POSLOVANJE PODUZEĆA POD INOZEMNOM KONTROLOM

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Statistika domaćih poduzeća pod inozemnom kontrolom (iFATS) opisuje aktivnosti inozemnih povezanih poduzeća rezidentnih u zemlji u kojoj se prikupljaju statistički podaci. Prema Eurostatovoj metodologiji, inozemna jedinica kontrole određuje se prema krajnjoj kontrolirajućoj institucionalnoj jedinici inozemnoga povezanog poduzeća (KKIJ) koju ne kontrolira druga institucionalna jedinica koja se nalazi iznad nje u lancu kontrole povezanog poduzeća.

Zbog nedostatka relevantnih izvora za razdoblje 2008. – 2015., za detekciju KKIJ u ovom istraživanju određen je zamjenski kriterij prema sjedištu prvoga inozemnoga većinskog vlasnika. Počevši s 2016. referentnom godinom, KKIJ se preuzima iz Europskog registra grupa poduzeća (EGR-a), a za sve subjekte koji nisu evidentirani u EGR-u, KKIJ je i dalje određen zamjenskim kriterijem prema sjedištu prvoga inozemnoga većinskog vlasnika te se preuzima iz Statističkoga poslovnog registra (SPR).

Svrha istraživanja iFATS-a jest prikupljanje informacija o ulozi i utjecaju domaćih poduzeća pod inozemnom kontrolom u poslovnom gospodarstvu Republike Hrvatske.

Istraživanje iFATS provodi se potpuno u skladu s europskim standardima poslovnih statistika (Uredba (EU) 2019/2152 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 27. studenoga 2019. o europskim poslovnim statistikama i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika).

Pravni okvir

UREDBA (EU) 2019/2152 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 27. studenoga 2019. o europskim poslovnim statistikama i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika (Tekst značajan za EGP)

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32019R2152

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/1197 оd 30. srpnja 2020. o utvrđivanju tehničkih specifikacija i modaliteta u skladu s Uredbom (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim poslovnim statistikama i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika (Tekst značajan za EGP)

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32020R1197

UREDBA VIJEĆA (EEZ) br. 696/93 od 15. ožujka 1993. o statističkim jedinicama za promatranje i analizu proizvodnog sustava unutar Zajednice

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:31993R0696

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/1470 оd 12. listopada 2020. o nomenklaturi zemalja i područja za europske statistike o međunarodnoj trgovini robom te o geografskoj raščlambi za druge poslovne statistike (Tekst značajan za EGP)

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32020R1470

Ostali metodološki materijali

UREDBA (EZ) br. 1893/2006 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2 te izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 kao i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima (Tekst značajan za EGP)

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32006R1893

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci o iFATS-u preuzeti su iz konačne godišnje obrade strukturnih poslovnih statistika (SPS-a) za domaća poduzeća pod inozemnom kontrolom. Podaci za kompilaciju SPS-a i izračune pokazatelja SPS-a prikupljaju se u cijelosti iz postojećih administrativnih i statističkih izvora.

Glavni izvor podataka za područja od B do J, od L do N i od P do S jest Godišnji financijski izvještaj poduzetnika (obrazac GFI-POD), dobiven od Financijske agencije, dok su podaci iz područja K dobiveni od Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Dodatni izvori podataka jesu ostali financijski izvještaji, evidencije Porezne uprave (poreza na dobit i dohodak) te vlastito istraživanje Državnog zavoda za statistiku – Godišnji izvještaj o investicijama u dugotrajnu imovinu (obrazac INV-P), u skladu s relevantnom metodologijom.

Jedinice promatranja

Glavna jedinica promatranja za iFATS jest poduzeće – poslovni subjekt koji čini organizacijsku jedinicu za proizvodnju dobara i/ili usluga, ima određeni stupanj autonomije te posluje na području Republike Hrvatske, a pod inozemnom je kontrolom, u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 696/93 o statističkim jedinicama za promatranje i analizu proizvodnog sustava unutar Zajednice. Ovisno o poslovnim i organizacijskim okolnostima, može odgovarati samo jednoj pravnoj jedinici ili skupini od nekoliko pravnih jedinica. U poduzeća su, osim pravnih jedinica, također uključena slobodna zanimanja i obrti.

