INDEKSI POTROŠAČKIH CIJENA U
TRAVNJU 2004.
Cijene dobara i
usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih
cijena, u travnju 2004. u odnosu na ožujak 2004. više su za 0,2%, u odnosu na travanj prošle godine više su za 1,9%, a
u odnosu na prosinac 2003. više su za 1,2%.
Promatrano po glavnim skupinama proizvoda prema namjeni potrošnje, u
travnju 2004. u odnosu na ožujak 2004. najviše su porasle cijene odjeće i obuće
(za 2,6%), cijene prometa (za 1,2%, zbog povećanja cijena goriva i maziva),
cijene stanovanja, vode, energije, plina
i drugih goriva i cijene
ugostiteljskih usluga (za 0,4%), cijene alkoholnih pića i duhana (za
0,3%) te cijene ostalih proizvoda i usluga (za 0,1%). Istodobno su cijene
prehrane i bezalkoholnih pića u travnju 2004. u odnosu na ožujak 2004. niže za
0,7%, cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja za 0,5%, a cijene
rekreacije i kulture te cijene obrazovanja za 0,2%. Cijene zdravstva i cijene
komunikacija u travnju 2004. u prosjeku su ostale na razini cijena iz ožujka.
Najveći doprinos
povećanju indeksa potrošačkih cijena u travnju 2004. u odnosu na ožujak 2004.
(od 0,2%) imale su cijene odjeće i obuće (0,22%) te cijene prometa (0,13%), a
najveći doprinos smanjenju porasta imale su cijene prehrane i bezalkoholnih
pića (-0,23%).
U okviru indeksa
potrošačkih cijena, cijene dobara u travnju 2004. u odnosu na ožujak 2004. u
prosjeku su više za 0,2%, dok su cijene usluga ostale na istoj razini.
Promatrano po
podindeksima, indeks potrošačkih cijena bez energije u travnju 2004. u odnosu
na ožujak 2004. u prosjeku je ostao nepromjenjen, dok je indeks bez energije i
prehrane viši za 0,3%. Cijene dobara bez električne energije više su za 0,2% ,
dok su cijene prehrane, pića i duhana u prosjeku niže za 0,5%, a cijene dobara bez prehrane, pića i duhana više su
za 1,0%.
1. INDEKSI
POTROŠAČKIH CIJENA U TRAVNJU 2004.
|
|
Struktura (%) |
IV. 2004. |
IV. 2004. |
IV. 2004. |
IV. 2004. |
|
|
|
|
|
|
|
|
INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA –
UKUPNO |
100,0 |
105,3 |
101,9 |
100,2 |
101,2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
Prehrana i bezalkoholna pića |
33,0 |
104,7 |
102,5 |
99,3 |
102,0 |
|
Alkoholna pića i duhan |
5,4 |
104,3 |
101,5 |
100,3 |
100,5 |
|
Odjeća i obuća |
8,3 |
102,5 |
100,8 |
102,6 |
98,2 |
|
Stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva |
14,3 |
108,1 |
101,7 |
100,4 |
101,4 |
|
Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje |
4,8 |
95,4 |
99,2 |
99,5 |
99,5 |
|
Zdravstvo |
2,8 |
122,7 |
105,8 |
100,0 |
100,2 |
|
Promet |
11,3 |
106,1 |
102,0 |
101,2 |
102,3 |
|
Komunikacije |
4,5 |
110,6 |
99,8 |
100,0 |
99,9 |
|
Rekreacija i kultura |
5,6 |
106,0 |
103,0 |
99,8 |
101,8 |
|
Obrazovanje |
0,9 |
101,5 |
100,4 |
99,8 |
100,1 |
|
Ugostiteljske usluge |
3,2 |
109,9 |
103,9 |
100,4 |
101,4 |
|
Ostala dobra i usluge |
5,9 |
104,2 |
102,1 |
100,1 |
100,7 |
|
|
|
|
|
|
|
|
Dobra |
77,3 |
103,7 |
101,8 |
100,2 |
101,2 |
|
Usluge |
22,7 |
111,9 |
102,6 |
100,0 |
101,1 |
|
Ukupno bez energije |
87,5 |
105,1 |
101,9 |
100,0 |
100,9 |
|
Ukupno bez energije i prehrane |
57,2 |
105,2 |
101,6 |
100,3 |
100,3 |
|
Dobra bez električne energije |
73,2 |
103,6 |
101,9 |
100,2 |
101,2 |
|
Prehrana, piće i duhan |
38,4 |
104,6 |
102,3 |
99,5 |
101,8 |
|
Dobra bez prehrane, pića i duhana |
38,9 |
102,7 |
101,2 |
101,0 |
100,5 |
2. INDEKSI
POTROŠAČKIH CIJENA
|
|
2001 = 100 |
prethodni mjesec = 100 |
||
|
indeks potrošačkih cijena – ukupno |
dobra |
usluge |
Indeks potrošačkih cijena – ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
|
2002. |
101,7 |
100,3 |
107,3 |
101,71) |
|
2003. |
103,5 |
101,9 |
110,0 |
101,81) |
|
|
|
|
|
|
|
2001. I. |
98,4 |
98,7 |
97,1 |
100,2 |
|
II. |
98,9 |
99,3 |
97,3 |
100,5 |
|
III. |
98,7 |
99,3 |
96,6 |
99,8 |
|
IV. |
100,1 |
100,6 |
98,2 |
101,4 |
|
V. |
101,0 |
101,7 |
98,2 |
100,9 |
|
VI. |
100,8 |
101,4 |
98,6 |
99,8 |
|
VII. |
99,8 |
100,1 |
98,9 |
99,0 |
|
VIII. |
100,5 |
99,9 |
102,9 |
100,7 |
|
IX. |
100,7 |
100,2 |
102,8 |
100,2 |
|
X. |
100,2 |
99,5 |
103,1 |
99,5 |
|
XI. |
100,1 |
99,4 |
103,0 |
99,9 |
|
XII. |
100,5 |
99,8 |
103,5 |
100,4 |
|
|
|
|
|
|
|
2002. I. |
101,5 |
100,6 |
105,0 |
101,0 |
|
II. |
101,4 |
100,4 |
105,4 |
99,9 |
|
III. |
101,4 |
100,3 |
105,9 |
100,0 |
|
IV. |
101,7 |
100,6 |
106,2 |
100,3 |
|
V. |
102,2 |
101,0 |
107,0 |
100,5 |
|
VI. |
101,6 |
100,0 |
108,2 |
99,4 |
|
VII. |
101,3 |
99,5 |
108,5 |
99,7 |
|
VIII. |
101,2 |
99,5 |
107,9 |
99,9 |
|
IX. |
101,6 |
100,0 |
108,1 |
100,4 |
|
X. |
101,8 |
100,3 |
108,2 |
100,2 |
|
XI. |
102,0 |
100,3 |
108,7 |
100,2 |
|
XII. |
102,4 |
100,9 |
108,3 |
100,4 |
|
|
|
|
|
|
|
2003. I. |
102,9 |
101,5 |
108,4 |
100,5 |
|
II. |
103,1 |
101,8 |
108,7 |
100,2 |
|
III. |
103,6 |
102,3 |
109,0 |
100,5 |
|
IV. |
103,3 |
101,9 |
109,1 |
99,7 |
|
V. |
103,6 |
102,1 |
109,5 |
100,3 |
|
VI. |
103,2 |
101,5 |
110,2 |
99,6 |
|
VII. |
103,3 |
101,1 |
112,3 |
100,1 |
|
VIII. |
103,4 |
101,2 |
112,3 |
100,1 |
|
IX. |
103,6 |
102,0 |
110,3 |
100,2 |
|
X. |
103,6 |
102,0 |
110,0 |
100,0 |
|
XI. |
103,8 |
102,3 |
110,1 |
100,2 |
|
XII. |
104,1 |
102,5 |
110,6 |
100,3 |
|
2004. I. |
105,1 |
103,7 |
111,0 |
101,0 |
|
II. |
105,0 |
103,4 |
111,5 |
99,9 |
|
III. |
105,1 |
103,5 |
111,8 |
100,1 |
|
IV. |
105,3 |
103,7 |
111,9 |
100,2 |
1) Prethodna godina = 100
3. HARMONIZIRANI INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA U EU U OŽUJKU 2004.
(nastavak)
|
|
III. 2004. |
|
|
III. 2004. |
|
|
|
|
|
|
|
EU 151) |
1,52) |
|
Italija |
2,3 |
|
Austrija |
1,52) |
|
Luksemburg |
2,0 |
|
Belgija |
1,0 |
|
Njemačka |
1,1 |
|
Danska |
0,4 |
|
Nizozemska |
1,22) |
|
Finska |
-0,4 |
|
Portugal |
2,2 |
|
Francuska |
1,92) |
|
Španjolska |
2,2 |
|
Grčka |
2,9 |
|
Švedska |
0,4 |
|
Irska |
1,8 |
|
Velika Britanija |
… |
1) Europski indeks potrošačkih cijena (EICP)
2) Privremeni podatak
METODOLOŠKA
OBJAŠNJENJA
Definicija indeksa potrošačkih
cijena
Indeks potrošačkih cijena odražava
promjene u razini cijena dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavlja, koristi
se njima ili plaća referentno stanovništvo radi potrošnje.
Namjena
Indeks
potrošačkih cijena može imati različite namjene: može služiti za mjerenje
inflacije, može služiti za očuvanje vrijednosti kod ugovora s indeksnim
klauzulama (npr. može poslužiti za indeksiranje plaća u kolektivnim ugovorima,
za indeksiranje mirovina i sl.), omogućava usporedbu kretanja stope inflacije s
drugim zemljama, omogućava usporedbu kretanja cijena unutar zemlje između
određenih gospodarskih sektora, može služiti kao osnova za deflacioniranje
pojedinih kategorija nacionalnih računa i drugih statističkih serija te se
primjenjuje u analitičke svrhe.
Indeks potrošačkih cijena u
Hrvatskoj
Indeks potrošačkih cijena u Hrvatskoj izračunava se na osnovi
reprezentativne košarice koju čini oko 540 proizvoda. Svakog mjeseca prikuplja
se više od 25 000 cijena na unaprijed definiranom uzorku prodajnih mjesta u
devet geografskih lokacija.
Obuhvat indeksa
Obuhvat stanovništva. Obuhvaćena su ukupna privatna
kućanstva na domaćem teritoriju bez obzira na rezidentnost, tip naselja u kojem
se nalaze, njihovu poziciju u raspodjeli dohodaka te njihove etničke i
demografske karakteristike.
Geografski
obuhvat. Ponderi
obuhvaćaju cijeli teritorij Republike Hrvatske. Cijene se prikupljaju na devet
lokacija (gradova) u zemlji (Zagreb, Slavonski Brod, Osijek, Sisak, Rijeka,
Pula, Split, Dubrovnik i Varaždin), odabranih prema kriteriju broja stanovnika
i reprezentativnosti za pojedinu statističku regiju.
Obuhvat
proizvoda. Obuhvaćena su
sva dobra i usluge koje kupuje referentno stanovništvo radi finalne potrošnje.
Nisu obuhvaćeni: imputirana stambena renta, izdaci za kupnju stambenih objekata
i zemljišta te ostale investicije, izdaci za igre na sreću i usluge životnog
osiguranja. Obuhvat dobara i usluga redovito se revidira kako bi se očuvala
reprezentativnost košarice proizvoda s obzirom na ukuse potrošača i njihove
navike u pogledu kupnje. Proizvodi se obvezatno uključuju u izračunavanje
indeksa potrošačkih cijena ako je njihov udio u ukupnim izdacima referentnog
stanovništva veći od 1/1000.
Snimanje cijena
Većina
cijena snima se lokalno, a centralno se prikupljaju cijene državnih monopola i
nacionalno homogene cijene. Za proizvode čije se cijene snimaju lokalno
snimatelji od Državnog zavoda za statistiku dobivaju labave specifikacije, a
snimatelji u početku samostalno izabiru konkretan proizvod čiju će cijenu
snimiti na prodajnom mjestu. Kako bi se osiguralo da snimatelji potom iz
mjeseca u mjesec snimaju cijene istih proizvoda te kako bi se moglo pratiti
koje proizvode snimatelji izabiru na terenu, snimatelji bilježe i unaprijed
definiran skup dodatnih karakteristika proizvoda. Takav način snimanja
omogućava praćenje promjene kretanja cijena između dva razdoblja, ali ne i
usporedbu prosječne cijene između različitih geografskih lokacija.
Za potrebe indeksa potrošačkih cijena cijene se snimaju
sljedećih dana u mjesecu:
- za poljoprivredne
proizvode koji se prodaju na tržnicama
- trećeg petka u mjesecu
- za prehrambene proizvode u razdoblju od 18. do 21. u mjesecu
- za industrijske proizvode i
fotoopremu u razdoblju od 13. do 20. u mjesecu
- za
ostale proizvode u razdoblju od 16. do 18. u mjesecu.
Ponderi
Ponderi koji se koriste za izračunavanje indeksa potrošačkih
cijena odražavaju relativnu važnost odabranih dobara i usluga u ukupnoj
potrošnji rezidentnih kućanstava na domaćem teritoriju. Osnovni izvor podataka
za izradu pondera za obračun indeksa potrošačkih cijena je Anketa o potrošnji
kućanstava, koju Državni zavod za statistiku redovito provodi od 1998. Taj
izvor podataka nadopunjen jest podacima o trgovini na malo te podacima iz
godišnjih statističkih izvješća Financijske agencije. Za izračunavanje indeksa
potrošačkih cijena od siječnja 2001. nadalje koriste se ponderi koji se temelje
na rezultatima Ankete o potrošnji kućanstava za 2001.
Klasifikacija
Za klasificiranje proizvoda iz indeksa potrošačkih cijena
koristi se Klasifikacija osobne potrošnje prema namjeni (Classification of
Individual Consumption by Purpose, COICOP). Ta klasifikacija dijeli izdatke na
dvanaest osnovnih skupina dobara i usluga.
Agregiranje
Izračunavanje indeksa potrošačkih cijena počinje
izračunavanjem indeksa elementarnih agregata. Indeks elementarnog agregata
izračunava se kao odnos srednjih vrijednosti cijena tekućeg i referentnog
razdoblja za cijene, pri čemu se kao mjera srednje vrijednosti koristi
geometrijska sredina.
Zatim se izračunava indeks potrošačkih
cijena koristeći se formulom za vaganu aritmetičku sredinu indeksa na nižoj
razini agregacije.
Ostale definicije
Elementarni
agregati: proizvodi na
najnižoj razini agregacije odnosno proizvodi u svim prodajnim mjestima na
jednoj geografskoj lokaciji. Proizvodima iz elementarnog agregata ne može se
dodijeliti ponder jer za to ne postoje odgovarajući podaci.
Proizvod: bilo koje dobro ili usluga za
potrošnju koja se može kupiti, skupni naziv za dobra i usluge.
Dobra: svi proizvodi osim usluga.
Usluge: popravak i čišćenje odjeće i obuće,
usluge za redovito održavanje i popravke u stanu, popravak kućanskih aparata,
održavanje i popravci osobnih vozila, ostale usluge vezane uz prometna
sredstva, prometne usluge, popravak opreme za rekreaciju i kulturu i usluge
rekreacije i kulture, ugostiteljske usluge, usluge osobne njege, osiguranje
vezano uz stanovanje i transport, ostale usluge drugdje nespomenute.
Energija: električna energija, plin, tekuća i
kruta goriva, zagrijavanje stana, goriva i maziva.
Kratice
EU Europska unija