ČESTA PITANJA

Što je Popis stanovništva, kućanstava i stanova te koje su jedinice Popisa?

Popis stanovništva, kućanstava i stanova (u nastavku teksta: Popis 2011.) najveće je statističko istraživanje kojem je cilj prikupiti osnovne podatke o broju, teritorijalnom rasporedu i sastavu stanovništva prema njegovim demografskim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim i ostalim obilježjima. Također, Popisom se prikupljaju podaci o kućanstvima i stanovima te njihovim obilježjima.

U Republici Hrvatskoj, kao i u većini europskih zemalja, provodi se svakih 10 godina, a popisuju se tri jedinice: stanovništvo, kućanstva i stanovi.

Kada će se provesti Popis 2011.?

Popis će se provesti u razdoblju od 1. do 28. travnja 2011., prema stanju na dan 31. ožujka 2011. u 24 sata, što se smatra kritičnim trenutkom Popisa.

Zašto će Popis 2011. trajati četiri tjedna, a prijašnji su trajali dva tjedna?

Iskustva iz prijašnjih popisa pokazala su da više pozornosti treba posvetiti samom popisivanju jer će popisivač nakon nekoliko početnih dana steći rutinu i veću učinkovitost. Nadalje, uzimajući u obzir da je vrijeme popisivanja dulje, bit će angažirano manje popisivača nego 2001.

Zašto se provode popisi?

Popis je najopsežniji izvor podataka o stanovništvu, kućanstvima, obiteljima i stanovima. Ti su podaci nužni za provedbu raznih gospodarskih i socijalnih razvojnih politika te znanstvenih istraživanja.

Tko sve sudjeluje u Popisu 2011.?

Popis 2011. priprema, organizira i provodi Državni zavod za statistiku, a u okviru svojih nadležnosti sudjeluju i Državna geodetska uprava, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo obrane i Ministarstvo pravosuđa.

Radi pripreme, organizacije i provedbe Popisa 2011. osnivaju se i druga tijela: županijska popisna povjerenstva; popisna povjerenstva ispostava za područje gradova i općina i popisni centri za područje dijela grada ili općine. Navedena tijela u okviru svojih nadležnosti osnivaju ispostave/popisne centre te predlažu i/ili imenuju sudionike Popisa 2011.

Koje su glavne zadaće Državnog zavoda za statistiku u pripremi Popisa 2011.?

Glavne zadaće Državnog zavoda za statistiku jesu sljedeće:

1. izrada Metodologije za pripremu, organizaciju i provedbu Popisa te definiranje sadržaja i izgled svih popisnih obrazaca

2. pravodobno i potanko obavješćivanje stanovništva o cilju, značenju i sadržaju Popisa

3. izrada uputa za sudionike u Popisu (povjerenstva, koordinatore, instruktore, kontrolore i popisivače) i nadzor njihove jedinstvene primjene

4. imenovanje koordinatora, instruktora i kontrolora za županije i Grad Zagreb

5. organiziranje i nadziranje stručno-metodološkog osposobljavanja članova povjerenstava i instruktora

6. pružanje stručno-metodološke pomoći povjerenstvima u pripremi i provedbi Popisa

7. organizacija tiskanja i razdiobe osnovnih i pomoćnih popisnih obrazaca, uputa i predviđenog pribora te oglednih primjeraka osnovnih popisnih obrazaca na jezicima i pismu nacionalnih manjina

8. preuzimanje ispunjenih obrazaca nakon popisivanja

9. obavljanje kontrole, ručne i strojne pripreme popisne građe za obradu

10. odluka o izboru tehnologije unosa i obrade podataka na računalu

11. obrada podataka dobivenih popisom i objava prvih i konačnih rezultata popisa

12. planiranje i raspored financijskih sredstava za organizaciju, provedbu popisivanja, obradu podataka te publiciranje i diseminaciju podataka.

Na temelju kojeg se zakona provodi Popis 2011.?

Popis 2011. provodi se na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine (NN, br. 92/10.), kojim se uređuju sadržaj, priprema, organizacija i provedba Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine, obveze državnih i drugih tijela uključenih u Popis, prava i obveze građana kao davatelja popisnih podataka te sudionika u provedbi Popisa i obradi podataka nakon provedenog Popisa, objavljivanje popisnih rezultata i financiranje Popisa.

Koliko će sudionika biti angažirano na Popisu 2011.?

Na Popisu 2011. planiran je angažman oko 15 000 popisivača, 2 000 kontrolora, 180 instruktora i 45 koordinatora. Također je predviđen angažman od 400 osoba koje će biti angažirane na poslovima obrade podataka nakon samog popisivanja. Sudjelovat će i članovi županijskih popisnih povjerenstava i povjerenstava ispostava te voditelji popisnih centara. Točan broj sudionika ovisit će o prilikama i potrebama na terenu.

Na terenu će Popis provoditi oko 15 000 popisivača koji su prošli obuku i položili test. Svaki od njih imat će sa sobom ovlaštenje kojim dokazuje svoj status popisivača. Također, svaki će popisivač sa sobom nositi kovčežić s logom Popisa pa će popisivači i tako biti prepoznatljivi građanima.

Kolika je cijena Popisa 2011.?

Zakonom o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine predviđena sredstva za Popis 2011. iznose oko 175 milijuna kuna.

Jesu li građani obvezni sudjelovati u Popisu 2011.?

Da, sudjelovanje u Popisu 2011. obvezno je, što je naznačeno i u Zakonu o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine (članak 45.).

Otkad se provode popisi stanovništva u Republici Hrvatskoj?

Prvi djelomični popisi stanovništva na području današnje Republike Hrvatske provedeni su 1746. i 1754., u doba vladavine Marije Terezije, a nazvani su „terezijanskima“. Ti popisi nisu obuhvatili cijelo stanovništvo, naime izostavljeno je plemstvo i svećenstvo. Stanovništvo je popisivano prema pripadnosti posjeda pojedinom vlastelinu ili gradu.

Popis 1785., proveden za vladavine Josipa II., nazvan „jozefinski“, također je bio nepotpun, bez uključivanja svećenstva.

Zatim slijedi također nepotpuni Popis 1805., bez svećenstva, plemića i vojske. Popis 1850./1851. također nije bio zadovoljavajući jer se zbog tadašnjih prilika provodio dvije godine.

Prvi sveobuhvatan popis proveden je 1857. u tadašnjoj Austriji, i tek nakon tog popisa postoje podaci za cijelo područje današnje Republike Hrvatske.

Slijedili su redoviti popisi 1869., 1880., 1890., 1900. i 1910.

Između Prvog i Drugoga svjetskog rata u Kraljevini Jugoslaviji provedena su dva popisa, 1921. i 1931.

Popis 1941. nije proveden zbog rata iako su obavljene pripreme.

Poslije Drugoga svjetskog rata u Republici Hrvatskoj provedeno je sedam popisa stanovništva.

Prvi je proveden 1948., tzv. kratki popis, s glavnim ciljem da se nakon rata utvrdi brojno stanje i teritorijalni raspored stanovništva.

Pet godina poslije, 1953., proveden je kompletan popis radi povećanih potreba za kompleksnijim informacijama o stanovništvu.

Od 1961. nadalje popis se u Republici Hrvatskoj provodi redovito u desetogodišnjim razmacima (1961., 1971., 1981., 1991. i 2001.).

Jesu li osobni podaci prikupljeni Popisom službena tajna?

Jedno od osnovnih načela službene statistike podrazumijeva zaštitu i povjerljivost individualnih podataka.

Individualni podaci prikupljeni popisom službena su tajna i kao takvi neće se niti objavljivati niti prosljeđivati bilo kome za bilo kakve svrhe.

Podaci Popisa prikazivat će se isključivo u skupnom (agregiranom) obliku na razini Republike Hrvatske, županija, gradova/općina i naselja.

Zaštita individualnih podataka jamči se Zakonom o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine (NN, br. 92/10.), Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 103/03. i 75/09.) i Zakonom o zaštiti osobnih podataka (NN, br. 103/03.).

Koja se definicija primjenjuje u određivanju ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske?

U Popisu 2011., u skladu s međunarodnim standardima, za definiranje ukupnog stanovništva primijenit će se koncept uobičajenog mjesta stanovanja (place of usual residence).

Prema tom konceptu ukupnim stanovništvom zemlje smatraju se sve osobe koje u toj zemlji imaju svoje uobičajeno mjesto stanovanja.

Uobičajenim mjestom stanovanja smatra se ono mjesto gdje osoba provodi većinu svoga dnevnog vremena bez obzira na kratkotrajnu odsutnost iz tog mjesta (npr. zbog odlaska na odmor, putovanje, liječenje, u posjet i sl.).

U skladu s definicijom uobičajenog mjesta stanovanja, ukupan broj stanovnika treba obuhvatiti:

- osobe koje uoči kritičnog trenutka popisa žive neprekidno u svome uobičajenom mjestu stanovanja barem 12 mjeseci

- osobe koje su tijekom 12 mjeseci uoči kritičnog trenutka popisa došle u svoje uobičajeno mjesto stanovanja s namjerom da u njemu ostanu barem godinu dana.

Razdoblje od jedne godine i dulje te namjera prisutnosti/odsutnosti od najmanje jedne godine osnovni su kriteriji za uključivanje ili isključivanje osoba iz ukupnog stanovništva zemlje.

Kako će se popisivati izbjegle osobe u Popisu 2011.?

U uredbama Europske unije osobe izbjegle iz zemlje ne navode se kao iznimka pa se na njih primjenjuje kriterij odsutnosti od 12 mjeseci i bit će uključeni u ukupan broj stanovnika zemlje u kojoj se nalaze. Taj kriterij, osim zemalja Europske unije, primijenit će i zemlje u regiji. Time se osigurava da te osobe budu uključene u ukupan broj stanovnika samo jedne zemlje.

Preciznost u definiciji ukupnog stanovništva osobito je važna u međunarodnom kontekstu zbog usporedbe podataka. Nastoji se izbjeći da iste osobe budu uključene u ukupan broj stanovnika u više zemalja, tako da se osobe koje su prisutne u pojedinoj zemlji godinu dana ili dulje uključuju u ukupan broj stanovnika te zemlje.

Koja je razlika između popisa stanovništva i popisa birača?

Rezultati popisa stanovništva i sadržaj popisa birača ne mogu se poistovjećivati. Individualni podaci koje prikuplja Državni zavod za statistiku tajni su i mogu se koristiti samo za statističke svrhe pa prema tome ti podaci ne mogu biti korišteni za izradu popisa birača.

Razlika postoji i u obuhvatu jer se ukupno stanovništvo Republike Hrvatske (a to je statistička definicija), kao i ukupno popisano stanovništvo, razlikuju od popisa birača.

Nadalje, prema članku 37. stavku 2. Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine, navodi se sljedeće:

"S obzirom na metodologiju Popisa utvrđenu ovim Zakonom službeni rezultati popisa stanovništva nisu osnova za uspoređivanje s drugim državnim evidencijama koje se vode o osobnim statusima građana."

Koji su međunarodni dokumenti korišteni u pripremi Popisa?

Popis 2011. potpuno je usklađen s međunarodnim standardima kojima se utvrđuju zajednička pravila u prikupljanju podataka o stanovništvu i stanovima te propisuju definicije koje su zemlje obvezne primijeniti u svojim popisima kako bi se osigurala međunarodna usporedivost podataka, od kojih su najvažnije:

- Preporuke Konferencije europskih statističara za popise stanovništva i stanova 2010. godine, pripremljene u suradnji s Ekonomskom komisijom UN-a za Europu i Statističkim uredom Europske unije − Eurostatom ("Conference of European Statisticians Recommendations for the 2010 Censuses of Population and Housing" prepared in cooperation with the United Nations Economic Commission for Europe and the Statistical Office of the European Communities (EUROSTAT), New York and Geneva, 2006).

- Uredba 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije o popisima stanovništva i stanova (Regulation (EC) No 763/2008 of the European Parliament and of the Council of 9 July 2008 on Population and Housing Censuses)

- Uredba 1201/2009 koja implementira Uredbu 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije o popisima stanovništva i stanova u pogledu tehničkih specifikacija obilježja i njihova raščlanjivanja (Commission Regulation (EC) No 1201/2009 of 30 November 2009 implementing Regulation (EC) No 763/2008 of the European Parliament and the Council on population and housing censuses as regards the tehnical specifications of the topics and their breakdowns)

- Načela i preporuke Ujedinjenih naroda za popise stanovništva i stanova (Principles and Recommendations for Population and Housing Census, Revision 2, United Nations, New York, 2008).

Kada će biti objavljeni prvi, tj. preliminarni rezultati Popisa 2011. i koji će podaci tom prilikom biti objavljeni?

Prvi, tj. preliminarni rezultati objavit će se do 30. lipnja 2011., a sadržavat će podatke o ukupnom broju popisanih osoba te ukupnom broju stanovnika, kućanstava i stambenih jedinica, na razini Republike Hrvatske, županija, gradova/općina i naselja.

Što ako se osoba ne zatekne kod kuće u vrijeme Popisa 2011.?

Podatke za odsutnu osobu može dati i član kućanstva koji je prisutan i kojem su podaci najbolje poznati. Ako je odsutno cijelo kućanstvo, popisivač će ostaviti obavijest o ponovnom dolasku te broj telefona za kontakt na koji se članovi kućanstva mogu javiti i dogovoriti vrijeme popisivanja. Ako ni to ne bude moguće, popisivač će ostaviti obavijest da se kućanstvo dođe popisati u obližnji popisni centar te adresu popisnog centra.

Ima li novih pitanja u obrascima?

Novosti u obrascima jesu sljedeće:

- OIB ili broj osobne iskaznice

- namjera prisutnosti/odsutnosti u/iz naselja popisa (u mjesecima/godinama)

- sredstvo putovanja na posao/u školu

- informatička pismenost (znanje korištenja osnovnih računalnih aktivnosti)

Što se radi s obrascima kada se unesu svi podaci?

Nakon završetka unosa popisnih podataka na računalni medij, obavljenih kontrola, odnosno osnovne faze obrade Popisa 2011. i izlučivanja dijela popisne građe za Hrvatski državni arhiv, prema članku 49. Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova 2011., obavlja se uništavanje osnovne popisne građe.

Komu se treba obratiti u vezi s radom na Popisu 2011.?

Prijave za sudionike Popisa 2011. prikupljat će se neposredno prije popisivanja, točnije tijekom veljače i ožujka 2011. Po primitku prijave potencijalnih kandidata organizirat će se predavanja (obuka) na kojima će ih se upoznati s metodologijom i organizacijom Popisa 2011. Nakon odslušanih predavanja svi su polaznici dužni pristupiti završnom testu, nakon čega će oni koji ga uspješno polože biti izabrani za popisivače.

Koji su preduvjeti za rad na Popisu 2011.?

Popisivač mora biti osoba sa završenom barem srednjom školom, čitkim rukopisom (koji se provjerava prilikom prijave) te na kraju obuke mora uspješno položiti završni test za popisivače. Popisivanje na terenu trajat će 1. – 28. travnja, i to cijeli dan. Dakle, popisivač je na terenu od jutra do navečer; većinu tog vremena provodi popisujući, a dio vremena sa svojim nadređenim (kontrolorom) koji mu provjerava ispravnost materijala. To znači da se od popisivača očekuje puni dnevni angažman.

Prednost će, kao i u prijašnjim popisima, imati nezaposleni jer popisivanje iziskuje cjelodnevni angažman popisivača (uključujući subote i nedjelje).

Kada počinje obuka sudionika angažiranih na Popisu 2011.?

Obuka koordinatora kontinuirano se obavlja više mjeseci. Obuka ostalih sudionika Popisa počinje oko tri tjedna prije popisa. Obuka se obavlja „hijerarhijski“, tj. najprije će koordinatori održati poduku za instruktore i članove povjerenstava, potom instruktori za kontrolore, a na kraju kontrolori za popisivače. Obuka na svakoj razini traje četiri dana.

Koliko će iznositi naknada sudionicima angažiranima na Popisu 2011.?

Naknada popisivača ovisit će o broju jedinica (osoba, kućanstava i stanova) koje popisivač popiše u popisnom krugu koji će mu biti dodijeljen. Koordinatori i dio instruktora bit će zaposlenici Državnog zavodu za statistiku, a naknada za kontrolore i dio instruktora (koji neće biti zaposlenici DZS-a) bit će fiksna, jednaka za svaku pojedinu kategoriju i određena prema trajanju njihova angažmana.

Utječe li sudjelovanje na Popisu na prava nezaposlenih osoba evidentiranih pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje?

Za sve informacije o pravima nezaposlenih osoba evidentiranih pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koje žele sudjelovati na Popisu stanovništva 2011. potrebno je javiti se najbližem područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Sve informacije vezane za sudjelovanje u Popisu 2011. bit će pravodobno objavljene na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr).