OPIS PROJEKTA
Državni
zavod za statistiku u suradnji sa Svjetskom bankom proveo je projekt pod nazivom
„Mapiranje i procjena geografske raspodjele rizika od siromaštva i socijalne
isključenosti za mala područja RH“. Ta aktivnost proizlazi iz inicijative koju
je pokrenula Europska komisija u suradnji sa Svjetskom bankom za procjenom
rizika od siromaštva za niža teritorijalna područja, kao što su teritorijalne
razine NUTS 2, NUTS 3 ili niže u svim državama članicama EU-a.
Glavni
cilj projekta jest razvoj detaljnih georeferentnih podataka o zemljopisnoj
distribuciji/raspodjeli siromaštva i socijalne isključenosti. Ti podaci mogu
biti podloga/služe kreiranju politika koje su usmjerene na smanjenje siromaštva,
promicanje socijalne uključenosti te poticanje regionalnog razvoja. Nadalje,
ovaj projekt pruža kvalitetne statističke podatke koji će pomoći u korištenju
europskih strukturnih i investicijskih fondova te osigurati učinkovitu
raspodjelu raspoloživih sredstava namijenjenih za navedene svrhe.
Standardna anketna istraživanjima na kućanstvima, Anketa o dohotku stanovništva
(engl. EU-SILC, Statistics on Income and Living Conditions) i Anketa o potrošnji
kućanstava (engl. HBS, Household Budget Survey) koje provodi Državni zavod za
statistiku glavni su izvori podataka o siromaštvu i socijalnoj isključenosti.
Budući da ta istraživanja obuhvaćaju samo nekoliko tisuća kućanstava u uzorku,
nisu primjerena za procjenu siromaštva i socijalne isključenosti za mala
geografska područja te daju pouzdane rezultate samo na razini Republike Hrvatske.
Zbog toga
je pokrenut projekt kroz koji su stručnjaci Svjetske banke razvili analitički
model procjena za mala područja (engl. small area estimation – SEA) te
programski paket za izračun tih procjena pod nazivom PovMap software. Model
procjene (SEA) omogućuje izračun procjene stopa rizika od siromaštva za niže
teritorijalne razine i njihov slikoviti prikaz na geografskim kartama. Model je
postavljen tako da kombinira podatke iz jednoga anketnog istraživanjima s
podacima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova koji osiguravaju obuhvat
podataka za niže teritorijalne razine.
Važno je
napomenuti da se rezultati ovog istraživanja, zbog razlika u metodi procjene
rezultata, ne mogu uspoređivati s rezultatima drugih istraživanja o siromaštvu (Anketa
o dohotku stanovništva).
Korisnicima se skreće pozornost da su procjene stopa rizika od siromaštva za
općine i gradove, te gradske četvrti Grada Zagreba s manje od 15 000 kućanstava
manje precizne, sukladno metodologiji koja je primijenjena u
korištenom SAE modelu (Elbers, Lanjouw, i Lanjouw (ELL) 2002). Prema
podacima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2011. takvih općina i gradova
u Republici Hrvatskoj ima 548.
IZVOR PODATAKA
Popis
stanovništva, kućanstava i stanova
Popis
stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine proveden
je u razdoblju od 1. do 28. travnja 2011., prema stanju na dan 31. ožujka 2011.
u 24 sata, što se smatra kritičnim trenutkom Popisa.
Anketa o
potrošnji kućanstava 2011.
Anketom
se prikupljaju podaci o visini i strukturi izdataka za osobnu potrošnju
kućanstava prema namjeni i prema socioekonomskim obilježjima kućanstava. Tim se
istraživanjem također prikupljaju podaci o uvjetima stanovanja kućanstava i
opremljenosti trajnim dobrima. Anketa je provedena na uzorku slučajno izabranih
privatnih kućanstava. U anketni uzorak 2011. bilo je izabrano 4 160 stambenih
jedinica nastanjenih privatnim kućanstvima, uspješno ih je anketirano 2 335.
Okvir za izbor uzorka stanova nastanjenih privatnim kućanstvima temeljio se na
podacima dobivenima Popisom stanovništva, kućanstava i stanova 2001. Stopa
odgovora na razini kućanstva iznosila je 64%. Anketiranje na terenu provodilo se
u 26 dvotjednih intervala tijekom cijele 2011.
Budući da
se ovim projektom anketni podaci kombiniraju s Popisom stanovništva, kućanstava
i stanova 2011., podaci iz oba izvora odnose se na isto razdoblje.
POTROŠNA METODA
Anketa
osigurava kvalitetne informacije o potrošnji kućanstava, ali uzorak anketiranih
kućanstava u 2011. nije dovoljan za dobivanje pouzdanih podataka za niže
teritorijalne razine osim nacionalne. S druge strane, podaci Popisa stanovništva
sveobuhvatni su – potpuni geografski obuhvat i potpuni obuhvat kućanstava i
stanovništva – ali ne sadržavaju informacije o potrošnji kućanstava.
Model
procjena za mala područja koji je korišten za izračun prevladava nedostatke,
odnosno koristi prednosti oba izvora podataka.
Izračun
prema potrošnoj metodi temelji se na konceptu relativnog siromaštva, koji
definira prag rizika siromaštva prema odraslom ekvivalentu jednak 60% medijana
ekvivalentne potrošnje. Pri izradi modela procjene za mala područja prvo su
definirane varijable zajedničke u oba istraživanja kao što su veličina kućanstva,
distribucija članova kućanstva po spolu i dobi, obrazovni status, status
aktivnosti, karakteristike stanovanja (površina stana, broj soba) te geografska
lokacija. Za izabrani set zajedničkih varijabli provedena je analitička
usporedba distribucija na nacionalnoj razini i razini statističkih regija. Naime,
izabrani set varijabli treba biti komparabilan i podudaran kako bi se osiguralo
da se model procjene za mala područja baziran na podacima APK može primijeniti
na podatke Popisa radi dobivanja pouzdanih procjena potrošnje cijele populacije.
Koristeći programski paket PovMap, izvedeni su simulacijski modeli i izračunana
je ekvivalentna potrošnja za svako kućanstvo u popisu. Također je definiran prag
rizika siromaštva. Temeljem izračunanih ekvivalentnih potrošnji kućanstava i
usporedbom s odgovarajućim pragom siromaštva izračunane su procjene rizika od
siromaštva za različite teritorijalne razine.
DEFINICIJE
Kućanstvo
je svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički
troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, hrana
i drugo). Kućanstvom se smatra i svaka osoba koja živi sama (jednočlano
kućanstvo).
Potrošnja kućanstva podrazumijeva novčanu i naturalnu
potrošnju za proizvode i usluge koji služe podmirivanju životnih potreba članova
kućanstva.
Ekvivalentna potrošnja
– računa se tako da se ukupna
potrošnja kućanstva podijeli s ekvivalentnom veličinom kućanstva izračunanom
prema modificiranoj OECD-ovoj ljestvici, prema kojoj se nositelju kućanstva
dodjeljuje koeficijent 1, svakoj drugoj odrasloj osobi u kućanstvu od 14 godina
i starijoj osobi koeficijent 0,5, a djeci mlađoj od 14 godina koeficijent 0,3.
Postupak se primjenjuje kako bi se za svako kućanstvo odredila ravnomjerna
proporcija (vrijednost) potrošnje prema njegovim potrebama.
Prag rizika od siromaštva određuje se tako da se za
sva kućanstva izračuna ekvivalentna potrošnja po članu kućanstva. Zatim se
utvrđuje srednja vrijednost (medijan) distribucije potrošnje i 60% od izračunane
srednje vrijednosti čini prag rizika od siromaštva. Osobe čiji je potrošnja
ispod praga u većem su riziku od siromaštva od ostalih. Prag rizika od
siromaštva iskazuje se u kunama.
Stopa rizika od siromaštva jest postotak osoba čija
je ekvivalentna potrošnja ispod praga rizika od siromaštva.
KOMENTAR PODATAKA
Prema
modelu procjene za mala područja i potrošnoj metodi, procijenjena stopa rizika
od siromaštva u Republici Hrvatskoj iznosi 17,1% u 2011., dok prag rizika od
siromaštva iznosi 23 919 kn za jednočlano kućanstvo, što znači da se procjenjuje
da je u 2011. u RH 17,1% osoba imalo ekvivalentnu potrošnju ispod praga.
Procjene
stope rizika od siromaštva na razini statističkih regija iznose u Kontinentalnoj
Hrvatskoj 19,4%, a u Jadranskoj Hrvatskoj 12,6%.
Promatrajući procjene na razini županija, one se kreću u rasponu od 5,9% do
34,3%. Najniže procjene stope rizika od siromaštva, ispod 10%, bilježe se u
Gradu Zagrebu (5,9%) i Primorsko-goranskoj županiji (9,1%), a one najviše, od
oko 34%, bilježe se u Brodsko-posavskoj (33,9%) i Karlovačkoj županiji (34,3%).
Za niže teritorijalne razine, odnosno razine općina i gradova, te gradskih četvrti Grada Zagreba koje sadrže manje od 15 000 kućanstava, procjene stopa rizika od siromaštva manje su precizne. Prema podacima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2011. takvih općina i gradova u Republici Hrvatskoj ima 548.