STATISTIKA JAVNOG DEFICITA I DUGA (EDP)

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Opis podataka

Statistika javnih financija (GFS) temelj je za praćenje fiskalnih kretanja u Europi, a osobito za statistiku povezanu s postupkom u slučaju prekomjernog deficita (EDP). Postupak u slučaju prekomjernog deficita utvrđen je Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i detaljnije određen u sklopu Pakta o stabilnosti i rastu.

Republika Hrvatska dostavlja Europskoj komisiji (Eurostatu) podatke povezane s postupkom u slučaju prekomjernog deficita (EDP).

Europska statistika javnih financija, uključujući statistiku povezanu s EDP-om, izrađuje se u skladu s Uredbom (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010). Metodologija je dopunjena daljnjim tumačenjima i metodološkim smjernicama Eurostata, osobito Priručnikom o deficitu i dugu opće države (Manual on Government Deficit and Debt – MGDD).

Uredbom Vijeća (EZ) br. 479/2009, zajedno s njezinim izmjenama i dopunama, od država članica zahtijeva se da dva puta na godinu, prije 1. travnja i prije 1. listopada, dostavljaju podatke o deficitu/suficitu i dugu opće države povezane s EDP-om. Podaci se dostavljaju u harmoniziranim tablicama. Te su tablice posebno oblikovane tako da daju dosljedan okvir za povezanost s nacionalnim proračunskim agregatima te povezanost između deficita i promjena duga. Podaci iskazani u tim tablicama trebaju biti potpuno usklađeni s podacima statistike javnih financija koji se dostavljaju Eurostatu u sklopu Transmisijskog programa ESA 2010.

Notifikacijske tablice EDP-a za sektor opće države i njegove podsektore obuhvaćaju sljedeće tablice.

• Tablica 1: tablica o deficitu i dugu, uključujući pomoćne pokazatelje (bruto investicije u fiksni kapital, kamatne rashode i bruto domaći proizvod – BDP)
• Tablice 2A – 2D: prijelaz s proračunskog salda na deficit/suficit za podsektore opće države
• Tablice 3A – 3E: prijelaz s deficita/suficita na promjene duga za sektor opće države i njegove podsektore
• Tablica 4: dodatni podaci.

Podaci povezani s EDP-om koje objavljuje Državni zavod za statistiku iskazuju se u milijunima eura i u postotku BDP-a, gdje je to primjenjivo.

Sustav klasifikacije

Sustav klasifikacije definiran je metodologijom ESA 2010 i obuhvaća klasifikaciju institucionalnih sektora te klasifikaciju transakcija, ostalih tokova i stavki bilance (imovine/obveza).

Podaci obuhvaćaju sektor opće države (S.13) i njegove podsektore.

Sektor opće države sastoji se od sljedećih podsektora:

• središnja država (S.1311)
• savezna država (S.1312)
• lokalna država (S.1313)
• fondovi socijalne sigurnosti (S.1314).

Za Republiku Hrvatsku podsektor savezne države (S.1312) nije primjenjiv.

Statistički koncepti i definicije

Koncepti koji se primjenjuju u statistici EDP-a objašnjeni su u Uredbi Vijeća (EZ) br. 479/2009, zajedno s njezinim izmjenama i dopunama, te u Uredbi (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (ESA 2010) i naknadnim izmjenama relevantnog zakonodavstva, a dopunjeni su Eurostatovim daljnjim tumačenjima i metodološkim smjernicama, osobito Priručnikom o deficitu i dugu opće države (MGDD).

Deficit/suficit opće države jest neto pozajmljivanje/neto uzajmljivanje (B.9) sektora opće države, kako je definirano metodologijom ESA 2010, odnosno razlika između prihoda i rashoda sektora opće države.

Dug opće države definiran je kao ukupni konsolidirani bruto dug iskazan prema nominalnoj vrijednosti na kraju godine u sljedećim kategorijama obveza opće države, kako su definirane metodologijom ESA 2010:

• gotovina i depoziti (AF.2)
• dužnički vrijednosni papiri (AF.3)
• krediti (AF.4).

Na nacionalnoj razini podaci za sektor opće države konsolidiraju se između podsektora.

Proračunski saldo najčešće je primjenjivan koncept i mjera proračunskog manjka/viška države, kako se u pravilu iskazuje u javnim računima i proračunskim prikazima. Proračunski saldo početna je stavka u tablicama EDP-a 2A – 2D. Za središnju državu odgovara proračunskom rezultatu (višku/manjku) sadržanomu u Godišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske, koji donosi Hrvatski sabor.

Podaci o deficitu i dugu iskazuju se prema podsektorima opće države: središnja država (S.1311), lokalna država (S.1313) i fondovi socijalne sigurnosti (S.1314).

Sadržaj tablica EDP-a

Tablica 1 – Deficit/suficit države, dug i povezani podaci

Tablica 1 daje sažet prikaz za referentne godine i sadržava:

• neto uzajmljivanje (+) / neto pozajmljivanje (-) (suficit/deficit prema ESA-i 2010) za sektor opće države i njegove podsektore
• bruto dug opće države prema instrumentima
• kamatne rashode opće države
• bruto investicije u fiksni kapital opće države
• BDP.

Tablice 2A – 2D – Prijelaz s proračunskog salda na deficit/suficit

Tablice 2, koje se sastoje od četiri zasebne tablice (2A, 2B, 2C i 2D), prikazuju povezanost između tzv. proračunskih salda (u pravilu proračunskog viška (+) / manjka (-) iskazanoga na nacionalnoj razini i podnesenoga Hrvatskom saboru) i neto uzajmljivanja (+) / neto pozajmljivanja (-) za svaki podsektor opće države.

Proračunski saldo potrebno je prilagoditi za transakcije koje nisu u nj uključene, ali se u nacionalnim računima ipak smatraju dijelom poslovanja države i utječu na suficit (+) / deficit (-), primjerice u mnogim slučajevima dokapitalizacija.

Proračunski saldo također je potrebno prilagoditi za transakcije koje su u nj uključene, ali nemaju učinak na suficit (+) / deficit (-). To su u pravilu financijske transakcije sadržane u proračunskom saldu koje nemaju učinak na suficit (+) / deficit (-) prema metodologiji ESA 2010, primjerice krediti koje država odobrava izravno iz proračuna.

Prijelaz s proračunskog salda do deficita/viška u tablicama 2A – 2D objašnjava se sljedećim stavkama:

• financijske transakcije uključene u proračunski saldo
• nefinancijske transakcije koje nisu uključene u proračunski saldo
• razlika između plaćenih i obračunanih kamata
• ostala potraživanja / ostale obveze
• proračunski saldo jedinica koje nisu dio središnje države
• neto uzajmljivanje (+) / neto pozajmljivanje (-) drugih tijela središnje države
• ostale prilagodbe.

Tablice 3 – Prijelaz s deficita/suficita na promjenu duga

Tablice 3, koje se sastoje od pet zasebnih tablica (3A, 3B, 3C, 3D i 3E), prikazuju povezanost između neto uzajmljivanja (+) / neto pozajmljivanja (-) države (suficita/deficita prema ESA 2010) i promjene duga države.

Na promjenu duga u pojedinome referentnom razdoblju utječe ponajprije deficit/suficit tog razdoblja, ali utjecati mogu i drugi čimbenici. Primjerice, za određeni deficit (odnosno višak rashoda nad prihodima) veće neto stjecanje financijske imovine dovodi do većih potreba za zaduživanjem, a time vjerojatno i do veće promjene duga.

Vrste transakcija i drugih promjena kojima se usklađuje deficit/suficit u određenome referentnom razdoblju s promjenom duga u istom razdoblju općenito se nazivaju prilagodbama između stanja i tokova (stock-flow adjustments).

Prijelaz od deficita/suficita do promjene duga objašnjava se sljedećim stavkama.

• Neto stjecanje financijske imovine:
• gotovina i depoziti (F.2)
• dužnički vrijednosni papiri (F.3)
• krediti (F.4)
• vlasnički kapital i udjeli/jedinice investicijskih fondova (F.5)
• financijski derivati (F.71)
• ostala potraživanja (F.8)
• ostala financijska imovina (F.1 i F.6)
• Neto povećanje (-) obveza u izvedenim financijskim instrumentima (F.71)
• Neto povećanje (-) ostalih obveznih plaćanja (F.8)
• Neto povećanje (-) ostalih obveza (F.1, F.5, F.6 i F.72)
• Izdavanja iznad/ispod nominalne vrijednosti
• Razlika između obračunanih i plaćenih kamata
• Otkup / ponovna kupnja duga iznad/ispod nominalne vrijednosti
• Aprecijacija/deprecijacija duga nominiranoga u stranoj valuti
• Promjene sektorske klasifikacije (K.61)
• Ostale promjene obujma financijskih obveza (K.3, K.4, K.5)
• Razlika između kapitalnoga i financijskog računa (B.9 – B.9f) i ostale statističke razlike.

Tablica 4 – Povezani podaci

Tablica 4 sadržava dodatne podatke, i to:

• o stanju obveza opće države po osnovi trgovačkih kredita
• o iznosu nepodmirenog duga opće države koji proizlazi iz financiranja javnih poduzeća
• o opsegu i razlozima znatnih razlika između nominalne i tržišne vrijednosti duga opće države
• o bruto nacionalnom dohotku (BND-u) država članica EU-a.

Obuhvat i referentno razdoblje

Podaci povezani s EDP-om odnose se na referentne godine obuhvaćene Izvješćem o postupku u slučaju prekomjernog deficita (EDP notifikacijom).

Cjelokupna EDP notifikacija obuhvaća prethodno četverogodišnje razdoblje, dok se podaci za tekuću godinu temelje na prognozi Ministarstva financija.

Referentno razdoblje je kalendarska godina.

Stanja kao što je dug opće države iskazuju se na kraju kalendarske godine.

Objavljivanje podataka

Državni zavod za statistiku objavljuje Izvješće o postupku u slučaju prekomjernog deficita i podatke povezane s EDP-om dva puta na godinu, nakon travanjske i listopadske EDP notifikacije.