PREDGOVOR
Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. (u nastavku teksta: Popis) proveden je od 1. do 28. travnja 2011. na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine (NN, br. 92/10.) (u nastavku teksta: Zakon).
U pripremi Popisa primijenjene su Preporuke Konferencije europskih statističara za popise stanovništva i stanova 2010. godine, kojima je cilj pružanje smjernica zemljama u planiranju i provođenju popisa stanovništva i stanova, olakšavanje regionalne usporedivosti podataka preko osnovnih grupa popisnih obilježja te usklađivanje definicija i klasifikacija.
S obzirom na to da je Republika Hrvatska zemlja kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, Popis je u pogledu definicija i klasifikacija potpuno usklađen s Uredbom (EZ) br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije o popisima stanovništva i stanova te Uredbom (EZ) br. 1201/2009 kojom se provodi Uredba br. 763/2008 u pogledu tehničkih specifikacija obilježja te razine prikazivanja obilježja.
Državni zavod za statistiku bio je nositelj pripreme, organizacije i provedbe Popisa. Za popisivanje određenih kategorija stanovništva (članci 25. do 28. Zakona) bili su nadležni Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo obrane i Ministarstvo pravosuđa, dok je za pripremu tehničke dokumentacije bila zadužena Državna geodetska uprava.
U svim županijama i Gradu Zagrebu osnovana su županijska popisna povjerenstva odnosno Popisno povjerenstvo Grada Zagreba, a unutar njih i popisna povjerenstva ispostava za područje gradova, općina odnosno gradskih četvrti Grada Zagreba. Kao najniže organizacijske jedinice Popisa za područje dijela grada ili općine odnosno gradskih četvrti Grada Zagreba bili su osnovani popisni centri.
U Popisu je sudjelovalo oko 17 000 sudionika, a od toga oko 14 000 popisivača i oko 2 000 kontrolora.
Prvi rezultati Popisa dobiveni su neposrednim zbrajanjem jedinica popisa (osoba, kućanstava i stanova) na najnižoj prostornoj jedinici, tj. popisnom krugu. Rezultati na razini popisnoga kruga koje je izradio svaki popisivač agregirani su zatim na višim prostornim jedinicama, tj. za naselje, gradove/općine, županije i Grad Zagreb te za Republiku Hrvatsku.
Prvi rezultati Popisa 2011. sadrže podatke o ukupnom broju popisanih osoba te ukupnom broju stanovnika, kućanstava i stambenih jedinica, na razini Republike Hrvatske, prostornih jedinica za statistiku 2. razine, županija, gradova/općina i naselja.
Podaci Popisa 2011. nisu neposredno usporedivi s podacima Popisa 2001. budući da je statistička definicija ukupnog stanovništva, korištena u Popisu 2011., dijelom izmijenjena u skladu s međunarodnim standardima.
Prvi rezultati još su podložni promjenama jer u idućem razdoblju slijedi detaljna obrada podataka. Konačni rezultati Popisa bit će poznati po završetku obrade podataka i objavit će se prema programima publiciranja i kalendarima objavljivanja statističkih podataka Državnog zavoda za statistiku.
Popis je uspješno i na vrijeme proveden, a veliko iskustvo i stručnost statističara Državnog zavoda za statistiku u pripremi, organizaciji i provedbi statističkih istraživanja i ovaj je put bilo od posebne važnosti.
Posebno zahvaljujem građanima Republike Hrvatske koji su svojom odgovornom suradnjom i izvrsnim odazivom najviše pridonijeli provođenju ovako velikog i sveobuhvatnoga statističkog istraživanja kao što je popis stanovništva.
Također zahvaljujem svim sudionicima Popisa: popisivačima, kontrolorima, instruktorima, koordinatorima, voditeljima popisnih centara, članovima županijskih popisnih povjerenstava i popisnih povjerenstava ispostava te svima ostalima koji su, na bilo koji način, sudjelovali u Popisu.
ravnatelj
dr. sc. Ivan Kovač
Zagreb, lipanj 2011.
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
Što je Popis?
Popis je statističko istraživanje kojim se u redovitim intervalima (najčešće svake desete godine) provodi službeno prebrojavanje stanovništva, kućanstava i stanova na teritoriju neke zemlje. Prikupljaju se osnovne informacije o demografskim, etničkim, obrazovnim, ekonomskim, migracijskim i drugim obilježjima stanovništva. Također, popisom se dobivaju podaci o kućanstvima i obiteljima, kao i podaci o stanovima te njihovoj veličini i opremljenosti kao osnovici za analizu stambene situacije i standarda stanovanja.
Podaci popisa nužni su za provođenje raznih gospodarskih i socijalnih razvojnih politika te znanstvenih istraživanja.
S obzirom na brojnost jedinica koje je potrebno popisati te broj i raznovrsnost modaliteta odgovora, Popis je najsloženije statističko istraživanje koje zahtijeva velika financijska sredstva i posebnu organizaciju (izvan okvira redovitih statističkih istraživanja).
Popis uključuje prikupljanje podataka na terenu, obradu podataka, agregiranje individualnih podataka, vrednovanje podataka te diseminaciju i analizu podataka.
Popis se provodio od 1. do 28. travnja 2011. prema stanju na dan 31. ožujka 2011. u 24.00 sata, što se smatra kritičnim trenutkom popisa. Taj je trenutak potrebno odrediti zbog promjena koje se događaju jedinicama popisa.
Npr. ako se dijete rodilo 1. travnja, ono nije bilo popisano unatoč tome što je bilo prisutno u kućanstvu kad je popisivač vršio popisivanje. Suprotno tomu, ako je osoba umrla npr. 2. travnja, popisivač ju je popisao prema izjavi ukućana iako je osoba već bila mrtva kad je popisivač došao u kućanstvo.
Zakonska osnova provođenja Popisa
Popis 2011. proveo se na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine (NN, br. 92/10.), kojim se uređuju sadržaj, priprema, organizacija i provedba Popisa, obveze državnih i drugih tijela uključenih u Popis, vrijeme popisivanja, obrada, čuvanje i objavljivanje rezultata te način osiguravanja sredstava za Popis.
Teritorijalni ustroj
Prema članku 21. Zakona, Popis je proveden na temelju službenih podataka iz Registra prostornih jedinica koje je priredila Državna geodetska uprava.
Republika Hrvatska je prema stanju na dan 31. ožujka 2011. imala 21 županiju (uključujući i Grad Zagreb), 127 gradova, 429 općina te 6 756 naselja.
Metoda Popisa
Popis 2011. provodio se tradicionalnom metodom, tj. intervjuom "licem u lice", a popisivanje se obavljalo na popisnim obrascima: Popisnici (obrazac P-1) i Upitniku za kućanstvo i stan (obrazac P-2).
Svaki je popisivač bio dužan popisati određeno područje, tj. popisni krug, u kojem je trebao popisati sve jedinice popisa.
Jedinice Popisa
U skladu sa Zakonom, Popis je obuhvatio tri jedinice: stanovništvo, kućanstva te stanove i ostale stambene jedinice koje nisu stanovi prema definiciji stana, ali su se u vrijeme Popisa koristile za stanovanje.
Povjerljivost podataka Popisa
Jedno od osnovnih načela službene statistike podrazumijeva zaštitu i povjerljivost individualnih podataka.
Individualne podatke građana koje su doznali tijekom popisivanja ili će ih doznati tijekom obrade podataka u Državnom zavodu za statistiku sudionici Popisa moraju trajno čuvati kao službenu tajnu.
Podaci Popisa koriste se isključivo za statističke svrhe i prikazuju se isključivo u skupnom (agregiranom) obliku na razini Republike Hrvatske, županija, gradova/općina i naselja.
Zaštita individualnih podataka jamči se Zakonom o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine (NN, br. 92/10.), Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 103/03. i 75/09.) i Zakonom o zaštiti osobnih podataka (NN, br. 103/03.).
Međunarodni statistički standardi korišteni u Popisu 2011.
Popis 2011. usklađen je s međunarodnim standardima kojima se utvrđuju zajednička pravila u prikupljanju podataka o stanovništvu i stanovima te propisuju definicije koje su zemlje obvezne primijeniti u svojim popisima kako bi se osigurala međunarodna usporedivost podataka, od kojih su najvažniji:
PRVI REZULTATI
U skladu s člankom 37. Zakona o Popisu, Državni zavod za statistiku obvezan je objaviti prve rezultate Popisa do 30. lipnja 2011.
Prvi, tj. preliminarni rezultati Popisa izrađuju se neposredno nakon završetka Popisa kako bi se zadovoljio interes stručne i šire javnosti za osnovnim podacima o broju stanovnika, kućanstava i stanova.
Prvi rezultati okvirni su podaci o broju i teritorijalnom rasporedu popisnih jedinica (osoba, kućanstava i stanova). Oni su sadržajem ograničeni, a dobiveni su zbrajanjem prvih rezultata koje su na obrascu P-3 (Kontrolnik) načinili popisivači za područje (popisni krug) koje su popisivali.
Rezultati na razini popisnoga kruga zatim su zbrajani na višim teritorijalnim jedinicama, tj. za naselje, gradove/općine, županije i Grad Zagreb te za Republiku Hrvatsku.
Prvi rezultati još su podložni promjenama, a konačni će se podaci Popisa 2011. dobiti tek nakon završetka obrade podataka u kojoj će svaki popisni obrazac biti podvrgnut brojnim kontrolama.
Objašnjenja uz tablice
U tablici 1. iskazani su prvi rezultati Popisa za Republiku Hrvatsku, prostorne jedinice za statistiku 2. razine te za županije i Grad Zagreb.
U tablici 2. iskazani su, u okviru svake županije, prvi rezultati za gradove/općine i njima pripadajuća naselja, dok su podaci za Grad Zagreb prikazani samo po naseljima.
U tablici 3. iskazani su prvi rezultati za gradske četvrti Grada Zagreba.
Popisivanje je trajalo od 1. do 28. travnja 2011., kada su popisivači obilazili teren i popisivali sve jedinice Popisa. Međutim, pojedine osobe ili cijela kućanstva, iz određenih se razloga tada nisu popisali pa su se oni još nekoliko dana nakon službenog završetka Popisa popisivali u popisnim centrima odnosno popisnim ispostavama. Podaci za sve naknadno popisane jedinice popisa (osobe, kućanstva i stanove) iskazani su zasebno na kraju svakoga grada/općine.
Tijekom obrade podataka sve naknadno popisane jedinice bit će uključene u popisni krug prema njihovoj adresi.
Ukupno popisane osobe (stupac 1)
Podatak o broju ukupno popisanih osoba odnosi se na sve osobe koje su popisane Popisom, dakle osobe za koje je ispunjena popisnica (obrazac P-1).
Moglo se desiti da je ista osoba u prvim rezultatima prikazana dvaput, tj. u jednom je naselju popisana kao stalni stanovnik, a u drugome kao privremeno prisutna osoba (npr. studenti). Ta će dvostrukost biti eliminirana u konačnim rezultatima nakon obrade podataka.
Ukupan broj stanovnika (stupac 2)
Treba razlikovati broj ukupno popisanih osoba (stupac 1) od ukupnog broja stanovnika, tj. broja osoba koje prema statističkoj definiciji ulaze u ukupno stanovništvo naselja popisa, odnosno Republike Hrvatske (stupac 2).
U Popisu 2011., u skladu s međunarodnim statističkim standardima, za definiranje ukupnog stanovništva primjenjuje se koncept uobičajenog mjesta stanovanja (place of usual residence).
Prema tom konceptu ukupnim stanovništvom naselja Popisa odnosno zemlje smatraju se sve osobe koje u tom naselju odnosno zemlji imaju svoje uobičajeno mjesto stanovanja.
Uobičajenim mjestom stanovanja smatra se ono mjesto gdje osoba provodi većinu svoga dnevnog vremena bez obzira na kratkotrajnu odsutnost iz tog mjesta (npr. zbog odlaska na odmor, putovanje, liječenje, u posjet i sl.).
U skladu s definicijom uobičajenog mjesta stanovanja, ukupan broj stanovnika treba obuhvatiti:
Dakle, razdoblje od jedne godine i dulje te namjera prisutnosti/odsutnosti od najmanje jedne godine osnovni su kriteriji za uključivanje ili isključivanje osoba iz ukupnog stanovništva zemlje odnosno naselja Popisa.
U skladu s međunarodnim statističkim standardima, članak 15. Zakona određuje kategorije osoba koje neće biti uključene u ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske. To su:
Radi što jednostavnijeg dobivanja ukupnog broja stanovnika, pri izračunu prvih rezultata nisu uzeti u obzir neki parametri za definiranje ukupnog stanovništva koji će biti uzeti u obzir pri izradi konačnih rezultata Popisa. To je u prvom redu namjera odsutnosti iz naselja popisa, odnosno namjera prisutnosti u naselju popisa (izražena u godinama odnosno mjesecima). Također, u ukupan broj stanovnika u prvim rezultatima nije uključeno diplomatsko osoblje Republike Hrvatske i članovi njihovih obitelji koji s njima borave u inozemstvu odsutni iz zemlje dulje od jedne godine, a vraćaju se rjeđe. Oni će u konačnim rezultatima biti uključeni u ukupan broj stanovnika bez obzira na duljinu boravka u inozemstvu.
Kućanstva (stupci 3 i 4)
U Popisu razlikujemo dva tipa kućanstva: privatno i institucionalno kućanstvo.
Kućanstvom se smatra svaka obiteljska ili druga zajednica osoba za koje se izjavi da zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, prehrana i sl.), bez obzira na to borave li svi članovi u naselju gdje je kućanstvo nastanjeno ili neki od njih privremeno borave u drugom naselju Republike Hrvatske ili u inozemstvu, radi zaposlenja, školovanja ili su odsutni iz drugih razloga.
Kućanstvom se smatra i svaka osoba koja u naselju popisa živi sama, tzv. samačko kućanstvo, i koja nema svoje kućanstvo u nekome drugom naselju Republike Hrvatske ili u inozemstvu.
Institucionalno kućanstvo jest kućanstvo sastavljeno od osoba koje žive npr. u domovima umirovljenika, ustanovama za trajno zbrinjavanje djece i odraslih, u bolnicama za trajni smještaj neizlječivih bolesnika, samostanima, kao i skupina veća od 10 osoba na trajnom smještaju u udomiteljskoj obitelji i slično. To su po pravilu kućanstva koja je osnovala pravna ili fizička osoba radi dugotrajnog udomljavanja i zbrinjavanja određene skupine ljudi.
Podaci iskazani u stupcu 3 odnose se na ukupan broj kućanstava (privatnih i institucionalnih), dok su u stupcu 4 iskazani podaci koji se odnose samo na privatna kućanstva.
Stambene jedinice – ukupno (stupac 5)
Podatak se odnosi na ukupan broj popisanih stambenih jedinica.
Popisom su obuhvaćeni svi stanovi koji odgovaraju definiciji stana, kao i ostale stambene jedinice koje nisu stanovi prema definiciji stana, ali su se u kritičnom trenutku Popisa koristile za stanovanje
Stan je građevinski povezana cjelina namijenjena stanovanju koja se sastoji od jedne ili više soba s odgovarajućim pomoćnim prostorijama (kuhinja, smočnica, predsoblje, kupaonica, zahod i sl.) ili bez pomoćnih prostorija i koja ima svoj zaseban ulaz izravno s hodnika, stubišta, dvorišta ili ulice.
Stanovi su se popisivali bez obzira na to jesu li se u kritičnom trenutku Popisa koristili samo za stanovanje, za stanovanje i obavljanje neke djelatnosti, samo za obavljanje djelatnosti, za stanovanje u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi, za odmor i rekreaciju, ili se radilo o privremeno nenastanjenim ili napuštenim, ali građevinski ispravnim stanovima.
Popisom su se, po pravilu, obuhvatili samo završeni stanovi. Stan se smatra završenim ako su na njemu završeni svi predviđeni građevinski radovi, tako da je u cjelini osposobljen za stanovanje. Završen stan može se nalaziti i u zgradi koja nije u potpunosti završena.
Popisom se iznimno obuhvatio i nezavršen stan, ako se kućanstvo koristilo njime za stanovanje u kritičnom trenutku Popisa.
Popisom su obuhvaćeni i prostorije i objekti koji u građevinskom smislu nisu stanovi, ali su se u kritičnom trenutku Popisa koristili za stanovanje. To su mogli biti npr. nastanjen podrum, spremište, garaža, nastanjena poslovna prostorija (skladišna prostorija, uredska ili hotelska soba) te neki pokretni ili nepokretni objekt, npr. vagon, brod, šator, prikolica, straćara i slično.
Stambene jedinice – stanovi za stalno stanovanje (stupac 6)
Stanovi za stalno stanovanje jesu stambene jedinice koje odgovaraju definiciji stana, a koje su se u kritičnom trenutku Popisa koristile samo za stanovanje, za stanovanje i obavljanje djelatnosti ili su bile privremeno nenastanjene ili napuštene.