Pravosuđe - Punoljetni počinitelji prekršaja

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 25/20.), podaci o prekršajima punoljetnih osoba prikupljaju se redovitim statističkim istraživanjem koje se koristi statističkim izvještajem Statistički izvještaj za okrivljenu punoljetnu osobu protiv koje je prekršajni postupak pravomoćno završen (obrazac SPK-1).

Statističke izvještaje ispunjavaju nadležni općinski/općinski prekršajni sudovi i nadležna tijela državne uprave, koja vode prekršajni postupak: porezne uprave, područni carinski uredi, lučke kapetanije, uprava zračnog prometa i financijski inspektorat.

Prekršajni zakon (NN, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) stupio je na snagu
1. siječnja 2008., a u statističkim istraživanjima primjenjuje se također od 1. siječnja 2008.

Klasifikacija prekršaja temelj je statističkog prikazivanja podataka o počiniteljima prekršaja. Svako područje klasifikacije sadržava i stavku ''Druge povrede propisa''. U slučaju rasta predmetne stavke, a što indicira porast pojave određene vrste prekršaja unutar te stavke, vrši se izdvajanje prekršaja koji bilježi rast iz stavke ''Druge povrede propisa'' u zasebnu stavku toga istog područja (primjerice, to je bio slučaj sa stavkom prekršajne klasifikacije ''Povreda propisa o nadzoru državne granice''). Isto je moguće i na temelju osnovanog prijedloga nadležnog tijela koje vodi prekršajni postupak.

Obuhvat

Statističkim istraživanjem obuhvaćeni su svi punoljetni počinitelji prekršaja radi ispitivanja rasprostranjenosti prekršaja za područje cijele Republike Hrvatske.

Definicije

Prekršaji su ponašanja kojima se povređuje ili ugrožava javni poredak, društvena disciplina i društvene vrijednosti zajamčene i zaštićene Ustavom Republike Hrvatske, međunarodnim pravom i zakonima, čija zaštita nije moguća bez prekršajnopravnog sankcioniranja, a ne ostvaruje se kaznenopravnom prisilom.

Prekršaji u smislu statističkih istraživanja obuhvaćaju pojavu od podnošenja prijave za počinjeni prekršaj do pravomoćnog okončanja postupka nadležnoga prekršajnog tijela.

Punoljetni počinitelji prekršaja jesu osobe koje su u vrijeme počinjenja prekršaja imale navršenih 18 godina života i protiv kojih je prekršajni postupak pravomoćno završen odlukom kojom je obustavljen postupak ili je donesena odbijajuća ili oslobađajuća presuda ili su proglašene krivima.

Pod pojmom prekršaja u stjecaju podrazumijeva se slučaj kada počinitelj jednom ili više radnji počini više prekršaja za koje mu se istodobno sudi. U slučaju stjecaja upisuje se najteži prekršaj.

Počevši od 2018. obradne godine došlo je do izmjena u strukturi klasifikacije prekršaja Državnog zavoda za statistiku. Konkretno, broj područja klasifikacije smanjen je s devet na četiri područja. Pojedinačne stavke klasifikacije prekršaja unutar područja koja su ukinuta uključena su u preostala četiri područja, tako da je zadržan potpuni obuhvat. Područja klasifikacije prekršaja ''Radni odnosi i zaštita na radu'', ''Obrazovanje, znanost, kultura i informiranje'', ''Zdravstvena i socijalna zaštita, zdravstveno osiguranje i zaštita čovjekova okoliša'' te dio područja ''Uprava'' uključeni su u područje ''Gospodarstvo''. Područje klasifikacije prekršaja ''Javna sigurnost'' uključeno je u područje ''Javni red i mir i javna sigurnost''. Jedna stavka iz klasifikacijskog područja ''Uprava'' uključena je u područje ''Financije''.

Zbog procesno-pravnog obilježja odluke kojom se optužba odbija te odluke kojom se za počinitelja utvrđuje da je prekršaj počinio u stanju neubrojivosti, navedene odluke od 2018. referentne godine ne čine više modalitete statističke varijable ''vrsta odluke'' (nego su disperzirane unutar preostalih primjenjivih modaliteta).

Osobni podaci počinitelja prekršaja

Osobni podaci počinitelja prekršaja odnose se na stanje u vrijeme počinjenja prekršaja.

Pod pojmom godine života smatraju se godine starosti koje su osobe navršile u doba počinjenja prekršaja, a ne godine starosti u vrijeme donošenja odluke.

Prekršajnopravne sankcije

Za prekršaj se mogu izreći novčana kazna i kazna zatvora. U slučajevima predviđenima Zakonom o prekršajima može se počinitelju prekršaja umjesto propisane novčane kazne ili kazne zatvora izreći opomena ili se počinitelj proglašava krivim, a oslobađa od kazne.

Ako je počinitelj s više radnji počinio više prekršaja o kojima nije doneseno rješenje, a postupak se vodi pred jednim tijelom, najprije će se utvrditi kazna za svaki prekršaj pa će se izreći sve tako utvrđene kazne, a ako su te kazne iste vrste, izreći će se ukupna kazna koja je jednaka zbroju pojedinih utvrđenih kazni, s tim da ukupna kazna zatvora ne može premašiti 120 dana.