Svakom poduzeću kao cjelini dodjeljuje se jedna šifra Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. prema glavnoj djelatnosti koju obavlja. Glavnu djelatnost utvrđuje i ažurira SPR Državnog zavoda za statistiku. Kriterij za određivanje glavne djelatnosti jest najveći udio u ukupnoj dodanoj vrijednosti poduzeća, odnosno, ako se to ne može sigurno utvrditi, primjenjuju se zamjenski kriteriji prihoda i/ili broja zaposlenih. Za poduzeća razvrstana u djelatnosti područja K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja jedinice promatranja i dalje su pravne i fizičke osobe koje se promatraju kao zamjena za poduzeće.

Obuhvat jedinica prema KKIJ-u preuzima se iz Europskog registra grupa poduzeća (EGR-a), a za sve subjekte koji nisu evidentirani u EGR-u, KKIJ je određen zamjenskim kriterijem prema sjedištu prvoga inozemnoga većinskog vlasnika te se preuzima iz Statističkoga poslovnog registra (SPR).

Obuhvat

Podaci su prikazani prema područjima i odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. (NKD-a 2007.), u kombinaciji s geografskom raščlambom.

Obuhvaćena su aktivna poduzeća – tržišni proizvođači koja su, prema glavnoj djelatnosti, svrstana u područja od B do N, od P do R i odjeljke S95 i S96 NKD-a 2007.

Objavljivanje

Konačni nacionalni rezultati iFATS varijabli objavljuju se najkasnije 21 mjesec nakon isteka referentne (izvještajne) godine. Nakon nacionalnog objavljivanja podatke također preuzima i objavljuje Eurostat.

Povjerljivost

S agregiranim podacima kod kojih postoji razlog za povjerljivost (zbog malog broja jedinica, pravila dominantnosti ili sekundarne povjerljivosti) u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbom (EU) br. 2019/2152 Europskog parlamenta i vijeća postupa se kao s takvima i ne objavljuju se.

Definicije varijabli

POSLOVNA POPULACIJA

Varijabla 210101: Broj aktivnih poduzeća

(Prema prethodnoj Uredbi varijabla 11110: Broj poduzeća)

Broj aktivnih poduzeća jest broj svih statističkih jedinica koje su u bilo kojem trenutku tijekom referentnog razdoblja bile ''poduzeća'' prema definiciji iz Uredbe Vijeća (EEZ) br. 696/93 te su bile aktivne tijekom istog referentnog razdoblja. Smatra se da je statistička jedinica bila aktivna tijekom referentnog razdoblja ako je u tom razdoblju ostvarila pozitivan promet, imala rezultate ili zaposlenike ili je ulagala.

Napomena: Za veličinu poduzeća u statističke svrhe u praksi se koristi raščlamba prema broju zaposlenih osoba: Mikropoduzeća: manje od 10 zaposlenih osoba; mala poduzeća: 10 – 49 zaposlenih osoba; srednje velika poduzeća: 50 – 249 zaposlenih osoba; velika poduzeća: 250 i više zaposlenih osoba. Uobičajeno se pod stavkom mala i srednja poduzeća (MSP) podrazumijevaju mikro, mala i srednje velika poduzeća.

Dodatni službeni kriteriji za definiranje MSP-a dani su u PREPORUCI KOMISIJE od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća (2003/361/EZ). Ne postoji jedinstvena ulazna točka za registraciju poduzeća kao MSP-a. Postoje različiti postupci registracije ovisno o programu financiranja i upravljačkom tijelu (europsko, nacionalno, regionalno) kojemu se podnosi zahtjev.

Varijabla 210301: Broj poduzeća pod inozemnom kontrolom

(Prema prethodnoj Uredbi varijabla 11110: Broj poduzeća)

U poslovnim statistikama na razini zemlje, poduzeće pod inozemnom kontrolom znači poduzeće rezidentno u zemlji sastavljanja statistike nad kojim krajnja kontrolirajuća institucionalna jedinica nerezidentna u zemlji sastavljanja statistike ima kontrolu. Poduzeća znače aktivna poduzeća kako su definirana za varijablu 210101.

Kontrola znači sposobnost određivanja opće politike poduzeća, npr. odabirom odgovarajućih direktora ako je to potrebno. U tom se kontekstu smatra da institucionalna jedinica B kontrolira poduzeće A kad B kontrolira, izravno ili neizravno, više od polovine glasova dioničara ili kontrolu nad poduzećem A ostvaruje na drugi način;

Inozemna kontrola znači da je krajnja kontrolirajuća institucionalna jedinica rezidentna u različitoj zemlji od one u kojoj je rezidentna institucionalna jedinica nad kojom ima kontrolu.

Podružnice znače lokalne jedinice stranih poduzeća koja ne čine zasebne pravne subjekte. Smatraju se kvazidruštvima u smislu Uredbe (EU) br. 549/2013 i poduzećima za potrebe statistika o stranim povezanim društvima.

Krajnja kontrolirajuća institucionalna jedinica povezanog poduzeća znači institucionalna jedinica koju ne kontrolira druga institucionalna jedinica koja se nalazi iznad nje u lancu kontrole povezanog poduzeća;

Strano povezano poduzeće znači poduzeće rezidentno u zemlji sastavljanja statistike nad kojim krajnju kontrolu ima institucionalna jedinica koja nije rezidentna u zemlji sastavljanja statistike ili poduzeće koje nije rezidentno u zemlji sastavljanja statistike nad kojim krajnju kontrolu ima institucionalna jedinica rezidentna u zemlji sastavljanja statistike.

Zemlja krajnje kontrole znači zemlja rezidentnosti krajnje kontrolirajuće institucionalne jedinice ili skupine jedinica koje djeluju zajednički.

Institucionalna jedinica i lokalna jedinica imaju značenje koje je navedeno u Uredbi (EEZ) br. 696/93.

Interna statistika o stranim povezanim poduzećima znači statistički podaci kojima se opisuju aktivnosti stranih povezanih poduzeća rezidentnih u zemlji sastavljanja statistike.

INPUTI RADA

Varijabla 120101: Broj zaposlenika i samozaposlenih osoba

(Prema prethodnoj Uredbi varijabla 16110: Broj zaposlenih osoba)

Broj zaposlenika i samozaposlenih osoba zbroj je broja zaposlenika i broja samozaposlenih osoba. ''Broj zaposlenika'' definira se kao za varijablu 220102. Broj samozaposlenih osoba jest prosječan broj osoba koje su u nekom trenutku tijekom referentnog razdoblja bile jedini ili zajednički vlasnici statističke jedinice u kojoj rade. Taj broj obuhvaća i obiteljske radnike i vanjske radnike čiji su prihodi čimbenik vrijednosti proizvodnje statističke jedinice.

Varijabla 220102: Broj zaposlenika

(Prema prethodnoj Uredbi varijabla 16130: Broj plaćenih zaposlenika)

Broj zaposlenika jest prosječan broj osoba koje su u nekom trenutku tijekom referentnog razdoblja bile zaposlenici statističke jedinice.

Napomena s objašnjenjem

Iako je radni odnos, u kojem su stranke zaposlenik i poslodavac, definiran u posebnom propisu ili ugovoru, pojam ''zaposlenik'' obično znači osobu koju je statistička jedinica zaposlila radi redovitog pružanja usluga u zamjenu za naknadu i ako usluge koje se pružaju nisu dio neovisnog poslovanja. Radi jasnoće, pripravnici koji su zaposleni pod tim uvjetima smatraju se zaposlenicima.

Prosjek bi se trebao izračunavati kao aritmetička sredina broja zaposlenika tijekom najkraćih razdoblja jednake duljine u referentnom razdoblju koja se u praksi mogu promatrati (npr. dnevno, tjedno, mjesečno, tromjesečno itd.).

Varijabla 220301: Troškovi primanja zaposlenika

(Prema prethodnoj Uredbi varijabla 13310: Troškovi osoblja)

Ova varijabla uključuje sve troškove povezane s primanjima zaposlenika koje priznaje statistička jedinica tijekom referentnog razdoblja.

Primanja zaposlenika jesu svi oblici naknada koje statistička jedinica daje zaposlenicima za njihove usluge ili zbog prestanka radnog odnosa.

Varijabla 220501: Broj zaposlenika i samozaposlenih osoba u poduzećima pod inozemnom kontrolom

(Prema prethodnoj Uredbi varijabla 16110: Broj zaposlenih osoba)

''Broj zaposlenika i samozaposlenih osoba'' definira se kao za varijablu 120101, a ''poduzeća pod inozemnom kontrolom'' kao za varijablu 210301.

Varijabla 220701: Troškovi primanja zaposlenika u poduzećima pod inozemnom kontrolom

(Prema prethodnoj Uredbi varijabla 13310: Troškovi osoblja)

''Troškovi primanja zaposlenika'' definiraju se kao za varijablu 220301, a ''broj poduzeća pod inozemnom kontrolom'' kao za varijablu 210301.

NABAVE

Varijabla 240101: Ukupne nabave robe i usluga

(Prema prethodnoj Uredbi varijabla 13110: Ukupne nabave roba i usluga)

Ukupne nabave robe i usluga uključuju ukupni iznos robe i usluga koje je kupila statistička jedinica, a računovodstveno su priznate kao kratkotrajna imovina ili troškovi tijekom referentnog razdoblja.

Nabave robe, među ostalim, uključuju: sirovine, pomoćni i ambalažni materijal, potrošni materijal, gorivo, rezervne dijelove, sjeme i stočnu hranu, životinje, sitni inventar i robu kupljenu za daljnju prodaju.

Nabave usluga, među ostalim, uključuju usluge u području električne energije, grijanja, vode, održavanja, popravaka, tantijema, najma, osiguranja, istraživanja (ako ih pružaju treće strane), rada preko agencije, oglašavanja, promidžbe, prijevoza, komunikacije, bankarstva te pravne, računovodstvene i sve druge usluge koje pružaju treće strane i koje su priznate kao troškovi tijekom referentnog razdoblja.

Povećanje zaliha gotovih proizvoda i proizvodnje u tijeku te financijska imovina i dugotrajna imovina nisu uključeni. Iznimno je uključena i imovina iz drugih razreda reklasificirana u jednu od navedenih stavki.

Nabave robe i usluga iz te definicije vrednuju se u skladu s pravilima utvrđenima u tu svrhu u računovodstvenim standardima na temelju kojih su navedena imovina i troškovi priznati.

Varijabla 240102: Nabave robe i usluga za daljnju prodaju

(Prema prethodnoj Uredbi varijabla 13120: Kupnja roba i usluga za daljnju prodaju)

Nabave roba i usluga za daljnju prodaju u istom obliku su nabave robe za daljnju prodaju trećim stranama bez daljnje prerade. Uključuju i nabavu usluga putem ''računa'' uslužnih poduzeća, tj. poduzeća čiji prihod ne čini samo posrednička naknada koja se zaračunava za pružanje usluge (kao u slučaju agencija za posredovanje nekretninama), već i stvarni iznos usluge, npr. nabava usluga prijevoza od strane putne agencije.

Nije uključena vrijednost robe i usluga koje se prodaju trećim stranama uz proviziju jer posrednik koji prima proviziju tu robu ne kupuje niti je prodaje.

Nabave roba i usluga za daljnju prodaju u istom obliku dio je varijable Ukupne nabave robe i usluga i upotrebljava se za izračun drugih agregata i iznosa.

Varijabla 240301: Ukupne nabave robe i usluga poduzećâ pod inozemnom kontrolom

(Prema prethodnoj Uredbi varijabla 13110: Ukupne nabave roba i usluga)

''Ukupne nabave robe i usluga'' definiraju se kao za varijablu 240101, a ''poduzeća pod inozemnom kontrolom'' kao za varijablu 210301.

Varijabla 240302: Nabave robe i usluga za daljnju prodaju poduzećâ pod inozemnom kontrolom

(Prema prethodnoj Uredbi varijabla 13110: Ukupne nabave roba i usluga)

''Nabave robe i usluga za daljnju prodaju'' definiraju se kao za varijablu 240102, a ''poduzeća pod inozemnom kontrolom'' kao za varijablu 210301.

REZULTATI I USPJEŠNOST

Varijabla 140301: Promet

(Prema prethodnoj Uredbi varijabla 12110: Promet)

Za sve djelatnosti osim za NACE 64, 65 i neke djelatnosti iz NACE-a 66 promet se sastoji od svih prihoda koji nastaju u referentnom razdoblju tijekom redovitog poslovanja statističke jedinice te se izražava bez ikakvih sniženja cijena, popusta i rabata koje odobrava.

Prihodi su definirani kao povećanja gospodarskih koristi tijekom referentnog razdoblja u obliku priljeva ili povećanja imovine ili smanjenja obveza, koja dovode do povećanja kapitala, osim povećanja povezanih s uplatama sudionika u kapitalu.

Navedeni priljevi proizlaze iz ugovora s klijentima i ostvaruju se tako da statistička jedinica ispunjava obveze na činidbu predviđene u tim ugovorima. Obveza na činidbu obično je u obliku prodaje (prijenosa) robe ili pružanja usluga, no bruto priljevi također mogu sadržavati prihode ostvarene kao prinos na uporabu imovine statističke jedinice od strane drugih osoba.

Iz prometa su isključeni:

- svi porezi, pristojbe ili nameti izravno povezani s prihodima

- svi iznosi naplaćeni u ime nalogodavca ako statistička jedinica u odnosu s navedenim nalogodavcem djeluje kao posrednik

- svi prihodi koji nisu nastali tijekom redovitog poslovanja statističke jedinice. Te se vrste prihoda obično razvrstavaju kao ''Drugi (operativni) prihod'', ''Financijski prihod'', „Izvanredni prihod” ili pod sličnim naslovom, ovisno o odgovarajućem skupu općeprihvaćenih računovodstvenih standarda koji se upotrebljavaju za izradu financijskih izvještaja.

Ispodgodišnjim statistikama možda se ne mogu uzeti u obzir aspekti kao što su godišnja smanjenja cijena, subvencije, rabati i popusti.

Za djelatnosti K6411, K6419 i K649 NACE-a promet se definira kao vrijednost proizvodnje umanjena za subvencije ili državne potpore.

Za djelatnosti K642 i K643 NACE-a promet se može približno odrediti na temelju ukupnih operativnih troškova ako nije naveden u financijskim izvještajima.

Za djelatnosti K6511, K6512 i K652 NACE-a promet se definira kao zarađene bruto premije.

Za djelatnosti K653 NACE-a promet se definira kao ukupni doprinosi za mirovinsko osiguranje.

Za djelatnosti K66 NACE-a za koje promet nije naveden u financijskim izvještajima promet se definira kao vrijednost proizvodnje umanjen za subvencije ili državne potpore. Za djelatnosti K66 NACE-a za koje je promet dostupan u financijskim izvještajima primjenjuje se standardna definicija prometa.

Varijabla 250301: Vrijednost proizvodnje

(Prema prethodnoj Uredbi varijabla 12120: Vrijednost proizvodnje)

Vrijednost proizvodnje vrijednost je ukupne proizvodnje statističke jedinice ostvarene tijekom referentnog razdoblja.

Za sve djelatnosti osim za djelatnosti 64, 65 i 66 NACE-a to je sljedeći zbroj:

+ promet,

± promjena zaliha gotovih proizvoda i proizvodnje u tijeku

± promjena zaliha robe za daljnju prodaju

+ prihodi od subvencija povezanih s proizvodom ili prometom

+ kapitalizirana proizvodnja

– nabave robe i usluga za daljnju prodaju.

Prihodi od subvencija povezanih s proizvodom ili prometom svi su prihodi koji potječu od državne pomoći koje je tijekom referentnog razdoblja statistička jedinica primila i priznala kao državnu pomoć.

Kapitalizirana proizvodnja ukupno je povećanje sve vlastite dugotrajne imovine koje je statistička jedinica priznala tijekom referentnog razdoblja.

Za djelatnosti K6411 NACE-a vrijednost proizvodnje definira se kao drugi administrativni troškovi osim troškova osoblja, uvećani za troškove naknada i provizija, uvećani za troškove osoblja, uvećani za amortizaciju materijalne i dugotrajne nematerijalne imovine.

Za djelatnosti K6419 i K649 NACE-a vrijednost proizvodnje definira se kao potraživanja za kamate i slični prihodi, umanjeno za kamatne obveze i slične izdatke, uvećano za prihod od provizija, uvećano za prihod od dionica i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom, uvećano za neto dobit ili neto gubitke iz financijskih transakcija, uvećano za prihod od subvencija povezanih s proizvodom ili prometom. Za neke djelatnosti K6499 NACE-a vrijednost proizvodnje jest promet uvećan za subvencije ili državne potpore, ili se može približno odrediti na temelju ukupnih troškova poslovanja ako promet nije naveden u financijskim izvještajima.

Za djelatnosti K642 i K643 NACE-a vrijednost proizvodnje jest promet uvećan za subvencije ili državne potpore, ili se može približno odrediti na temelju ukupnih troškova poslovanja ako promet nije naveden u financijskim izvještajima.

Za djelatnosti K6511 NACE-a vrijednost proizvodnje definira se kao zarađene bruto premije, uvećano za prihod od ulaganja, umanjeno za prihod od sudjelujućeg interesa, umanjeno za vrijednosno usklađenje ulaganja, uvećano za prihod od ulaganja reosiguratelja od njihova udjela u bruto tehničkim pričuvama poduzeća, uvećano za nerealizirane gubitke od ulaganja, uvećano za ostale tehničke prihode, neto od reosiguranja, umanjeno za plaćene odštetne zahtjeve, uvećano/ umanjeno za promjenu pričuve za odštetne zahtjeve (povećanje treba oduzeti, a smanjenje dodati), uvećano/umanjeno za promjene ostalih tehničkih pričuva, neto od reosiguranja (troškove treba oduzeti, a prihode dodati), uvećano/umanjeno za (ako je dostupno) promjene ostalih tehničkih pričuva – udio reosiguratelja (troškove treba oduzeti, a prihode dodati), uvećano/umanjeno za (ako je dostupno) promjene fonda za buduća sredstva (troškove treba oduzeti, a prihode dodati), umanjeno za bonuse i popuste, neto od reosiguranja, umanjeno za gubitke od realizacije ulaganja, umanjeno za nerealizirane gubitke od ulaganja, uvećano za ostale prihode.

Za djelatnosti K6512 i K652 NACE-a vrijednost proizvodnje definira se kao zarađene bruto premije, uvećano za prihod od ulaganja, umanjeno za prihod od sudjelujućeg interesa, umanjeno za vrijednosno usklađenje ulaganja, uvećano za prihod od ulaganja reosiguratelja od njihova udjela u bruto tehničkim pričuvama poduzeća, uvećano za ostale tehničke prihode, neto od reosiguranja, uvećano za ostale prihode, umanjeno za plaćene odštetne zahtjeve, uvećano/umanjeno za promjenu pričuve za odštetne zahtjeve (povećanje treba oduzeti, a smanjenje dodati), umanjeno za gubitke od realizacije ulaganja, umanjeno za bonuse i popuste, neto iznos, uvećano/umanjeno za promjenu pričuve za kolebanje šteta (troškove treba oduzeti, a prihode dodati), uvećano/umanjeno za promjene ostalih tehničkih pričuva, koje nisu navedene pod drugim naslovima (troškove treba oduzeti, a prihode dodati).

Za djelatnosti K653 NACE-a vrijednost proizvodnje definira se kao promet, umanjeno za obveze na temelju premija osiguranja, uvećano za prihod od ulaganja, uvećano za ostale prihode, uvećano za potraživanja na temelju odštetnih zahtjeva, umanjeno za ukupne izdatke za mirovine, umanjeno za neto promjenu tehničkih pričuva (povećanja tehničkih pričuva treba oduzeti od vrijednosti proizvodnje i dodati smanjenja). Druga je mogućnost izračunati vrijednost proizvodnje kao zbroj troškova.

Za djelatnosti K66 NACE-a za koje promet nije naveden u financijskim izvještajima vrijednost proizvodnje definira se kao potraživanja za kamate i slični prihodi, umanjeno za obveze za kamate i slične izdatke, uvećano za prihod od provizija, uvećano za prihod od dionica i drugih vrijednosnih papira s varijabilnim prinosom, uvećano za neto dobit ili neto gubitke iz financijskih transakcija, uvećano za prihod od subvencija povezanih s proizvodom ili prometom.

Za djelatnosti K66 NACE-a za koje je promet naveden u financijskim izvještajima vrijednost proizvodnje definira se kao promet, uvećano za kapitaliziranu proizvodnju, uvećano za prihod od subvencija povezanih s proizvodom ili prometom.

Varijabla 250401: Dodana vrijednost

(Prema prethodnoj Uredbi varijabla 12150: Dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih čimbenika)

Dodana vrijednost složeni je pokazatelj neto operativnog prihoda, prilagođen za amortizaciju i primanja zaposlenika, čije je sastavnice statistička jedinica kao takve priznala tijekom referentnog razdoblja. Njezina vrijednost dobiva se formulom:

+ promet

+ prihod od subvencija povezanih s proizvodom ili prometom

+ kapitalizirana proizvodnja

± promjene zaliha robe

– ukupne nabave robe i usluga.

Varijabla 250601: Promet poduzećâ pod inozemnom kontrolom

(Prema prethodnoj Uredbi varijabla 12110: Promet)

''Promet'' se definira kao za varijablu 140301, a ''poduzeća pod inozemnom kontrolom” kao za varijablu 210301.

Varijabla 250701: Vrijednost proizvodnje poduzećâ pod inozemnom kontrolom

(Prema prethodnoj Uredbi varijabla 12120: Vrijednost proizvodnje)

''Vrijednost proizvodnje'' definira se kao za varijablu 250301, a ''poduzeća pod inozemnom kontrolom'' kao za varijablu 210301.

Varijabla 250801: Dodana vrijednost poduzećâ pod inozemnom kontrolom

(Prema prethodnoj Uredbi varijabla 12150: Dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih čimbenika)

''Dodana vrijednost'' definira se kao za varijablu 250401, a ''poduzeća pod inozemnom kontrolom'' kao za varijablu 210301.

INVESTICIJE

Varijabla 260101: Bruto investicije u dugotrajnu materijalnu imovinu

(Prema prethodnoj Uredbi varijabla 15110: Bruto investicije u materijalnu imovinu)

Bruto investicije u dugotrajnu materijalnu imovinu uključuju sva ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu koja je statistička jedinica kao takve priznala tijekom referentnog razdoblja, osim ulaganja na temelju revalorizacije ili poništenja prethodno priznatih gubitaka od umanjenja vrijednosti i na temelju reklasifikacije (prijenosa) druge dugotrajne materijalne imovine.

Povećanja među ostalim uključuju kupnje, financijske najmove, poboljšanja, preinake, renovacije, gradnju, samogradnju i sve kapitalizirane troškove, kako je predviđeno primjenjivim računovodstvenim standardima kojima se definiraju kriteriji za priznavanje i vrednovanje.

Varijabla 260201: Bruto investicije poduzećâ pod inozemnom kontrolom u dugotrajnu materijalnu imovinu

(Prema prethodnoj Uredbi varijabla 15110: Bruto investicije u materijalnu imovinu)

''Bruto investicije u dugotrajnu materijalnu imovinu'' definiraju se kao za varijablu 260101, a ''poduzeća pod inozemnom kontrolom'' kao za varijablu 210301.

Porezne oaze su Andora, Antigva i Barbuda, Angvila, Aruba, Barbados, Bahrein, Bermudi, Bahami, Belize, Cookovi Otoci, Curaçao, Dominika, Grenada, Guernsey, Gibraltar, Hong Kong, Otok Man, Jersey, Sveti Kristofor i Nevis, Kajmanski Otoci, Libanon, Sveta Lucija, Lihtenštajn, Liberija, Maršalovi Otoci, Montserrat, Mauricijus, Nauru, Niue, Panama, Filipini, Sejšeli, Singapur, Sint Maarten (nizozemski dio), Otoci Turks i Caicos, Sveti Vincent i Grenadini, Britanski Djevičanski Otoci, Američki Djevičanski Otoci, Vanuatu i Samoa.

Dodatne napomene

Zbog zaokruživanja rezultata moguće je odstupanje u zbroju.

Kratice

DZS EEZ     EGP EGR EU Eurostat EZ iFATS KKIJ NACE NKD 2007. NN SPR SPS tis. z

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske Europska ekonomska zajednica Europski gospodarski prostor Europski registar grupa poduzeća Europska unija Statistički ured Europske unije Europska zajednica statistika domaćih poduzeća pod inozemnom kontrolom krajnja kontrolirajuća institucionalna jedinica Statistical classification of economic activities Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2007. Narodne novine Statistički poslovni registar strukturne poslovne statistike tisuća podatak zbog povjerljivosti nije objavljen

Znakovi

-           nema pojave

Pripremili:

Paula Nimac, telefon: (+385 1) 48 06 249, elektronička pošta: nimacp@dzs.hr

Lucija Babić, telefon: (+385 1) 48 06 270, elektronička pošta: babicl@dzs.hr

Ana Bašadur, telefon: (+385 1) 48 06 204, elektronička pošta: basadura@dzs.hr