ROBNA RAZMJENA S INOZEMSTVOM

Grafikon prikazuje deset zemalja koje su od siječnja do ožujka 2020. bile najvažniji vanjskotrgovinski partneri Republike Hrvatske u izvozu roba, a činile su gotovo 70% ukupnog izvoza Republike Hrvatske. Među državama članicama Europske unije u koje je Republika Hrvatska izvozila najviše roba, u prva tri mjeseca 2020. ostvaren je pad izvoza, i to u Njemačku 8,6%, a u Italiju, čak 21,0%, dok je pad izvoza u Sloveniju, u odnosu na isto razdoblje 2019., iznosio 4,3%. Porast izvoza u promatranom razdoblju ostvaren je samo u Luksemburg (izvoz broda) i Mađarsku (nafta i ulja).

Pad izvoza u spomenutom razdoblju ostvaren je i među najvažnijim trgovinskim partnerima izvan Europske unije te je u Srbiju iznosio 5,7%, dok je u Bosnu i Hercegovinu iznosio 9,8%.

Najvažniji vanjskotrgovinski robni partneri iz kojih Republika Hrvatska uvozi uglavnom su bile države članice Europske unije. Od siječnja do ožujka 2020., u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, najznatniji pad uvoza ostvaren je iz Mađarske (14,0%) i Italije (12,0%), dok je najveći porast uvoza ostvaren iz Belgije (107,7%), Nizozemske (6,7%) i Austrije (4,0%). Takav znatan porast robne razmjene s Belgijom odnosi se na uvoz farmaceutskih proizvoda.

Znatniji pad uvoza ostvaren je i iz Kine (13,3%).

Robna razmjena između Republike Hrvatske i Italije u 2019.

Promatrajući ukupnu robnu razmjenu u 2019., Italija je, nakon Njemačke, bila drugi najvažniji vanjskotrgovinski partner Republike Hrvatske.

U ukupnom izvozu Italija je bila najvažniji vanjskotrgovinski partner s 14,0% ukupne vrijednosti izvoza roba Republike Hrvatske, dok je ukupna vrijednost roba uvezenih iz te zemlje ostvarila 13,9%. Zemlje Europske unije bile su najvažnije tržište za Republiku Hrvatsku jer je robna razmjena, prema konačnim podacima za 2019., ostvarena s državama članicama Europske unije činila 68,3% ukupnoga hrvatskog izvoza i 80,4% ukupnoga hrvatskog uvoza. Ako promatramo vrijednost roba koje je Republika Hrvatska izvezla u Italiju, u odnosu na robnu razmjenu unutar Europske unije, tada je izvoz iznosio 20,4%, dok je uvoz Republike Hrvatske iz Italije iznosio 17,3%.

U 2019. ukupna vrijednost izvezene robe u Italiju iznosila je 15,8 milijardi kuna. Pritom je najviše izvezeno mineralnih goriva i mineralnih ulja u vrijednosti od 2,0 milijarde kuna, što je 13,0% ukupnog izvoza roba u Italiju. Izvoz odjeće i pribora za odjeću (pleteni i nepleteni) iznosio je 12,6%, dok su drvo i drvni proizvodi imali udio od 9,9% ukupnog izvoza roba u navedenu zemlju. Što se tiče prehrambenih proizvoda, najveća vrijednost ostvarena je od izvoza žitarica (5,1%) te riba, rakova i mekušaca (3,0%).

Iz Italije smo 2019. uvezli robe u vrijednosti od 25,7 milijardi kuna. Zanimljivo je da je, kao i kod izvoza, najveća vrijednost ostvarena od uvoza mineralnih goriva i mineralnih ulja u vrijednosti od 4,0 milijarde kuna, što je 15,7% ukupne vrijednosti uvoza roba iz Italije. Odjeća i pribor za odjeću (pleteni i nepleteni) imali su udio od 9,3%, dok su vozila imala udio od 2,8% ukupnog uvoza roba iz Italije. Uvoz papira i kartona iznosio je 2,5%, dok je uvoz pokućstva, uključujući nosače madraca, opreme za krevet i ostalo, iznosio 2,1% ukupnog uvoza iz navedene zemlje.

Više informacija: