METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
Izvori i metode prikupljanja podataka |
Na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 25/20.), podaci o
prekršajima punoljetnih osoba prikupljaju se redovitim statističkim
istraživanjem koje se koristi statističkim izvještajem
Statistički
izvještaj za pravnu i odgovornu osobu protiv koje je prekršajni postupak
pravomoćno završen (obrazac SPK-3). |
Statističke izvještaje ispunjavaju nadležni općinski/općinski prekršajni
sudovi i nadležna tijela državne uprave, koja vode prekršajni postupak:
porezne uprave, područni carinski uredi, lučke kapetanije, uprava
zračnog prometa i financijski inspektorat. |
Prekršajni zakon (NN, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i
118/18.) stupio je na snagu |
|
Klasifikacija prekršaja temelj je statističkog prikazivanja podataka o
počiniteljima prekršaja. Svako područje klasifikacije sadržava i stavku
''Druge povrede propisa''. U slučaju rasta predmetne stavke, a što
indicira porast pojave određene vrste prekršaja unutar te stavke, vrši
se izdvajanje prekršaja koji bilježi rast iz stavke ''Druge povrede
propisa''
u zasebnu stavku toga istog područja (primjerice, to
je bio slučaj sa stavkom prekršajne klasifikacije ''Povreda propisa o
nadzoru državne granice''). |
Obuhvat |
Statističkim istraživanjem obuhvaćene su sve pravne i odgovorne osobe
počinitelji prekršaja radi ispitivanja rasprostranjenosti prekršaja za
područje cijele Republike Hrvatske. |
Definicije |
Prekršaji su ponašanja kojima se
povređuje ili ugrožava javni poredak, društvena disciplina i društvene
vrijednosti zajamčene i zaštićene Ustavom Republike Hrvatske,
međunarodnim pravom i zakonima, čija zaštita nije moguća bez
prekršajnopravnog sankcioniranja, a ne ostvaruje se kaznenopravnom
prisilom. |
Prekršaji u smislu statističkih istraživanja obuhvaćaju pojavu od
podnošenja prijave za počinjeni prekršaj do pravomoćnog okončanja
postupka nadležnoga prekršajnog tijela. |
Odgovorne osobe počinitelji prekršaja jesu odgovorne
osobe (direktor, šef računovodstva, blagajnik i dr.) u pravnoj osobi
(trgovačko društvo, državno tijelo i sl.) protiv kojih je prekršajni
postupak pravomoćno završen odlukom kojom je obustavljen postupak ili
je donesena odbijajuća ili oslobađajuća presuda ili su proglašene
krivima. |
|
Pravne osobe
počinitelji prekršaja jesu domaće pravne osobe (primjerice trgovačka
društva, državna tijela, sindikati i sl.) i strane osobe koje se prema
hrvatskom pravu smatraju pravnim osobama, protiv kojih je prekršajni
postupak pravomoćno završen odlukom kojom je obustavljen postupak ili je
donesena odbijajuća ili oslobađajuća presuda ili su proglašene
odgovornima. |
|
Pod pojmom prekršaja u stjecaju podrazumijeva se slučaj kada počinitelj
jednom ili više radnji počini više prekršaja za koje mu se istodobno
sudi. U slučaju stjecaja upisuje se najteži prekršaj. |
|
Počevši od 2018. obradne godine došlo je do izmjena u strukturi
klasifikacije prekršaja Državnog zavoda za statistiku. Konkretno, broj
područja klasifikacije smanjen je s devet na četiri područja.
Pojedinačne stavke klasifikacije prekršaja unutar područja koja su
ukinuta uključena su u preostala četiri područja, tako da je zadržan
potpuni obuhvat. Područja klasifikacije prekršaja ''Radni odnosi i
zaštita na radu'', ''Obrazovanje, znanost, kultura i informiranje'', ''Zdravstvena
i socijalna zaštita, zdravstveno osiguranje i zaštita čovjekova okoliša''
te dio područja ''Uprava'' uključeni su u područje ''Gospodarstvo''.
Područje klasifikacije prekršaja ''Javna sigurnost'' uključeno je u
područje ''Javni red i mir i javna sigurnost''. Jedna stavka iz
klasifikacijskog područja ''Uprava'' uključena je u područje ''Financije''. |
|
Zbog procesno-pravnog obilježja odluke kojom se optužba odbija te odluke
kojom se za počinitelja utvrđuje da je prekršaj počinio u stanju
neubrojivosti, navedene odluke od 2018. referentne godine ne čine više
modalitete statističke varijable ''vrsta odluke'' (nego su disperzirane
unutar preostalih primjenjivih modaliteta). |
|
|
Osobni podaci
počinitelja prekršaja |
|
Osobni podaci počinitelja prekršaja odnose se na
stanje u vrijeme počinjenja prekršaja. |
|
|
Prekršajnopravne sankcije |
|
Za prekršaj se mogu izreći
novčana kazna, a za odgovornu osobu i kazna zatvora. U slučajevima
predviđenima Zakonom o prekršajima može se počinitelju prekršaja umjesto
propisane novčane kazne ili kazne zatvora (za odgovornu osobu)
izreći opomena ili se počinitelj proglašava
krivim/odgovornim, a oslobađa od kazne. |
|
Ako je počinitelj s više radnji počinio više
prekršaja o kojima nije doneseno rješenje, a postupak se vodi pred
jednim tijelom, najprije će se utvrditi kazna za svaki prekršaj pa će se
izreći sve tako utvrđene kazne, a ako su te kazne iste vrste, izreći će
se ukupna kazna koja je jednaka zbroju pojedinih utvrđenih kazni, s tim
da ukupna kazna zatvora ne može premašiti 120 dana. |
|
Kada je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost pravne
osobe i u njoj odgovorne osobe, a pokrene se postupak samo protiv pravne
ili odgovorne osobe, ili sud u postupku utvrdi da optužena odgovorna
osoba nije odgovorna osoba za taj prekršaj, sud može utvrditi prekršajnu
odgovornost samo pravne osobe odnosno samo odgovorne osobe. |