Izvor i metode prikupljanja podataka

Ekonomski računi u poljoprivredi po prostornim jedinicama za statistiku 2. razine/NKPJS 2012. za Republiku Hrvatsku izračunani su na temelju podataka dobivenih iz istraživanja Državnog zavoda za statistiku i administrativnih podataka Poljoprivredne savjetodavne službe i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Podaci se iskazuju prema Nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku 2012. (NKPJS 2012.), https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_08_96_2161.html. Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku 2012. (NKPJS 2012.) odnosi se na teritorijalnu podjelu Republike Hrvatske za statističke potrebe.

Prema NKPJS-u 2012. prostorne jedinice za statistiku 2. razine sastoje se od dvije neadministrativne jedinice: Jadranske Hrvatske i Kontinentalne Hrvatske (tj. dvije statističke regije). Do 2012. Republika Hrvatska bila je podijeljena na tri statističke regije (prostorne jedinice za statistiku 2. razine), a 2012. provedeno je spajanje regija Sjeverozapadna Hrvatska te Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska u regiju Kontinentalna Hrvatska, dok je regija Jadranska Hrvatska ostala nepromijenjena.

Izračun ekonomskih računa u poljoprivredi po prostornim jedinicama za statistiku 2. razine /NKPJS 2012. temelji se na rezultatima istraživanja ''Ekonomski računi za poljoprivredu'' koji se izračunavaju za razinu Republike Hrvatske. Metodologija izračuna sastoji se od kombinacije metode top-down za količinske pokazatelje (međufazna potrošnja) i metode bottom-up (output, investicije, sve vrste subvencija i radna snaga) uz korištenje cijena na razini Republike Hrvatske po pojedinim pokazateljima izračuna.

Provedena je revizija serije podataka ekonomskih računa za poljoprivredu za razdoblje 2005. − 2015. radi usklađivanja izračuna s Europskim sustavom nacionalnih računa – ESA 2010 te s ostalim nacionalnim i međunarodnim pravilnicima. Posljedica toga jesu revidirani podaci ekonomskih računa za poljoprivredu prema NKPJS-u 2012. – 2. razina.

Neaditivnost zbroja sastavnica pojedinih pokazatelja rezultat je primjene metode obračuna i zaokruživanja vrijednosti na detaljnoj raščlambi kategorija i potkategorija.

Obračunsko razdoblje jest kalendarska godina.

Poljoprivredna proizvodnja vrednuje se u baznim cijenama, što znači da su uključene sve subvencije na proizvode i usluge, a isključeni su svi porezi na proizvode i usluge.

Metodologija izrade ekonomskih računa u poljoprivredi po prostornim jedinicama za statistiku 2. razine/NKPJS 2012. – 2. razina temelji se na Priručniku za izradu ekonomskih računa za poljoprivredu i šumarstvo EEA/EAF 97 (rev.1.1. – Eurostat), http://ec.europa.eu/eurostat/ramon/statmanuals/files/KS-27-00-782-__-I-EN.pdf i Priručniku za input poljoprivredne radne snage (Eurostat, 2010.), http://ec.europa.eu/eurostat/ramon/statmanuals/files/KS-32-00-079-3A-I-EN.pdf

Obuhvat

Ekonomski računi u poljoprivredi po prostornim jedinicama za statistiku 2. razine/NKPJS 2012. obuhvaćaju cjelokupnu poljoprivrednu proizvodnju (na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i kod poslovnih subjekata).

Definicije

Output poljoprivredne djelatnosti jednak je zbroju vrijednosti biljne proizvodnje, stočarske proizvodnje, poljoprivrednih usluga i vrijednosti proizvodnje neodvojivih nepoljoprivrednih sekundarnih aktivnosti.

Biljna proizvodnja obuhvaća proizvodnju žitarica, industrijskog bilja, krmiva, hortikulturnih proizvoda, voća, povrća i ostalih nespomenutih poljoprivrednih proizvoda.

Output stočarske proizvodnje obuhvaća proizvodnju i proizvode stoke, peradi i ostalih životinja.

Proizvodnja poljoprivrednih proizvoda obuhvaća proizvodnju mlijeka, jaja i ostalih nespomenutih poljoprivrednih proizvoda.

Poljoprivredna dobra i usluge jesu vrijednost proizvodnje svih poljoprivrednih dobara (biljna i stočarska proizvodnja) i poljoprivrednih usluga.

Neodvojiva nepoljoprivredna sekundarna aktivnost jest aktivnost koja se ne može odvojiti od glavne aktivnosti i provodi se na gospodarstvu (prerada mlijeka, grožđa, maslina, voća i povrća).

Međufazna potrošnja jest vrijednost utrošenih inputa u poljoprivrednu proizvodnju. Iskazuje se u kupovnim cijenama.

Bruto dodana vrijednost u baznim cijenama jednaka je razlici poljoprivredne proizvodnje u baznim cijenama i međufazne potrošnje u kupovnim cijenama.

Potrošnja fiksnoga kapitala jest smanjenje vrijednosti kapitalnih dobara kao rezultat normalnog habanja (trošenja) tijekom proizvodnog procesa.

Neto dodana vrijednost u baznim cijenama jednaka je razlici bruto dodane vrijednosti u baznim cijenama i potrošnji fiksnoga kapitala.