Struktura poljoprivrednih gospodarstava i metode poljoprivredne proizvodnje
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
Cilj i pravna osnova istraživanja
Svrha provedbe ovog istraživanja jest dobiti što preciznije podatke o stanju u hrvatskoj poljoprivredi s obzirom na važnost te grane za hrvatsko gospodarstvo.
Statističko istraživanje o strukturi poljoprivrednih gospodarstava i Popis poljoprivrede dio su osnovnih statističkih istraživanja u području poljoprivrede. Rezultati istraživanjima usporedivi su na međunarodnoj razini.
Svakih deset godina Istraživanje o strukturi poljoprivrednih gospodarstava obvezatno se provodi kao popis, dok se u godinama između popisa provodi kao istraživanje na uzorku. U Republici Hrvatskoj navedeno istraživanje dosad je provedeno u 2003. i 2020. kao Popis poljoprivrede te u 2007., 2010., 2013., 2016. i 2023. kao istraživanje na uzorku.
Cilj je istraživanja prikupiti sljedeće podatke:
- o radnoj snazi na poljoprivrednom gospodarstvu
- o upravitelju koji upravlja poljoprivrednim gospodarstvom
- o načinu korištenja zemljišta (oranice i vrtovi, trajni nasadi, povrtnjaci, livade i pašnjaci)
- o poljoprivrednim strojevima i opremi
- o broju stoke
- o ekološkoj poljoprivredi
- o objektima za smještaj životinja
- o gospodarenju stajskim gnojem
- o praksama upravljanja tlom
- o mjerama potpore ruralnom razvoju
- o navodnjavanju.
Pravna osnova
- Zakon o službenoj statistici (NN, br. 25/20. i 155/23.).
- Statističko istraživanje o strukturi
poljoprivrednih gospodarstava u 2007. provedeno je na temelju
Uredbe Vijeća (EEZ) br. 571/88 od 29. veljače 1988. o organizaciji
statističkih istraživanja Zajednice o strukturi poljoprivrednih gospodarstava
- Statistička istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava u 2010. i 2013. i 2016. provedena su na temelju Uredbe (EZ) br. 1166/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o istraživanjima o strukturi poljoprivrednih gospodarstva i o istraživanjima o metodama poljoprivredne proizvodnje i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 571/88, kojom se ukida Uredba Vijeća (EEZ) br. 571/88 od 29. veljače 1988. o organizaciji statističkih istraživanja Zajednice o strukturi poljoprivrednih gospodarstava
- Uredba (EU) 2018/1091 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o integriranoj statistici na razini poljoprivrednih gospodarstava i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 1166/2008 i (EU) br. 1337/2011
- Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1874 od 29. studenoga 2018. o podacima koje treba dostaviti za 2020. u skladu s Uredbom (EU) 2018/1091 Europskog parlamenta i Vijeća o integriranoj statistici na razini poljoprivrednih gospodarstava i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 1166/2008 i (EU) br. 1337/2011 u pogledu popisa varijabli i njihova opisa
- Uredba (EU) 2021/2269 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2021. o izmjeni uredbe (EU) 2018/1091 u pogledu doprinosa Unije za integriranu statistiku na razini poljoprivrednih gospodarstava u skladu s uredbom Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.
- Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/2286 od 16. prosinca 2021. o podacima koje je potrebno dostaviti za referentnu godinu 2023. na temelju uredbe (EU) 2018/1091 Europskog parlamenta i Vijeća o integriranoj statistici na razini poljoprivrednih gospodarstava u pogledu popisa varijabli i njihova opisa te o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 1200/2009
- Zakon o Popisu poljoprivrede 2020. (NN, br. 63/19.)
- Uredba o izmjeni i dopuni Zakona o Popisu poljoprivrede 2020. (NN, br. 64/20.)
Obuhvat
Struktura poljoprivrednih gospodarstava obuhvaća sva poljoprivredna gospodarstva, tj. obiteljska poljoprivredna gospodarstva i poslovne subjekte i njihove dijelove koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost.
Poljoprivredna gospodarstva izabrana su iz Statističkog registra poljoprivrednih gospodarstava Državnog zavoda za statistiku. U osnovni skup obuhvaćena su gospodarstva koja raspolažu s više od 0,40 ha poljoprivrednog zemljišta i s više od 0,5 stočnih jedinica.
U 2020. izabrano je 173 776 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i 4 421 poslovni subjekt i njegovi dijelovi koji obuhvaćaju 98% korištene poljoprivredne površine i 98% stočnih jedinica.
U 2023. izabrano je 30 000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i 4 400 poslovnih subjekata i njihovih dijelova koji obuhvaćaju 98% korištene poljoprivredne površine i 98% stočnih jedinica.
Izbor jedinica promatranja
Od 2007. glavni okvir za odabir jedinica promatranja, koje su također izvještajne jedinice, bio je Statistički registar poljoprivrednih gospodarstava, koji vodi i održava Državni zavod za statistiku.
Poljoprivredna gospodarstva koja su uključena u okvir istraživanja za 2007. jesu ona koji imaju fizičku proizvodnju iznad određenih kriterija:
a) barem 1 ha korištene poljoprivredne površine ili
b) manje od 0,1 ha korištene poljoprivredne površine, ali:
- najmanje 0,1 ha korištenoga poljoprivrednog zemljišta i 0,9 ha šume ili
- najmanje 0,3 ha vinograda, maslinika i/ili, voćnjaka ili
- dvije ili više stočnih jedinica (SJ) ili
- od 0,15 do 0,3 ha vinograda/voćnjaka i jednu ili dvije stočne jedinice (SJ) odnosno
- proizvođači su na tržištu povrća, ljekovitog bilja, jagoda, gljiva, cvijeća ili ukrasnog bilja.
Poljoprivredna gospodarstva koja su uključena u okvir istraživanja za 2010., 2013., 2016. i 2023. jesu ona koja imaju fizičku proizvodnju iznad određenih kriterija:
a) najmanje 0,4 ha korištene poljoprivredne površine ili
b) 0,5 stočnih jedinica (SJ) ili
c) manje od 0,4 ha korištene poljoprivredne površine, ali:
- najmanje 0,1 ha vinograda, maslinika i/ili voćnjaka ili
- bilo koju površinu rasadnika
- proizvođači su na tržištu povrća, ljekovitog bilja, jagoda, gljiva, cvijeća ili ukrasnog bilja
- bilo koji broj pčelinjih zajednica.
Dizajn uzorka za obiteljska poljoprivredna gospodarstva jest stratificirani slučajni uzorak koji se temelji na izboru stručnjaka za uzorkovanje i na povijesnom iskustvu Službe proizvodnih i strukturnih statistika poljoprivrede. Konačne težine jesu proizvodi težina uzorkovanja i težina neodgovora na razini stratuma (dvije regije na razini klasifikacije NUTS 2 u kombinaciji s četiri kategorije veličine koje se odnose na proizvodnju).
Poljoprivredna gospodarstva koja su uključena u Popis poljoprivrede 2020. jesu ona koja imaju fizičku proizvodnju iznad određenih kriterija:
a) najmanje 0,4 ha korištene poljoprivredne površine ili
b) 0,5 stočnih jedinica (SJ) ili
c) manje od 0,4 ha korištene poljoprivredne površine, ali:
- najmanje 0,1 ha vinograda, maslinika i/ili voćnjaka ili
- bilo koju površina rasadnika
- proizvođači su na tržištu povrća, ljekovitog bilja, jagoda, gljiva, cvijeća ili ukrasnog bilja
- bilo koji broj pčelinjih zajednica.
Izvori i metode prikupljanja podataka
Podaci su prikupljeni Istraživanjem o strukturi poljoprivrednih gospodarstava (istraživanja na uzorku) ili Popisom poljoprivrede 2003. i Popisom poljoprivrede 2020.
Izvještajne jedinice jesu poslovni subjekti i njihovi dijelovi koji su definirani područjem A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo prema NKD-u 2007. te ostali poslovni subjekti i njihovi dijelovi koji obavljaju poljoprivrednu proizvodnju, a razvrstani su drugdje. Podaci za poslovne subjekte i njihove dijelove prikupljeni su izvještajnom metodom na obrascu i s pomoću internetske aplikacije.
Izvještajne jedinice jesu i obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja obavljaju poljoprivrednu proizvodnju, a njihovi podaci prikupljeni su uz pomoć anketara.
Ta dva upitnika neznatno se razlikuju u poglavlju koje se odnosi na radnu snagu.
Popisivači prikupljaju podatke od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava metodom osobnog intervjua s pomoću prijenosnih računala, dok se podaci od poslovnih subjekata prikupljaju izvještajnom metodom putem interneta, odnosno unosom podataka u popisni obrazac u elektroničkom obliku.
Definicije
Poljoprivredno gospodarstvo jest proizvodno-gospodarska jedinica koja se bavi poljoprivredom, a djeluje kao trgovačko društvo, obrt ili zadruga ako je registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo te se zajednički koristi radnom snagom i sredstvima za proizvodnju (strojevima, objektima, zemljištem itd.).
Referentni datum za strukturu poljoprivrednih gospodarstava jest 1. lipnja u godini provedbe istraživanja. Neki podaci odnose se na razdoblje od godinu dana prije istraživanja, uglavnom od 2. lipnja prethodne godine do 1. lipnja tekuće godine (radna snaga, navodnjavanje, metode gospodarenja tlom te strojevi i oprema).
Poljoprivredna proizvodnja uključuje:
- uzgoj jednogodišnjih usjeva
- uzgoj višegodišnjih usjeva
- uzgoj sadnog materijala i ukrasnog bilja
- uzgoj stoke, peradi i ostalih životinja
- mješovitu poljoprivrednu proizvodnju (uzgoj usjeva i stoke, peradi i ostalih životinja zajedno)
- pomoćne aktivnosti u poljoprivredi i djelatnosti koje se obavljaju nakon žetve usjeva (priprema zemljišta, sadnja, njega usjeva, žetva/berba, čišćenje, ljuštenje, dorada sjemenja za sjemenski materijal). Obuhvaćene su i djelatnosti povezane s uzgojem životinja, npr. hranidba, čišćenje objekata.
Poljoprivredna proizvodnja ne uključuje:
- preradu poljoprivrednih proizvoda
- šumarstvo (uzgoj i iskorištavanje šuma)
- ribarstvo (uzgoj i ulov ribe).
Radna snaga
Upravitelj je osoba odgovorna za uobičajene dnevne financijske i proizvodne poslove vođenja gospodarstva.
Nositelj gospodarstva jest osoba koja je pravno i ekonomski odgovorna za rad gospodarstva; na čije ime gospodarstvo funkcionira, tj. onaj tko preuzima ekonomske rizike poslovanja. Vlasnik/korisnik može imanje posjedovati izravno, unajmiti ga, zakupiti na dulje vrijeme ili ga dobiti na uživanje ili povjerenje.
Radnici stalno zaposleni na poljoprivrednom gospodarstvu jesu osobe koje su posljednjih 12 mjeseci radile na poljoprivrednom gospodarstvu svaki tjedan, bez obzira na to koliko su sati na tjedan radile, i one koje su zbog određenih razloga radile redovito samo dio tog razdoblja, npr. radi školovanja, bolesti, nesreće ili smrti, početka ili prestanka radnog odnosa u posljednjih 12 mjeseci ili prestanka rada zbog prirodnih nesreća (poplava, požara i dr.). Zaposlenim osobama ne pripadaju sezonski radnici, koji nemaju ugovor o zapošljavanju.
Radna snaga (neizravno zaposlena) – njome se smatraju osobe koje su povremeno radile na poljoprivrednom gospodarstvu u promatranom razdoblju od godinu dana.
Godišnja jedinica rada (GJR) jest referentna jedinica koja izražava opseg rada u godišnjim jedinicama rada (engl. Annual Work Unit – AWU). Jedna godišnja jedinica rada odgovara jednoj osobi koja radi puno radno vrijeme na gospodarstvu i iznosi 1 800 sati.
Poljoprivredno zemljište
Ukupna površina zemljišta sastoji se od korištene poljoprivredne površine i nepoljoprivredne površine zemljišta.
Korištena poljoprivredna površina jest ukupna poljoprivredna površina koja je bila korištena u dotičnoj godini. Poljoprivredno zemljište obuhvaća oranice i vrtove, povrtnjake, voćnjake, maslinike, vinograde, livade i pašnjake, rasadnike, površine pod košaračkom vrbom i ostalim trajnim usjevima (božićna drvca).
Oranice i vrtovi jesu zemljišta koja se redovito obrađuju i kultiviraju i nalaze se pod sustavom plodoreda. Na oranicama i vrtovima uzgajaju se žitarice, mahunarke za suho zrno, korjenasti i gomoljasti usjevi, industrijski usjevi, krmno bilje, svježe povrće i jagode, cvijeće i ukrasno bilje, sjemenski usjevi i presadnice i ugari.
Povrtnjaci su površine određene za uzgoj usjeva (pretežno povrća) namijenjenih za potrošnju osobama koje žive u kućanstvu i uglavnom nisu namijenjeni za prodaju. Samo povremeni višak proizvoda koji dolazi s tih površina prodaje se izvan kućanstva.
Žitarice za proizvodnju zrna obuhvaćaju meku pšenicu (ozima, jara), tvrdu pšenicu (durum), pravi pir, raž (ozima, jara), ječam (ozimi, jari), zob (ozima, jara), kukuruz za zrno, tritikale, proso, sirak i heljdu.
Suhe mahunarke i proteinski usjevi za proizvodnju suhog zrna obuhvaćaju grašak za suho zrno, stočni grašak za suho zrno, grah za suho zrno i ostale suhe mahunarke (bob, leća, lupina i dr.).
Korjenasti i gomoljasti usjevi obuhvaćaju krumpir (rani, kasni i sjemenski krumpir), šećernu repu (isključujući sjemensku) i krmne korjenaste usjeve i kupusnjače za krmu (stočna repa, stočni kelj, krmna repica, bundeva za ishranu stoke i ostalo korjenasto krmno bilje).
Industrijski usjevi obuhvaćaju uljarice (soju, suncokret, uljanu repicu, tikvu uljanicu, konoplju za ulje, mak, lan), duhan i ostalo industrijsko bilje (aromatsko, začinsko i ljekovito bilje te ostalo industrijsko bilje).
Ostale uljarice obuhvaćaju tikvu uljanicu, lan, mak i konoplju.
Krmni usjevi u zelenom stanju obuhvaćaju kukuruz za silažu, ostale krmne usjeve u zelenom stanju, djeteline i mješavine, lucernu, leguminoze i privremene travnjake.
Ostali krmni usjevi u zelenom stanju obuhvaćaju žitarice požnjevene u zelenom stanju, ostale jednogodišnje trave, krmni sirak i sudansku travu.
Leguminoze obuhvaćaju stočni grašak za zelenu krmu, ostale mahunarke u zelenom stanju i višegodišnje djetelinsko-travne smjese.
Privremeni travnjaci obuhvaćaju višegodišnje travno-djetelinske smjese i višegodišnje trave i mješavine trava.
Povrće obuhvaća površine namijenjene za uzgoj usjeva pretežno za prodaju u svježem stanju i industrijsku preradu te obuhvaća cvjetaču i brokulu; kupus bijeli i crveni; kelj; ostale kupusnjače (korabica i kelj pupčar); salate (sve vrste); poriluk; šparoge; ostalo lisnato povrće (blitva, špinat, celer, radič, cikorija, artičoka i peršin); rajčice; krastavce i kornišone; dinje; lubenice; paprike; tikvice; tikve; ostalo plodovito povrće (patlidžan, bundeva šećerka i patišon); jagode; luk (sve vrste); češnjak; mrkve; cikle; ostalo korjenasto povrće (hren, rotkvica, pastrnjak, koraba, batat za ljudsku prehranu, peršin korjen i dr.); grah, svježe zrno ili mahune; grašak, svježe zrno ili mahune; kukuruz šećerac.
Trajni nasadi obuhvaćaju površine pod voćnjacima, maslinicima, vinogradima, rasadnicima te ostalim trajnim usjevima (košaračkom vrbom i božićnim drvcima) koji se ne uzgajaju u plodoredu, koji nisu trajni travnjaci i zauzimaju tlo u duljem razdoblju i daju prinose više godina.
Trajni travnjaci jesu površine korištene za ispašu te za pripremu sijena i sjenaže (livade, intenzivni i ekstenzivni pašnjaci). Isključeni su:
- travnjaci koji se više ne koriste (nekvalitetni, nepristupačni)
- travnjaci zarasli šumskim drvećem uključeni u šume
- djelomično zarasli travnjaci uključeni u šumsko zemljište
- površine zasijane djetelinom i lucernom uključene u usjeve na oranicama i vrtovima
- površine zasijane višegodišnjim travama i mješavinama trava te višegodišnjim travno-djetelinskim smjesama uključene u usjeve na oranicama i vrtovima.
Zajedničko zemljište u Hrvatskoj uglavnom je državno zemljište koje služi kao ekstenzivni pašnjak, a više poljoprivrednih gospodarstava koristi ga za ispašu stoke.
Pristup njegovu evidentiranju mijenjao se u različitim referentnim godinama.
U 2010. površina zajedničkog zemljišta bila je dodijeljena gospodarstvima na temelju modela.
U 2013. evidentirano je kao zasebna jedinica na razini županija (NUTS 3).
U 2016., 2020. i 2023. zajedničko zemljište istodobno je bilo uključeno kao dio gospodarstava koja se njima koriste (na temelju pisanih ili usmenih dogovora) te kao posebne, virtualne jedinice bez upravitelja na razini županija.
Ostalo zemljište
Neobrađeno ili nekorišteno poljoprivredno zemljište jest poljoprivredno zemljište koje se više ne obrađuje iz ekonomskih, socijalnih i drugih razloga te se više ne koristi u plodoredu.
Šumsko zemljište jest površina obrasla drvećem i grmljem uključujući plantaže topole unutar i izvan šume te rasadnici šumskog drveća koji rastu unutar šume za vlastite potrebe kao i šumski objekti (šumske ceste, skladište za drva i sl.).
Navodnjavanje
Površina ostalih usjeva na oranicama navodnjavana u prethodnih 12 mjeseci uključuje sljedeće kulture: stočnu repu, krmnu repicu, bundevu za ishranu stoke, ostalo korjenasto bilje, soju, tikvu uljanicu, mak, lan za ulje, konoplja za ulje, duhan, aromatsko, začinsko i ljekovito bilje, svježe povrće i jagode uzgojene na vrtovima, površine za proizvodnju sjemena i sadnog materijala, ugare i cvijeće na otvorenome.
Životinje
Stočna jedinica (engl. Livestock unit ‒ LSU) jest standardna mjerna jedinica koja omogućuje agregiranje različitih kategorija stoke kako bi im se omogućilo da se mogu uspoređivati između godina ili između različitih zemalja (tablica 1.).
Ukupan broj stočnih jedinica (SJ) za perad jest zbroj pojedinačnih stočnih jedinica za svaku vrstu i kategoriju peradi izračunanih na temelju pripadajućih koeficijenata.
Budući da se Eurostat pri objavljivanju na svojim internetskim stranicama koristio jedinstvenim koeficijentom za svu perad, postoje razlike između nacionalno objavljenih podataka i podataka iz Eurostatovih baza podataka.
Perad
Perad uključuje brojlere, kokoši, pure, guske, patke te ostalu perad.
Tablica 1. Popis koeficijenata stočnih jedinica korištenih u Hrvatskoj, po godinama.
Ostalo
Obujam proizvodnje jest novčana vrijednost poljoprivredne bruto proizvodnje, cijena na vratima gospodarstva.
Tipologija jest ujednačena klasifikacija poljoprivrednih gospodarstava među državama članicama EU-a za strukturu poljoprivrednih gospodarstava u smislu ekonomske veličine (izražene u tisućama eura) i prema vrsti poljoprivredne proizvodnje.
Klasifikacije
Objavljeni podaci o strukturi poljoprivrednih gospodarstva koriste se u standardnim klasifikacijama NUTS i NKPJS, a klasifikacija NUTS 2021 za Hrvatsku preuzeta je s internetskih stranica Eurostata:
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2019_12_125_2507.html.
Obrazac za Istraživanje o strukturi poljoprivrednih gospodarstava u 2023. na hrvatskom jeziku:
Obrazac za Istraživanje o strukturi poljoprivrednih gospodarstava u 2023. na engleskom jeziku:
Izvještaj kvalitete za statistička istraživanja
Izvještaj o kvaliteti za statističko istraživanje_2013.
Izvještaj o kvaliteti za statističko istraživanje_2016.
Izvještaj o kvaliteti za statističko istraživanje_2023.
U tablicama zbog zaokruživanja dolazi do razlika između ukupnog zbroja i podzbrojeva razreda veličine.
Kratice
EU Europska unija
Eurostat Statistički ured Europske unije
ha hektar
NKD 2007 Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2007.
NKPJS Standardna klasifikacija teritorijalnih jedinica
NN Narodne novine
NUTS 2021. Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku, verzija 2021.
tis. tisuća
Znakovi
- nema pojave