Robna razmjena s inozemstvom
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA, 2024.
Izvori i metode prikupljanja podataka
Izvor podataka za statistiku robne razmjene s državama članicama EU-a jest Intrastatov obrazac kojim izvještajne jedinice izvješćuju o primicima i/ili otpremama na mjesečnoj osnovi, tj. u mjesecu u kojem roba fizički ulazi na teritorij Republike Hrvatske ili ga napušta. Od 1. siječnja 2024. svu robu koja je predmet kupoprodajne transakcije potrebno je prijaviti Intrastatu prema mjesecu nastanka oporezivog događaja. Izvještajne jedinice jesu svi poslovni subjekti, obveznici poreza na dodanu vrijednost, čija vrijednost robne razmjene s državama članicama EU-a prelazi prag uključivanja određenoga za izvještajnu godinu. Za 2024. određena je vrijednost praga uključivanja za primitke od 450 tisuća eura i za otpreme od 300 tisuća eura. Radi potpunog usklađivanja s metodologijom i zakonodavstvom EU-a u podatke o robnoj razmjeni s inozemstvom uključena je vrijednost trgovine ispod praga uključivanja, procijenjena na osnovi podataka o isporukama i stjecanjima dobara u države članice/iz država članica EU-a, dobivenih od Porezne uprave Republike Hrvatske.
Izvor podataka za statistiku robne razmjene s trećim zemljama, odnosno državama nečlanicama EU-a, jesu carinske deklaracije o izvozu i uvozu robe. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske dobiva od Carinske uprave Republike Hrvatske kontrolirane carinske deklaracije u obliku slogova.
Poštujući osnovne metodološke preporuke Statističkog ureda UN-a i Eurostata, Državni zavod za statistiku prikupljene podatke Intrastata i Extrastata statistički obrađuje i objavljuje kao jedinstveni podatak robne razmjene Republike Hrvatske s inozemstvom.
Pravna osnova
Pravna osnova za provođenje istraživanja Intrastat jest europsko zakonodavstvo za statistiku robne razmjene među državama članicama EU-a, Uredba (EU) 2019/2152, Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1197, Zakon o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Zakon o carinskoj službi (NN, br. 68/13., 30/14., 115/16., 39/19., 98/19. i 36/24.). Opširnija metodološka objašnjenja za ovo istraživanje objavljena su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku Državni zavod za statistiku − Intrastat (gov.hr).
Pravna osnova za Extrastat jest europsko zakonodavstvo za statistiku robne razmjene s trećim zemljama, Uredba (EU) 2019/2152, Provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/1197, 2021/1225 i 2021/235. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2021/1704 i 2021/234, Zakon o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije (NN, br. 40/16.), Zakon o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Zakon o carinskoj službi (NN, br. 68/13., 30/14., 115/16., 39/19., 98/19. i 36/24.).
Obuhvat i usporedivost
Statistika robne razmjene s inozemstvom obuhvaća svu robu koja se izvozi iz zemlje odnosno uvozi u zemlju. U podatke o robnoj razmjeni s inozemstvom uključeni su i izvoz i uvoz prema osnovi unutarnje i vanjske proizvodnje na bruto osnovi.
Kod poslova unutarnje i vanjske proizvodnje prati se ukupna vrijednost robe u izvozu i uvozu. Tako se npr. kod aktivnog prometa prati vrijednost robe koja se uvozi na unutarnju proizvodnju, odnosno puna vrijednost robe koja se izvozi/otprema nakon unutarnje proizvodnje (uključujući vrijednost uvezene robe, vrijednost domaćeg materijala i vrijednost domaćih usluga).
Osim komercijalnih transakcija (uz naplatu), obuhvaćena je i roba čiji se promet, tj. izvoz i uvoz, obavlja bez plaćanja protuvrijednosti. Ovom statistikom nisu obuhvaćeni privremeni izvoz i uvoz (kraći od dvije godine) robe koja se poslije vraća vlasniku u nepromijenjenu stanju, usluge, monetarno zlato, roba koja se koristi kao nosač prilagođenih informacija uključujući softver te softver preuzet s interneta, sredstva plaćanja koja su zakonsko sredstvo plaćanja i vrijednosni papiri, besplatno nabavljena roba koja nije predmet komercijalnih poslova (reklamni materijal i komercijalni uzorci), opskrba hrvatskih diplomatskih predstavništava u inozemstvu i stranih diplomatskih predstavništava u Republici Hrvatskoj te privremeni izvoz i uvoz radi popravaka.
Svi podaci o izvozu i uvozu izraženi su u vrijednostima i količinama. Vrijednost robe određena je na temelju izvornih dokumenata poslovnih subjekata (ugovori, računi).
Iskazuju se stvarno postignute vrijednosti u vrijeme kad su poslovi zaključeni (fakturne vrijednosti) i preračunavaju se na osnovi isporuke na hrvatskoj granici. Izvozne vrijednosti obračunane su prema paritetu fob. To znači da se fakturna vrijednost umanjuje za troškove prijevoza i druge troškove od hrvatske granice do mjesta isporuke u inozemstvu ako je ugovoreno da se roba isporučuje u inozemstvu. Ako je ugovoreno da se isporuka obavi u Republici Hrvatskoj, fakturna vrijednost uvećava se za troškove nastale od mjesta isporuke u Republici Hrvatskoj do hrvatske granice.
Uvozne vrijednosti obračunane su prema paritetu cif. To znači da se fakturna vrijednost uvećava za troškove prijevoza i druge troškove od mjesta isporuke u inozemstvu do hrvatske granice ako je ugovoreno da se roba isporučuje u inozemstvu. Ako je ugovoreno da se roba isporučuje u Republici Hrvatskoj, fakturna vrijednost umanjuje se za troškove nastale od hrvatske granice do mjesta isporuke u Republici Hrvatskoj.
Iznosi u stranim valutama preračunani su u eure i američke dolare primjenom mjesečnih tečajnih lista određenih za izvještajni mjesec. Primjenjuje se srednji valutni tečaj Hrvatske narodne banke.
Od 1. siječnja 2002. u prikupljanju podataka primjenjuje se osmeroznamenkasta šifra Kombinirane nomenklature (carinska i statistička klasifikacija proizvoda Europske unije), koja je usklađena do razine šesteroznamenkaste šifre proizvoda s Harmoniziranim sustavom.
Podaci se kod izvoza robe iskazuju prema zemljama namjene. U Extrastatu se kod uvoza robe podaci iskazuju prema zemljama podrijetla robe, dok se kod primitaka robe u Intrastatu iskazuju prema zemljama otpreme.
Ekonomske grupacije zemalja jesu:
- Europska unija – EU (Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Letonija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Sjeverna Irska, Slovačka, Slovenija, Španjolska i Švedska)
- Europsko udruženje za slobodnu trgovinu – Efta (Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska)
- Sporazum o slobodnoj trgovini srednjoeuropskih zemalja – Cefta (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Moldavija, Sjeverna Makedonija i Srbija)
- Organizacija zemalja izvoznica nafte – OPEC (Alžir, Ekvatorska Gvineja, Gabon, Irak, Islamska Republika Iran, Kongo, Kuvajt, Libija, Nigerija, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bolivarijanska Republika Venezuela).
Kratice
Cefta Sporazum o slobodnoj trgovini srednjoeuropskih zemalja
cif cijena s osiguranjem i vozarinom
Efta Europsko udruženje za slobodnu trgovinu
Eurostat Statistički ured Europske unije
fob franko brod
NN Narodne novine
OPEC Organizacija zemalja izvoznica nafte
UN Ujedinjeni narodi
Pripremile: Dubravka Drempetić, Zrinka Lokas i Tamara Dodig Marić