Učinci pandemije bolesti COVID-19 na društveno-ekonomske pokazatelje

ROBNA RAZMJENA S INOZEMSTVOM

Pandemija bolesti COVID-19 izravno je utjecala na međunarodnu trgovinu robom pa su od siječnja do listopada 2020. vidljive njezine posljedice na vanjskotrgovinsku robnu razmjenu Republike Hrvatske. U tom razdoblju ukupan izvoz Republike Hrvatske iznosio je 91,2 milijarde kuna i manji je za 3,0 milijarde kuna ili 3,2% u usporedbi s istim razdobljem 2019. Ukupan uvoz Republike Hrvatske iznosio je 142,1 milijardu kuna, što je pad od 14,5 milijardi kuna, odnosno 9,3% u odnosu na isto razdoblje 2019. Vanjskotrgovinski deficit Republike Hrvatske od siječnja do listopada 2020. iznosio je 50,9 milijardi kuna, što je za 11,5 milijardi kuna ili 18,4% manje nego u istom razdoblju 2019.

Najvažniji vanjskotrgovinski partneri u izvozu Republike Hrvatske su države članice EU-a. Izvoz u države članice u razdoblju od siječnja do listopada 2020. čini 69,7% ukupnog izvoza i pao je za 0,9% u odnosu na isto razdoblje 2019.

Najveći vanjskotrgovinski partneri iz EU-a u prvih deset mjeseci 2020., promatrajući u kunama, bile su Njemačka – pad izvoza od 3,6% (udio u ukupnom izvozu od 13,2%), Italija – pad izvoza od 13,6% (udio u ukupnom izvozu od 12,5%) te Slovenija – pad izvoza od 5,0% (udio u ukupnom izvozu od 10,5%). Među najvećim vanjskotrgovinskim partnerima izvan EU-a s kojima je Republika Hrvatska ostvarila robnu razmjenu u prvih deset mjeseci, bile su susjedne države Bosna i Hercegovina te Srbija. U promatranom razdoblju izvoz u Bosnu i Hercegovinu pao je za 16,2% (udio u ukupnom izvozu od 8,7%), dok je izvoz u Srbiju pao za 0,2% (udio u ukupnom izvozu od 4,7%).

Promatrajući ukupan izvoz Republike Hrvatske u prvih deset mjeseci 2020., najviše je izvezeno električnih strojeva, aparata i uređaja, u vrijednosti od 6,8 milijardi kuna, nafte i naftnih derivata, u vrijednosti od 6,4 milijarde kuna, te medicinskih i farmaceutskih proizvoda, u vrijednosti od 6,2 milijarde kuna.

Istodobno je ukupan uvoz Republike Hrvatske iznosio 142,1 milijardu kuna. U prvih deset mjeseci 2020. najviše je uvezeno medicinskih i farmaceutskih proizvoda, u vrijednosti od 10,3 milijarde kuna, cestovnih vozila, u vrijednosti od 9,3 milijarde kuna, te nafte i naftnih derivata, u vrijednosti od 8,5 milijardi kuna.

Najvažniji vanjskotrgovinski partneri u uvozu Republike Hrvatske su također države članice Europske unije. Uvoz iz država članica Europske unije u razdoblju od siječnja do listopada 2020. činio je 80,2% ukupnog uvoza i pao je za 9,6% u odnosu na isto razdoblje 2019.

Znatno je pao uvoz iz Italije, 19,7% (udio u ukupnom uvozu od 12,6%), Njemačke, 10,4% (udio u ukupnom uvozu od 15,3%), te Slovenije, 9,3% (udio u ukupnom uvozu od 11,4%).

Uvoz iz država izvan Europske unije u razdoblju od siječnja do listopada 2020. činio je 19,8% ukupnog uvoza RH i pao je za 7,8% u odnosu na isto razdoblje 2019.

U razdoblju od siječnja do listopada 2020. u odnosu na isto razdoblje 2019. pao i je uvoz od najvažnijih partnera izvan Europske unije, kao što je, primjerice, Bosna i Hercegovina, odakle je uvoz bio 5,6% manji (udio u ukupnom uvozu od 2,9%). Znatniji porast uvoza ostvaren je iz Kine (23,4%), a odnosi se na uvoz električnih strojeva, aparata i uređaja.

Više informacija:

ROBNA RAZMJENA REPUBLIKE HRVATSKE S INOZEMSTVOM − privremeni podaci od siječnja do listopada 2020. i za razdoblje od siječnja do studenoga 2020.
Statistika u nizu - ROBNA RAZMJENA S INOZEMSTVOM