ROBNA RAZMJENA S INOZEMSTVOM

Pandemija bolesti COVID-19 izravno je utjecala na međunarodnu trgovinu robom pa se u razdoblju od siječnja do travnja 2020. vide njezine posljedice na vanjskotrgovinsku robnu razmjenu Republike Hrvatske. Gotovo 70% ukupnog izvoza Republike Hrvatske u razdoblju od siječnja do travnja 2020. odvijalo se s deset zemalja koje su najvažniji vanjskotrgovinski partneri Republike Hrvatske u izvozu roba.

U prva četiri mjeseca 2020. među državama članicama Europske unije u koje je Republika Hrvatska izvozila najviše roba ostvaren je pad izvoza, i to još veći nego u prva tri mjeseca. Tako je izvoz u Njemačku pao za 11,1%, u Italiju za čak 25,5%, dok je pad izvoza u Sloveniju, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, iznosio 10,7%. Pad izvoza u istom razdoblju također je ostvaren među najvažnijim trgovinskim partnerima izvan Europske unije te je u Bosnu i Hercegovinu iznosio 19,5%, u SAD 17,4%, dok je u Srbiju iznosio 8,4%.

U navedenom razdoblju porast izvoza ostvaren je samo u Luksemburg (izvoz broda) i Mađarsku (nafta i ulja).

Republika Hrvatska najviše roba uvozi iz država članica Europske unije pa su one najvažniji vanjskotrgovinski partneri. Uspoređujući prva četiri mjeseca 2020. s istim razdobljem prošle godine, najveći pad vidljiv je kod uvoza iz Italije, za 24,6%, i Mađarske, za 20,1%, te je još veći nego u prvom tromjesječju 2020. I kod najvažnijih trgovinskih partnera Republike Hrvatske izvan Europske unije ostvaren je pad uvoza, i to iz Bosne i Hercegovine za 10,3%.

U istom razdoblju najveći porast uvoza ostvaren je iz Belgije, za 97,1%, i odnosi se na uvoz farmaceutskih proizvoda, ali je manji nego u prva tri mjeseca 2020.

Robna razmjena između Republike Hrvatske i Njemačke

Najvažniji vanjskotrgovinski partner Republike Hrvatske u ukupnoj robnoj razmjeni u 2019. bila je Njemačka, s kojom je ostvareno 13,2% ukupne vrijednosti izvoza roba te 15,5% ukupne vrijednosti uvoza roba. Ako promatramo robnu razmjenu unutar Europske unije, izvoz u Njemačku u 2019. iznosio je 19,3%, a uvoz iz Njemačke 19,2%. U razdoblju od siječnja do travnja 2020. vrijednost roba koje je Republika Hrvatska izvezla u Njemačku, u odnosu na robnu razmjenu unutar Europske unije, iznosila je 19,1%, dok je uvoz Republike Hrvatske iz Njemačke iznosio 18,9%.

U razdoblju od siječnja do travnja 2020. vrijednost izvezene robe u Njemačku iznosila je 4,6 milijardi kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine manje za 578,1 milijun kuna, odnosno 11,1%. U prva četiri mjeseca 2020. u odnosu na isto razdoblje 2019. najveći pad zabilježen je u izvozu cestovnih vozila, u iznosu od 260,3 milijuna kuna, odnosno 35,6%, odjeće, u iznosu od 80,6 milijuna kuna, odnosno 27,1%, te industrijskih strojeva za opću uporabu, u iznosu od 63,2 milijuna kuna, odnosno 28,2%.

Vrijednost uvezene robe iz Njemačke u razdoblju od siječnja do travnja 2020. iznosila je 8,6 milijardi kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine manje za 1,1 milijardu kuna, odnosno 11,7%. Najveći pad u prva četiri mjeseca 2020. u odnosu na isto razdoblje 2019. zabilježen je u uvozu cestovnih vozila, i to u iznosu od 444,9 milijuna kuna, odnosno 27,8%, industrijskih strojeva za opću uporabu, u iznosu od 155,2 milijuna kuna, odnosno 22,0%, kao i proizvoda od metala, u iznosu od 105,7 milijuna kuna, odnosno 24,4%.

Robna razmjena između Republike Hrvatske i Italije

Ako promatramo vrijednost roba koje je Republika Hrvatska u razdoblju od siječnja do travnja 2020. izvezla u Italiju, u odnosu na robnu razmjenu unutar Europske unije, tada je izvoz iznosio 16,1%, dok je uvoz Republike Hrvatske iz Italije iznosio 15,4%.

U razdoblju od siječnja do travnja 2020. hrvatski robni izvoz u Italiju iznosio je 3,9 milijardi kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine manje za 1,3 milijarde kuna, odnosno 25,5%. Najveći pad u prva četiri mjeseca 2020. u odnosu na isto razdoblje 2019. zabilježen je u izvozu nafte i naftnih derivata, u vrijednosti od 489,4 milijuna kuna ili 80,4%, odjeće, u vrijednosti od 260,8 milijuna kuna ili 39,8%, kao i željeza i čelika, u vrijednosti od 150,9 milijuna kuna ili 89,8%.

U istom razdoblju vrijednost uvezene robe iz Italije iznosila je 7,0 milijardi kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine manje za 2,3 milijarde kuna, odnosno 24,6%. U uvozu iz Italije u prva četiri mjeseca 2020. najveći pad u odnosu na isto razdoblje 2019. zabilježen je kod nafte i naftnih derivata, u vrijednosti od 816,9 milijuna kuna ili 44,8%, te kod odjeće, u iznosu od 203,7 milijuna kuna ili 23,8%, dok je pad uvoza željeza i čelika iznosio 157,5 milijuna kuna ili 23,2%.

Više informacija: