ROBNA RAZMJENA S INOZEMSTVOM

Pandemija bolesti COVID-19 izravno je utjecala na međunarodnu trgovinu robom pa se u razdoblju od siječnja do svibnja 2020. vide njezine posljedice na vanjskotrgovinsku robnu razmjenu Republike Hrvatske. Gotovo 69% ukupnog izvoza Republike Hrvatske u razdoblju od siječnja do svibnja 2020. odvijalo se s deset zemalja koje su najvažniji vanjskotrgovinski partneri Republike Hrvatske u izvozu roba.

U prvih pet mjeseci 2020. među državama članicama Europske unije u koje je Republika Hrvatska izvozila najviše roba ostvaren je pad izvoza, i to još veći nego u prva četiri mjeseca. Tako je izvoz u Njemačku pao za 11,7%, u Italiju za čak 25,8%, dok je pad izvoza u Sloveniju, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, iznosio 12,7%. Pad izvoza u istom razdoblju također je ostvaren među najvažnijim trgovinskim partnerima izvan Europske unije te je u Bosnu i Hercegovinu iznosio 23,9%, u SAD 18,9%, dok je u Srbiju iznosio 12,0%.

U navedenom razdoblju najznačajniji porast izvoza ostvaren je samo u Luksemburg (izvoz broda) i Mađarsku (nafta i ulja).

Republika Hrvatska najviše roba uvozi iz država članica Europske unije pa su one najvažniji vanjskotrgovinski partneri. Uspoređujući prvih pet mjeseci 2020. s istim razdobljem prošle godine, najveći pad vidljiv je kod uvoza iz Njemačke, za 16,1%, i Italije, za 28,4%, te je još veći nego u prva četiri mjeseca 2020. I kod najvažnijih trgovinskih partnera Republike Hrvatske izvan Europske unije ostvaren je pad uvoza, i to iz Bosne i Hercegovine za 12,7%.

U istom razdoblju najveći porast uvoza ostvaren je iz Belgije, za 79,6%, i odnosi se na uvoz farmaceutskih proizvoda, ali je manji nego u prva četiri mjeseca 2020.

Robna razmjena između Republike Hrvatske i Njemačke

Najvažniji vanjskotrgovinski partner Republike Hrvatske u ukupnoj robnoj razmjeni u 2019. bila je Njemačka, s kojom je ostvareno 14,0% ukupne vrijednosti izvoza roba te 15,5% ukupne vrijednosti uvoza roba. Ako promatramo robnu razmjenu unutar Europske unije, izvoz u Njemačku u 2019. iznosio je 20,6%, a uvoz iz Njemačke 19,0%. U razdoblju od siječnja do svibnja 2020. vrijednost roba koje je Republika Hrvatska izvezla u Njemačku, u odnosu na robnu razmjenu unutar Europske unije, iznosila je 19,1%, dok je uvoz Republike Hrvatske iz Njemačke iznosio 18,8%.

U razdoblju od siječnja do svibnja 2020. vrijednost izvezene robe u Njemačku iznosila je 5,7 milijardi kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine manje za 753,8 milijuna kuna, odnosno 11,7%. U prvih pet mjeseci 2020. u odnosu na isto razdoblje 2019. najveći pad zabilježen je u izvozu cestovnih vozila, u iznosu od 269,2 milijuna kuna, odnosno 40,1%, neopasnog materijala, u iznosu od 69,3 milijuna kuna, odnosno 44,0%, te duhanskih proizvoda, u iznosu od 66,4 milijuna kuna, odnosno 80,5%.

Vrijednost uvezene robe iz Njemačke u razdoblju od siječnja do svibnja 2020. iznosila je 10,4 milijardi kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine manje za 2,0 milijardi kuna, odnosno 16,1%. Najveći pad u prvih pet mjeseci 2020. u odnosu na isto razdoblje 2019. zabilježen je u uvozu cestovnih vozila, i to u iznosu od 699,0 milijuna kuna, odnosno 39,5%, komunikacijske opreme, u iznosu od 116,0 milijuna kuna, odnosno 60,9%, kao i metalnih konstrukcija, u iznosu od 70,6 milijuna kuna, odnosno 59,5%.

Robna razmjena između Republike Hrvatske i Italije

Ako promatramo vrijednost roba koje je Republika Hrvatska u razdoblju od siječnja do svibnja 2020. izvezla u Italiju, u odnosu na robnu razmjenu unutar Europske unije, tada je izvoz iznosio 16,5%, dok je uvoz Republike Hrvatske iz Italije iznosio 15,6%.

U razdoblju od siječnja do svibnja 2020. hrvatski robni izvoz u Italiju iznosio je 4,9 milijardi kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine manje za 1,7 milijardi kuna, odnosno 25,8%. Najveći pad u prvih pet mjeseci 2020. u odnosu na isto razdoblje 2019. zabilježen je u izvozu nafte i naftnih derivata, u vrijednosti od 625,7 milijuna kuna ili 78,3%, proizvoda od sirovog željeza, čelika i ferolegura, u vrijednosti od 155,1 milijun kuna ili 93,9%, kao i pletene i kukičane odjeće, u vrijednosti od 83,3 milijuna kuna ili 42,4%.

U istom razdoblju vrijednost uvezene robe iz Italije iznosila je 8,6 milijardi kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine manje za 3,4 milijarde kuna, odnosno 28,4%. U uvozu iz Italije u prvih pet mjeseci 2020. najveći pad u odnosu na isto razdoblje 2019. zabilježen je kod nafte i naftnih derivata, u vrijednosti od 1,4 milijarde kuna ili 55,6%, te kod proizvoda od sirovog željeza, čelika i ferolegura, u iznosu od 133,9 milijuna kuna ili 21,0%, dok je pad proizvoda od plastike iznosio 69,6 milijuna kuna ili 33,3%.

Više informacija: