INDEKSI POTROŠAČKIH CIJENA U SVIBNJU 2004.

 

 

 

Cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u svibnju 2004. u odnosu na travanj 2004. više  su za 0,7%, u odnosu na travanj prošle godine više su za 2,4%, a u odnosu na prosinac 2003. više su za 1,9%.

Promatrano po glavnim skupinama proizvoda prema namjeni potrošnje, u svibnju 2004. u odnosu na travanj 2004. najviše su porasle cijene stanovanja, vode, energije, plina  i drugih goriva (za 2,5% zbog povećanja cijene vode, plina i loživog ulja) odjeće i obuće (za 2,0%), cijene prometa (za 1,7%, zbog povećanja cijena goriva i maziva), rekreacije i kulture (za 1,0%),  cijene  ugostiteljskih usluga (za 0,5%) i zdravstva (za 0,3%). Cijene alkoholnih pića i duhana porasle su za samo 0,1%. Istodobno su cijene prehrane i bezalkoholnih pića u svibnju 2004. u odnosu  na travanj 2004. niže za 0,3%. Cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja,  komunikacija, obrazovanja te cijene ostalih dobara i  usluga u  svibnju 2004. u prosjeku su ostale na razini cijena iz travnja.

Najveći doprinos povećanju indeksa potrošačkih cijena u svibnju 2004. u odnosu na travanj 2004. (od 0,7%) imale su cijene vode, energije, plina  i drugih goriva (od 0,36%), odjeće i obuće ( od 0,17%), cijene prometa (od 0,19%) i cijene rekreacija i kultura (od 0,06%), a najveći doprinos smanjenju porasta imale su cijene prehrane i bezalkoholnih pića  (od -0,10%).

U okviru indeksa potrošačkih cijena, cijene dobara u svibnju 2004. u odnosu na travanj 2004. u prosjeku su više za 0,5%, a  cijene usluga za 1,5%.

Promatrano po podindeksima, indeks cijena dobara bez prehrane, pića i duhana viši je za 1,2%, indeks – ukupno  bez energije i prehrane viši je za 0,8%, indeks cijena dobara bez električne energije viši je za 0,5%, indeks potrošačkih cijena ukupno bez energije u svibnju 2004. u odnosu na travanj 2004. u prosjeku je viši za 0,4%, dok je indeks cijena prehrane, pića i duhana u prosjeku niži za 0,2%.  

 

 

 

1.  INDEKSI POTROŠAČKIH CIJENA U SVIBNJU 2004.

 

Struktura

(%)

V. 2004.
Ø 2001.

V. 2004.
V. 2003.

V. 2004.
IV. 2004.

V. 2004.
XII. 2003.

 

 

 

 

 

 

INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA – UKUPNO

100,0

106,1

102,4

100,7

101,9

 

 

 

 

 

 

Prehrana i bezalkoholna pića

33,0

104,4

100,8

99,7

101,7

Alkoholna pića i duhan

5,4

104,4

101,5

100,1

100,6

Odjeća i obuća

8,3

104,5

102,2

102,0

100,2

Stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva

14,3

110,8

104,5

102,5

103,9

Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje

4,8

95,4

99,2

100,0

99,5

Zdravstvo

2,8

123,1

103,5

100,3

100,5

Promet

11,3

107,8

106,2

101,7

104,0

Komunikacije

4,5

110,6

99,8

100,0

99,9

Rekreacija i kultura

5,6

107,1

104,2

101,0

102,8

Obrazovanje

0,9

101,5

100,4

100,0

100,1

Ugostiteljske usluge

3,2

110,4

103,9

100,5

102,0

Ostala dobra i usluge

5,9

104,1

102,0

100,0

100,7

 

 

 

 

 

 

Dobra

77,3

104,2

102,0

100,5

101,7

Usluge

22,7

113,5

103,6

101,5

102,6

Ukupno bez energije

87,5

105,5

101,7

100,4

101,3

Ukupno bez energije i prehrane

57,2

106,0

102,2

100,8

101,1

Dobra bez električne energije

73,2

104,1

102,1

100,5

101,7

Prehrana, piće i duhan

38,4

104,4

100,9

99,8

101,6

Dobra bez prehrane, pića i duhana

38,9

104,0

103,2

101,2

101,7

 

 

 

 

 

2. INDEKSI POTROŠAČKIH CIJENA

 

2001 = 100

prethodni mjesec = 100

indeks potrošačkih cijena – ukupno

dobra

usluge

Indeks potrošačkih cijena – ukupno

 

 

 

 

 

2002.

101,7

100,3

107,3

101,71)

2003.

103,5

101,9

110,0

101,81)

2001.     I.

98,4

98,7

97,1

100,2

             II.

98,9

99,3

97,3

100,5

             III.

98,7

99,3

96,6

99,8

             IV.

100,1

100,6

98,2

101,4

             V.

101,0

101,7

98,2

100,9

             VI.

100,8

101,4

98,6

99,8

             VII.

99,8

100,1

98,9

99,0

             VIII.

100,5

99,9

102,9

100,7

             IX.

100,7

100,2

102,8

100,2

             X.

100,2

99,5

103,1

99,5

             XI.

100,1

99,4

103,0

99,9

             XII.

100,5

99,8

103,5

100,4

2002.     I.

101,5

100,6

105,0

101,0

             II.

101,4

100,4

105,4

99,9

             III.

101,4

100,3

105,9

100,0

             IV.

101,7

100,6

106,2

100,3

             V.

102,2

101,0

107,0

100,5

             VI.

101,6

100,0

108,2

99,4

             VII.

101,3

99,5

108,5

99,7

             VIII.

101,2

99,5

107,9

99,9

             IX.

101,6

100,0

108,1

100,4

             X.

101,8

100,3

108,2

100,2

             XI.

102,0

100,3

108,7

100,2

             XII.

102,4

100,9

108,3

100,4

2003.     I.

102,9

101,5

108,4

100,5

             II.

103,1

101,8

108,7

100,2

             III.

103,6

102,3

109,0

100,5

             IV.

103,3

101,9

109,1

99,7

             V.

103,6

102,1

109,5

100,3

             VI.

103,2

101,5

110,2

99,6

             VII.

103,3

101,1

112,3

100,1

             VIII.

103,4

101,2

112,3

100,1

             IX.

103,6

102,0

110,3

100,2

             X.

103,6

102,0

110,0

100,0

             XI.

103,8

102,3

110,1

100,2

             XII.

104,1

102,5

110,6

100,3

2004.     I.

105,1

103,7

111,0

101,0

             II.

105,0

103,4

111,5

99,9

             III.

105,1

103,5

111,8

100,1

             IV.

105,3

103,7

111,9

100,2

             V.

106,1

104,2

113,5

100,7

 

 

1)    Prethodna godina = 100

3.  HARMONIZIRANI INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA U EU U TRAVNJU 2004.

                                                                                                                                    (nastavak)

 

IV. 2004.
IV. 2003.

 

 

IV. 2004.
IV. 2003.

 

 

 

 

 

EU 251)

1,92)

 

Litva 

-0,7

EU 151)

1,82)

 

Luksemburg

2,7

Austrija

1,52)

 

Mađarska

7,0

Belgija

1,7

 

Malta

3,62)

Cipar

0,1

 

Nizozemska

1,52)

Češka 

2,0

 

Njemačka

1,7

Danska

0,5

 

Poljska

2,3

Estonija 

1,5

 

Portugal

2,4

Finska 

-0,4

 

Slovačka

7,8

Francuska

2,42)

 

Slovenija

3,6

Grčka

3,1

 

Španjolska

2,7

Irska

1,7

 

Švedska

1,1

Italija

2,3

 

Velika Britanija

…

Letonija

5,0

 

 

 

 

 

1)    Europski indeks potrošačkih cijena (EICP)

2)    Privremeni podatak

 

 

 

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

 

 

Definicija indeksa potrošačkih cijena

 

Indeks potrošačkih cijena odražava promjene u razini cijena dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavlja, koristi se njima ili plaća referentno stanovništvo radi potrošnje.

 

 

Namjena

 

Indeks potrošačkih cijena može imati različite namjene: može služiti za mjerenje inflacije, može služiti za očuvanje vrijednosti kod ugovora s indeksnim klauzulama (npr. može poslužiti za indeksiranje plaća u kolektivnim ugovorima, za indeksiranje mirovina i sl.), omogućava usporedbu kretanja stope inflacije s drugim zemljama, omogućava usporedbu kretanja cijena unutar zemlje između određenih gospodarskih sektora, može služiti kao osnova za deflacioniranje pojedinih kategorija nacionalnih računa i drugih statističkih serija te se primjenjuje u analitičke svrhe.

 

 

Indeks potrošačkih cijena u Hrvatskoj

 

Indeks potrošačkih cijena u Hrvatskoj izračunava se na osnovi reprezentativne košarice koju čini oko 540 proizvoda. Svakog mjeseca prikuplja se više od 25 000 cijena na unaprijed definiranom uzorku prodajnih mjesta u devet geografskih lokacija.

 

 

Obuhvat indeksa

 

Obuhvat stanovništva. Obuhvaćena su ukupna privatna kućanstva na domaćem teritoriju bez obzira na rezidentnost, tip naselja u kojem se nalaze, njihovu poziciju u raspodjeli dohodaka te njihove etničke i demografske karakteristike.

 

Geografski obuhvat. Ponderi obuhvaćaju cijeli teritorij Republike Hrvatske. Cijene se prikupljaju na devet lokacija (gradova) u zemlji (Zagreb, Slavonski Brod, Osijek, Sisak, Rijeka, Pula, Split, Dubrovnik i Varaždin), odabranih prema kriteriju broja stanovnika i reprezentativnosti za pojedinu statističku regiju.

 

Obuhvat proizvoda. Obuhvaćena su sva dobra i usluge koje kupuje referentno stanovništvo radi finalne potrošnje. Nisu obuhvaćeni: imputirana stambena renta, izdaci za kupnju stambenih objekata i zemljišta te ostale investicije, izdaci za igre na sreću i usluge životnog osiguranja. Obuhvat dobara i usluga redovito se revidira kako bi se očuvala reprezentativnost košarice proizvoda s obzirom na ukuse potrošača i njihove navike u pogledu kupnje. Proizvodi se obvezatno uključuju u izračunavanje indeksa potrošačkih cijena ako je njihov udio u ukupnim izdacima referentnog stanovništva veći od 1/1000.

 

 

Snimanje cijena

 

Većina cijena snima se lokalno, a centralno se prikupljaju cijene državnih monopola i nacionalno homogene cijene. Za proizvode čije se cijene snimaju lokalno snimatelji od Državnog zavoda za statistiku dobivaju labave specifikacije, a snimatelji u početku samostalno izabiru konkretan proizvod čiju će cijenu snimiti na prodajnome mjestu. Kako bi se osiguralo da snimatelji potom iz mjeseca u mjesec snimaju cijene istih proizvoda te kako bi se moglo pratiti koje proizvode snimatelji izabiru na terenu, snimatelji bilježe i unaprijed definiran skup dodatnih karakteristika proizvoda. Takav način snimanja omogućava praćenje promjene kretanja cijena između dva razdoblja, ali ne i usporedbu prosječne cijene između različitih geografskih lokacija.

 

Za potrebe indeksa potrošačkih cijena cijene se snimaju sljedećih dana u mjesecu:

 

-   za poljoprivredne proizvode koji se prodaju na tržnicama trećeg petka u mjesecu

-   za prehrambene proizvode u razdoblju od 18. do 21. u mjesecu

-   za industrijske proizvode i fotoopremu u razdoblju od 13.     do 20. u mjesecu

-   za ostale proizvode u razdoblju od 16. do 18. u mjesecu.

 

 

Ponderi

 

Ponderi koji se koriste za izračunavanje indeksa potrošačkih cijena odražavaju relativnu važnost odabranih dobara i usluga u ukupnoj potrošnji rezidentnih kućanstava na domaćem teritoriju. Osnovni izvor podataka za izradu pondera za obračun indeksa potrošačkih cijena jest Anketa o potrošnji kućanstava, koju Državni zavod za statistiku redovito provodi od 1998. Taj izvor podataka nadopunjen je podacima o trgovini na malo te podacima iz godišnjih statističkih izvješća Financijske agencije. Za izračunavanje indeksa potrošačkih cijena od siječnja 2001. nadalje koriste se ponderi koji se temelje na rezultatima Ankete o potrošnji kućanstava za 2001.

 

 

Klasifikacija

 

Za klasificiranje proizvoda iz indeksa potrošačkih cijena koristi se Klasifikacija osobne potrošnje prema namjeni (Classification of Individual Consumption by Purpose, COICOP). Ta klasifikacija dijeli izdatke na dvanaest osnovnih skupina dobara i usluga.

 

 

Agregiranje

 

Izračunavanje indeksa potrošačkih cijena počinje izračunavanjem indeksa elementarnih agregata. Indeks elementarnog agregata izračunava se kao odnos srednjih vrijednosti cijena tekućeg i referentnog razdoblja za cijene, pri čemu se kao mjera srednje vrijednosti koristi geometrijska sredina.

 

Zatim se izračunava indeks potrošačkih cijena koristeći se formulom za vaganu aritmetičku sredinu indeksa na nižoj razini agregacije.

 

 

Ostale definicije

 

Elementarni agregati: proizvodi na najnižoj razini agregacije odnosno proizvodi u svim prodajnim mjestima na jednoj geografskoj lokaciji. Proizvodima iz elementarnog agregata ne može se dodijeliti ponder jer za to ne postoje odgovarajući podaci.

 

Proizvod: bilo koje dobro ili usluga za potrošnju koja se može kupiti, skupni naziv za dobra i usluge.

 

Dobra: svi proizvodi osim usluga.

 

Usluge: popravak i čišćenje odjeće i obuće, usluge za redovito održavanje i popravke u stanu, popravak kućanskih aparata, održavanje i popravci osobnih vozila, ostale usluge vezane uz prometna sredstva, prometne usluge, popravak opreme za rekreaciju i kulturu i usluge rekreacije i kulture, ugostiteljske usluge, usluge osobne njege, osiguranje vezano uz stanovanje i transport, ostale usluge  drugdje nespomenute.

 

Energija: električna energija, plin, tekuća i kruta goriva, zagrijavanje stana, goriva i maziva.

 

 

 

Kratice

 

EU   Europska unija