Stanovništvo - Vitalna statistika - Rođeni

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

 

Izvor podataka

Podaci o rođenima temelje se na sustavnom prikupljanju informacija vezanih za upise u državnu maticu rođenih.

 

Jedinica promatranja

Jedinica promatranja je svako rođeno dijete.

 

Obuhvat i usporedivost

Prema međunarodnim preporukama (UN, Eurostat) podaci o rođenima prikupljaju se i obrađuju u skladu s definicijom uobičajenog mjesta stanovanja.

 

 

Definicije i objašnjenja

Definicije koje se primjenjuju u vitalnoj statistici temelje se na Preporukama UN-a, Eurostata, WHO-a te pozitivnih propisa Republike Hrvatske.

 

Živorođenim djetetom smatra se svako dijete koje pri rođenju diše i pokazuje druge znakove života kao što su kucanje srca, pulsiranje pupčane vrpce i nedvojbeno kretanje voljnih mišića. Ako dijete ubrzo nakon poroda umre, najprije se registrira kao živorođeno, a zatim kao umrlo dojenče.

 

Podaci prema starosti iskazuju se prema navršenim godinama života.

 

Pri određivanju reda rođenja djeteta uzimaju se u obzir sva ranije živorođena djeca majke.

 

Pod najvišom završenom školom podrazumijeva se vrsta škole čijim je završavanjem osoba stekla najvišu razinu obrazovanja. Pri tome ne treba praviti razliku je li škola završena u redovitoj školi ili u školi koja zamjenjuje redovitu (npr. škola za obrazovanje odraslih), odnosno je li završena polaganjem ispita u redovitoj školi ili završavanjem tečaja za skraćeno školovanje (npr. tečaj za skraćeno završavanje osnovne škole itd.) u sklopu redovite škole.

 

Modalitet bez školske spreme i 1 - 3 razreda osnovne škole odnosi se na osobe koje nisu išle u školu, još ne idu u školu (djeca predškolske dobi), učenike koji su završili navedene razrede te učenike koji pohađaju drugi, treći ili četvrti razred osnovne škole.

 

Modalitet 4 - 7 razreda osnovne škole odnosi se na sve osobe koje su završile navedene razrede i učenike koji pohađaju 5.- 8. razreda osnovne škole.

 

Modalitet osnovna škola odnosi se na osobe koje su završile osnovnu (osmogodišnju) školu, prijašnju osmoljetku ili sedmoljetku, prijašnju nižu gimnaziju, odnosno niže razrede gimnazije, prijašnju građansku školu i ostale slične škole razine male mature.

 

Modalitet industrijske i obrtničke strukovne škole, škole za zanimanje u trajanju 1 - 3 godine i škole za KV i VKV radnike odnosi se na osobe sa završenom školom učenika u privredi, školom s praktičnom obukom, industrijskom i obrtničkom školom, školom za KV i VKV radnike, srednjim usmjerenim obrazovanjem u trajanju kraćemu od 4 godine, majstorskom školom i sličnim školama.

 

Modalitet tehničke i srodne strukovne škole, škole za zanimanje u trajanju od 4 godine odnosi se na osobe sa završenom srednjom tehničkom ili sličnom školom (npr. ekonomskom, medicinskom, umjetničkom i dr.) i prijašnje srednje usmjereno obrazovanje u trajanju od 4 i više godina.

 

Modalitet gimnazija odnosi se na osobe koje su maturirale u gimnaziji bilo kojeg usmjerenja, uključujući vjerske.

 

Modalitet viša škola, I. (VI.) stupanj fakulteta i stručni studij u trajanju kraćem od 3 godine odnosi se na osobe koje su završile stručni studij ili prijašnji I. (VI). stupanj studija u trajanju od 2 do 3 godine, na višoj školi, visokoj školi, veleučilištu ili fakultetu (prije i na pedagoškim i umjetničkim akademijama).

 

Modalitet preddiplomski stručni studij u trajanju od najmanje 3 godine odnosi se na osobe koje su završile stručni studij na visokoj školi, veleučilištu ili fakultetu, u trajanju od 3 do 4 godine.

 

Modalitet specijalistički diplomski stručni studij odnosi se na osobe koje su završile specijalistički diplomski stručni studij na visokoj školi, veleučilištu ili fakultetu, u trajanju od 1 do 2 godine, kojim se stječe stručni naziv stručni specijalist uz naznaku struke ili dijela struke.

 

Modalitet preddiplomski sveučilišni studij odnosi se na osobe koje su završile preddiplomski sveučilišni studij u trajanju od 3 do 4 godine na fakultetu, umjetničkoj akademiji ili visokoj školi, kojim se stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik/sveučilišna prvostupnica uz naznaku struke (npr. sveučilišni prvostupnik arheologije, sveučilišna prvostupnica ekonomije, sveučilišni prvostupnik inženjer geodezije i sl.).

 

Modalitet fakulteti, umjetničke akademije, sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij te integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij odnosi se na osobe koje su završile sveučilišni ili umjetnički studij (prijašnji VII. stupanj studija) na fakultetu, umjetničkoj akademiji ili visokoj školi u trajanju od 4 i više godina prema starom programu ili diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij u trajanju od 5 i više godina prema bolonjskom procesu kojim se stječe naziv magistar/magistra uz naznaku struke, npr. magistar prava, magistra ekonomije, magistar inženjer geodezije, dok završetkom diplomskog sveučilišnog studija medicine, stomatologije ili veterine osoba stječe akademski naziv doktor/doktorica uz naznaku struke.

 

Modalitet poslijediplomski specijalistički studij odnosi se na osobe koje su završile sveučilišni poslijediplomski specijalistički studij koji traje 1 do 2 godine i kojim se stječe akademski naziv sveučilišni specijalist/sveučilišna specijalistica uz naznaku struke ili dijela struke npr. sveučilišni specijalist financijske analize, sveučilišna specijalistica socijalne politike. Završetkom tog studija u medicini, stomatologiji i veterini osoba stječe naziv sveučilišni magistar/sveučilišna magistra uz naznaku struke ili dijela struke.

 

Modalitet magistarski znanstveni, stručni i umjetnički studij odnosi se na osobe koje su završile poslijediplomski studij i stekle naziv magistra.

 

Modalitet doktorat odnosi se na osobe koje su obranile doktorsku disertaciju i stekle akademski stupanj doktora znanosti ili doktora umjetnosti.

 

Aktivnima se smatraju sljedeće kategorije osoba: osobe koje obavljaju zanimanje, tj. koje svojim radom (u radnom odnosu ili samostalno na svojem ili obiteljskom imanju, u obrtničkoj ili drugoj radionici, u kući i sl.) zarađuju sredstva za život, osobe koje traže prvo ili ponovno zaposlenje te osobe koje su prekinule rad radi izdržavanja kazne ili mjere pritvora, odgoja i sl.

 

Osobama s osobnim prihodom smatraju se umirovljenici svih kategorija, osobe koje primaju socijalnu pomoć ili imaju prihode od davanja u zakup zemlje, kuće, trgovine, radionice ili druge imovine.

 

Uzdržavane jesu osobe koje nemaju vlastitih sredstava za život i uzdržavaju ih roditelji, supružnici, rođaci, državne institucije i sl.

 

Teritorijalni ustroj

Podaci su prikazani po teritorijalnom ustroju prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06.) sa stanjem na kraju svake referentne godine.

 

 

Kratice

Eurostat  Statistički ured Europske unije

KV          kvalificirani (radnik)

NN          Narodne novine

UN          Ujedinjeni narodi

VKV        visokokvalificirani (radnik)

WHO       Svjetska zdravstvena organizacija

 

Znakovi

-      nema pojave