupuje referentno stanovništvo radi finalne potrošnje.
Nisu obuhvaćeni: imputirana stambena renta, izdaci za kupnju stambenih objekata
i zemljišta te ostale investicije, izdaci za igre na sreću i usluge životnog
osiguranja. Obuhvat dobara i usluga redovito se revidira kako bi se očuvala reprezentativnost
košarice proizvoda s obzirom na ukuse potrošača i njihove navike u pogledu
kupnje. Proizvodi se obvezatno uključuju u izračunavanje indeksa potrošačkih
cijena ako je njihov udio u ukupnim izdacima referentnog stanovništva veći od
1/1000.
Većina
cijena snima se lokalno, a centralno se prikupljaju cijene državnih monopola i
nacionalno homogene cijene. Za proizvode čije se cijene snimaju lokalno
snimatelji od Državnog zavoda za statistiku dobivaju labave specifikacije, a
snimatelji u početku samostalno izabiru konkretan proizvod čiju će cijenu
snimiti na prodajnom mjestu. Kako bi se osiguralo da snimatelji potom iz
mjeseca u mjesec snimaju cijene istih proizvoda te kako bi se moglo pratiti
koje proizvode snimatelji izabiru na terenu, snimatelji bilježe i unaprijed
definiran skup dodatnih karakteristika proizvoda. Takav način snimanja
omogućava praćenje promjene kretanja cijena između dva razdoblja, ali ne i
usporedbu prosječne cijene između različitih geografskih lokacija.
Za potrebe indeksa potrošačkih cijena cijene se snimaju
sljedećih dana u mjesecu:
- za poljoprivredne proizvode koji se prodaju
na tržnicama trećeg petka u mjesecu
- za prehrambene proizvode u razdoblju od 18. do 21. u mjesecu
- za industrijske proizvode i fotoopremu
u razdoblju od 13. do 20. u mjesecu
- za
ostale proizvode u razdoblju od 16. do 18. u mjesecu.
Ponderi koji se koriste za izračunavanje indeksa potrošačkih
cijena odražavaju relativnu važnost odabranih dobara i usluga u ukupnoj potrošnji
rezidentnih kućanstava na domaćem teritoriju. Osnovni izvor podataka za izradu
pondera za obračun indeksa potrošačkih cijena je Anketa o potrošnji kućanstava,
koju Državni zavod za statistiku redovito provodi od 1998. Taj izvor podataka
nadopunjen je podacima o trgovini na malo te podacima iz godišnjih statističkih
izvješća Financijske agencije. Za izračunavanje indeksa potrošačkih cijena od
siječnja 2001. nadalje koriste se ponderi koji se temelje na rezultatima Ankete
o potrošnji kućanstava za 2001.
Za klasificiranje proizvoda iz indeksa potrošačkih cijena
koristi se Klasifikacija osobne potrošnje prema namjeni (Classification of
Individual Consumption by Purpose, COICOP). Ta klasifikacija dijeli izdatke na
dvanaest osnovnih skupina dobara i usluga.
Izračunavanje indeksa potrošačkih cijena počinje
izračunavanjem indeksa elementarnih agregata. Indeks elementarnog agregata
izračunava se kao odnos srednjih vrijednosti cijena tekućeg i referentnog
razdoblja za cijene, pri čemu se kao mjera srednje vrijednosti koristi
geometrijska sredina.
Zatim se izračunava indeks potrošačkih
cijena koristeći se formulom za vaganu aritmetičku sredinu indeksa na nižoj
razini agregacije.
Ostale definicije
Elementarni
agregati: proizvodi na
najnižoj razini agregacije odnosno proizvodi u svim prodajnim mjestima na
jednoj geografskoj lokaciji. Proizvodima iz elementarnog agregata ne može se
dodijeliti ponder jer za to ne postoje odgovarajući podaci.
Proizvod: bilo koje dobro ili usluga za potrošnju
koja se može kupiti, skupni naziv za dobra i usluge.
Dobra: svi proizvodi osim usluga.
Usluge: popravak i čišćenje odjeće i obuće,
usluge za redovito održavanje i popravke u stanu, popravak kućanskih aparata,
održavanje i popravci osobnih vozila, ostale usluge vezane uz prometna
sredstva, prometne usluge, popravak opreme za rekreaciju i kulturu i usluge
rekreacije i kulture, ugostiteljske usluge, usluge osobne njege, osiguranje
vezano uz stanovanje i transport, ostale usluge drugdje nespomenute.
Energija: električna energija, plin, tekuća i
kruta goriva, zagrijavanje stana, goriva i maziva.
Kratice
EU Europska unija