Indeks industrijske proizvodnje
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
Pravna i metodološka osnova
Kratkoročni poslovni pokazatelji industrije (indeks industrijske proizvodnje) mogu se koristiti kao pokazatelj razvoja tržišta industrijskih proizvoda i usluga proizvedenih unutar industrije.
Prikazani indeksi izračunani su na temelju podataka prikupljenih Mjesečnim istraživanjem o industrijskoj proizvodnji i zaposlenim osobama (obrazac IND-1/KPS/M), koje neposredno provodi Državni zavod za statistiku na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 25/20.).
Koncepti i definicije koji se primjenjuju u istraživanju IND-1/KPS/M navedeni su u Statističkim standardima za Mjesečno istraživanje o industrijskoj proizvodnji i zaposlenim osobama (obrazac IND-1/KPS/M), a objavljeni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku. Usklađeni su s konceptima i definicijama EU-a, a posebno s temeljnom Uredbom (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća te Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/1197.
Pokrivenost i obuhvat
Istraživanjem IND-1/KPS/M obuhvaćena su sva poduzeća i njihovi dijelovi s 20 i više zaposlenih osoba (tzv. odrezani uzorak) koji se bave jednom ili više industrijskih djelatnosti koje su navedene u područjima NKD-a 2007. (NN, br. 58/07. i 72/07.), i to: B Rudarstvo i vađenje, C Prerađivačka industrija i D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, tj. njihovim odjeljcima 05 – 35 (osim skupine 35.3).
Definicija pokazatelja
Indeks fizičkog obujma industrijske proizvodnje važan je kratkoročni pokazatelj poslovnog ciklusa kojim se mjere mjesečni rezultati industrijskog sektora. S obzirom na njegovu periodiku i brzinu u kojoj je raspoloživ, on je središnji i ažuran pokazatelj razvoja industrijskog sektora, koji je jedna od najnestabilnijih sastavnica gospodarstva.
Indeksi fizičkog obujma industrijske proizvodnje jesu indeksi gotovih industrijskih proizvoda definirani Nomenklaturom industrijskih proizvoda (NIPUM).
Pod gotovim proizvodom podrazumijeva se svaki proizvod koji je u procesu proizvodnje dostigao odgovarajući stupanj izrade, a naveden je pod posebnom šifrom i nazivom u NIPUM-u.
Metoda kalkulacije1)
Indeksi fizičkog obujma industrijske proizvodnje za različite razine NKD-a 2007. izračunavaju se u dva koraka prema Laspeyresovoj formuli. U prvom koraku indeksi se izračunavaju iz podataka o količinama pojedinačnih proizvoda iz NIPUM-a i odgovarajućega ponderacijskoga koeficijenta, koji je aproksimacija dodane vrijednosti pojedinačnih proizvoda. U drugom koraku svi indeksi skupina i više razine ponderiraju se udjelom u dodanoj vrijednosti pojedinačnih djelatnosti industrije po razinama NKD-a 2007. Tako je definirana relativna važnost pojedinačnih razina NKD-a 2007. i istodobno su nivelirane različite razine pokrivenosti.
Agregati GIG-a 2009.
Indeksi za agregate GIG-a 2009. izračunavaju se jednako prema pretežnoj uporabi proizvoda unutar iste skupine NKD-a 2007. Za izračunavanje agregiranih indeksa od siječnja 2009. primjenjuju se nove definicije za agregate GIG-a radi usklađivanja sa statističkim standardima EU-a.2)
Grupiranje na razini skupina ili odjeljaka NKD-a 2007. prema GIG-u 2009. s abecednim oznakama kratica izvršeno je na sljedeći način:
AI Intermedijarni proizvodi: odjeljci i skupine NKD-a 2007.: 07 – 09, 10.6, 10.9, 13.1 – 13.3, 16, 17, 20.1 – 20.3, 20.5, 20.6, 22 – 24, 25.5 – 25.7, 25.9, 26.1, 26.8, 27.1 – 27.4 i 27.9
AE Energija: odjeljci NKD-a 2007.: 05, 06, 19 i 35 (isključujući 35.3)
BB Kapitalni proizvodi: odjeljci i skupine NKD-a 2007.: 25.1 – 25.4, 26.2, 26.3, 26.5, 26.6, 28, 29, 30.1 – 30.4, 32.5 i 33
CD Trajni proizvodi za široku potrošnju: odjeljci i skupine NKD-a 2007.: 26.4, 26.7, 27.5, 30.9, 31, 32.1 i 32.2
CN Netrajni proizvodi za široku potrošnju: odjeljci i skupine NKD-a 2007.: 10.1 – 10.5, 10.7, 10.8, 11, 12, 13.9, 14, 15, 18, 20.4, 21, 32.3, 32.4 i 32.9.
Ponderacijski sustav
Ponderacijski koeficijenti pojedinačnih proizvoda iz NIPUM-a koji se upotrebljavaju za izračun indeksa industrijske proizvodnje dodana su vrijednost za jediničnu proizvodnju određenog proizvoda. Izračunani su na temelju jediničnih vrijednosti iz istraživanja PRODCOM o industrijskoj proizvodnji za 2021., a revidiraju se svake pete godine.
Ponderacijski koeficijenti koji su se upotrebljavali od 2018. do 2023. bili su izračunani na temelju istraživanja PRODCOM o industrijskoj proizvodnji za 2015., a oni koji su se upotrebljavali od 2012. do 2017. bili su izračunani na temelju istraživanja PRODCOM o industrijskoj proizvodnji za 2010.
Struktura industrijskih djelatnosti (struktura odjeljaka) izračunana je na temelju bruto dodane vrijednosti prema troškovima proizvodnih faktora prema načelu čistih djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Izračunana je na temelju godišnjih statističkih rezultata Strukturno-poslovnog istraživanja Državnog zavoda za statistiku obradom godišnjih administrativnih podataka Fine – Godišnji računi industrijskih poduzeća – te je ispravljena rezultatima PRODCOM-ovih istraživanja o industrijskoj proizvodnji i indeksima fizičkog obujma industrijske proizvodnje. Struktura odjeljaka ažurira se na početku svake godine za obračunavanje indeksa obujma industrijske proizvodnje tekuće godine.
1) Za dodatne informacije treba se koristiti Studijama i analizama – Kratkoročni pokazatelji industrije br. 85., Zagreb, 1999., DZS.
2) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1197 od 30. srpnja 2020. o utvrđivanju tehničkih specifikacija i modaliteta u skladu s Uredbom (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s definicijama GIG-a
Prikazivanje i tumačenje kretanja obujma industrijske proizvodnje
Prikazivanje i tumačenje indeksa obujma industrijske proizvodnje usklađeno je sa zahtjevima Eurostata za prikazivanje kratkoročnih poslovnih pokazatelja te s Uredbom (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća.
Kretanje obujma industrijske proizvodnje prikazuje se i tumači stopama promjena izračunanih na temelju sezonski i kalendarski prilagođenih indeksa. Sezonski prilagođeni indeksi primjenjuju se za mjesečnu usporedbu kretanja obujma industrijske proizvodnje, a kalendarski prilagođeni indeksi za godišnju usporedbu.
Metoda sezonskoga i kalendarskog prilagođavanja
Sezonsko i kalendarsko prilagođavanje provedeno je metodom X13 ARIMA na mjesečnoj seriji indeksa koja počinje indeksom za siječanj 1998. za industriju ukupno (područja B, C i D, isključujući skupinu 35.3 NKD-a 2007.) za odjeljke NKD-a 2007. te za GIG 2009. U sezonskoj prilagodbi vremenskih serija indeksa isključen je utjecaj slučajne sastavnice.
Produljivanje serije indeksa dodavanjem novih mjesečnih opažanja za svaki idući mjesec može zbog svojstava primijenjene metode sezonske prilagodbe prouzročiti naknadne ispravke već objavljenih sezonski i kalendarski prilagođenih indeksa te trenda za nekoliko mjeseci unatrag.
Izvorni indeksi
Pod pojmom "izvorni indeksi" podrazumijevaju se neprilagođeni indeksi za utjecaj sezone i kalendarskih dana. Izvorni indeksi obujma industrijske proizvodnje prema preporukama i zahtjevima Eurostata ne primjenjuju se za tumačenje kretanja obujma industrijske proizvodnje. Eurostat ih ne objavljuje, a ni većina država članica nema praksu njihova objavljivanja.
Sezonski i kalendarski prilagođeni indeksi
Pod pojmom "sezonski i kalendarski prilagođeni indeksi" podrazumijeva se da su izvorni indeksi prilagođeni za sezonu i kalendarske dane, u skladu sa zahtjevima Eurostata za kratkoročne poslovne pokazatelje. Podaci koji se uspoređuju s podacima iz prethodnog mjeseca (tj. mjesečna usporedba) prikazuju se u sezonski i kalendarski prilagođenom obliku indeksa industrijske proizvodnje ili iz njih izračunanih stopa rasta.
Kalendarski prilagođeni indeksi
Pod pojmom "kalendarski prilagođeni indeksi" podrazumijeva se da su izvorni indeksi prilagođeni za kalendarske dane u skladu sa zahtjevima Eurostata za kratkoročne poslovne pokazatelje. Podaci koji se uspoređuju s podacima od istog mjeseca prethodne godine (tj. godišnja usporedba) prikazuju se u kalendarski prilagođenom obliku indeksa industrijske proizvodnje ili iz njih izračunanih stopa rasta.
Trend-indeksi
Vremenske serije trend-indeksa objavljuju se tri puta na godinu.