EKONOMSKI RAČUNI U POLJOPRIVREDI PO PROSTORNIM JEDINICAMA ZA STATISTIKU 2. RAZINE (HR_NUTS 2021. – HR NUTS 2)

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Ekonomski računi u poljoprivredi po prostornim jedinicama za statistiku 2. razine (HR_NUTS 2021. – HR NUTS 2) za Republiku Hrvatsku izračunani su na temelju podataka dobivenih iz istraživanja Državnog zavoda za statistiku i administrativnih podataka Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Podaci se iskazuju prema Nacionalnoj klasifikaciji statističkih regija 2021. (HR_NUTS 2021.). Riječ je o statističkom standardu koji se koristi za prikupljanje, upisivanje, obradu, analizu i diseminaciju podataka regionalne statistike prema razinama prostorne podjele Republike Hrvatske.

Klasifikacija HR_NUTS 2021. obuhvaća sljedeće neupravne (neadministrativne) statističke regije Republike Hrvatske prema Nacionalnoj klasifikaciji statističkih regija 2021.: Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku.

Izračun ekonomskih računa u poljoprivredi po prostornim jedinicama za statistiku 2. razine (HR_NUTS 2021. – HR NUTS 2) temelji se na rezultatima istraživanja ''Ekonomski računi za poljoprivredu'' koji se izračunavaju za razinu Republike Hrvatske. Metodologija izračuna sastoji se od kombinacije metode top-down za količinske pokazatelje (međufazna potrošnja) i metode bottom-up (output, investicije, sve vrste subvencija i radna snaga) uz korištenje cijena na razini Republike Hrvatske po pojedinim pokazateljima izračuna.

Provedena je revizija serije podataka ekonomskih računa za poljoprivredu za razdoblje 2005. − 2015. radi usklađivanja izračuna s Europskim sustavom nacionalnih računa (ESA-om 2010) te s ostalim nacionalnim i međunarodnim pravilnicima. Posljedica toga jesu revidirani podaci ekonomskih računa za poljoprivredu prema NKPJS-u 2012. – 2. razina.

Neaditivnost zbroja sastavnica pojedinih pokazatelja rezultat je primjene metode obračuna i zaokruživanja vrijednosti na detaljnoj raščlambi kategorija i potkategorija.

Obračunsko razdoblje jest kalendarska godina.

Poljoprivredna proizvodnja vrednuje se u baznim cijenama, što znači da su uključene sve subvencije na proizvode i usluge, a isključeni su svi porezi na proizvode i usluge.

Metodologija izrade ekonomskih računa u poljoprivredi po prostornim jedinicama za statistiku 2. razine (HR_NUTS 2021. – HR NUTS 2) temelji se na Priručniku za izradu ekonomskih računa za poljoprivredu (Eurostat, 2024.) i Priručniku za input poljoprivredne radne snage (Rev. 1) (Eurostat, 2000).

Obuhvat

Ekonomski računi u poljoprivredi po prostornim jedinicama za statistiku 2. razine (HR_NUTS 2021. – HR NUTS 2) obuhvaćaju cjelokupnu poljoprivrednu proizvodnju (na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i kod poslovnih subjekata).

Definicije

Output poljoprivredne djelatnosti jednak je zbroju vrijednosti biljne proizvodnje, stočarske proizvodnje, poljoprivrednih usluga i vrijednosti proizvodnje neodvojivih nepoljoprivrednih sekundarnih aktivnosti.

Biljna proizvodnja obuhvaća proizvodnju žitarica, industrijskog bilja, krmiva, hortikulturnih proizvoda, voća, povrća i ostalih nespomenutih poljoprivrednih proizvoda.

Output stočarske proizvodnje obuhvaća proizvodnju i proizvode stoke, peradi i ostalih životinja.

Proizvodnja poljoprivrednih proizvoda obuhvaća proizvodnju mlijeka, jaja i ostalih nespomenutih poljoprivrednih proizvoda.

Poljoprivredna dobra i usluge jesu vrijednost proizvodnje svih poljoprivrednih dobara (biljna i stočarska proizvodnja) i poljoprivrednih usluga.

Neodvojiva nepoljoprivredna sekundarna aktivnost jest aktivnost koja se ne može odvojiti od glavne aktivnosti i provodi se na gospodarstvu (prerada mlijeka, grožđa, maslina, voća i povrća).

Međufazna potrošnja jest vrijednost utrošenih inputa u poljoprivrednu proizvodnju. Iskazuje se u kupovnim cijenama.

Bruto dodana vrijednost u baznim cijenama jednaka je razlici poljoprivredne proizvodnje u baznim cijenama i međufazne potrošnje u kupovnim cijenama.

Potrošnja fiksnoga kapitala jest smanjenje vrijednosti kapitalnih dobara kao rezultat normalnog habanja (trošenja) tijekom proizvodnog procesa.

Neto dodana vrijednost u baznim cijenama jednaka je razlici bruto dodane vrijednosti u baznim cijenama i potrošnji fiksnoga kapitala.