×Popis 1880. pomno je pripremio te u vrlo kratku vremenu proveo Zemaljski statistički ured, na čelu s Milovanom Zoričićem. Već 1882. objavljeni su njegovi prvi rezultati, a iduće godine i službeni rezultati u publikaciji pod naslovom „Popis žitelja i stoke od 31. prosinca 1880.” Na više od 500 stranica ta je publikacija iznijela podatke o broju stanovnika, kućanstvima, o broju stoke, ali je, osim toga, i detaljno opisana metodologija prikupljanja podataka te su navedeni svi dokumenti koji su služili za prikupljanje tih podataka, primjerice popisnica. Zanimljivo je da su popisnice za žene bile bijele boje, a za muškarce plave.
U vrijeme popisivanja žiteljstva 1880. godine teritorij Kr. Hrvatske i Slavonije bio je razdijeljen na osam županija, i to na Zagrebačku, Osječku, Varaždinsku, Križevačku, Bjelovarsku, Požešku, Virovitičku i Srijemsku, te na šest krajiških okružja koja su već tada bila pripojena Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji (Ličkootočko, Ogulinsko-slunjsko, Bansko, Gradiško, Brodsko i Petrovaradinsko).
Područje tadašnje Hrvatske zauzimalo je na dan 31. prosinca 1880. površinu od 42 516,015 km2, na tom je prostoru živjelo ukupno 1 905 295 žitelja, od kojih je bilo 12 796 vojnih i 1 892 499 civilnih osoba. Na jednome četvornom kilometru živjela su prosječno 44 žitelja, a najviše, 95 žitelja, u Županiji varaždinskoj. Prema ondašnjim mjerilima i definicijama, u Hrvatskoj je 1880. godine bilo 20 gradova, 49 trgovišta, 4 520 sela, 219 pusta i 17 naseobina, ili sveukupno 4 825 mjesta.
Više o tom Popisu, ali i povijesti popisa stanovništva u Republici Hrvatskoj pročitajte u članku Kako smo se brojili posljednjih 150 godina.
