Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Uvod

Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine proveden je u razdoblju od 1. do 28. travnja 2011., prema stanju na dan 31. ožujka 2011. u 24 sata, što se smatra kritičnim trenutkom Popisa.

Popis je proveden na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine (NN, br. 92/10.).

Kako bi se osigurala međunarodna usporedivost podataka, metodologija primijenjena u Popisu 2011. usklađena je s Preporukama Konferencije europskih statističara za popise stanovništva i stanova 2010. godine odnosno s uredbama 763/2008 i 1201/2009 Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije kojima se reguliraju popisi stanovništva i stanova u Europskoj uniji.

Podaci Popisa koriste se isključivo za statističke svrhe i prikazuju se isključivo u skupnome (agregiranom) obliku na razini Republike Hrvatske, županija, gradova/općina i naselja.

Područno ustrojstvo Republike Hrvatske

Popis je proveden na temelju službenih podataka iz Registra prostornih jedinica koje je priredila Državna geodetska uprava.

Republika Hrvatska, prema stanju na dan 31. ožujka 2011., imala je 21 županiju (uključujući Grad Zagreb), 127 gradova, 429 općina te 6 756 naselja.

Tipologija naselja

U prikazivanju rezultata Popisa 2011. prema tipu naselja (gradska i ostala naselja) primjenjuje se model koji je 2011. izradila Radna skupina za određivanje kriterija za tipizaciju naselja. Ovim se modelom usuglasilo nekoliko različitih pristupa problematici popisnih definicija urbanih i ruralnih naselja.

S obzirom na dosegnuti stupanj socioekonomskog razvoja Republike Hrvatske, tradiciju određivanja tipova naselja pri dosadašnjim popisima u Republici Hrvatskoj te uvid u kriterije primijenjene pri suvremenim popisima stanovništva u različitim europskim i svjetskim državama, predložen je sljedeći model za diferencijaciju urbanih i ostalih (ruralnih i prijelaznih) naselja.

Urbanim (gradskim) naseljima smatraju se:

1. sva naselja sjedišta upravnih gradova (bez obzira na broj stanovnika)

2. sva naselja s više od 10 000 stanovnika

3. naselja od 5 000 do 9 999 stanovnika, s 25% i više zaposlenih u naselju stanovanja, i to u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima (u odnosu na ukupan broj zaposlenih stanovnika naselja)

4. naselja od 2 000 do 4 999 stanovnika, s 25% i više zaposlenih u naselju stanovanja, i to u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima (u odnosu na ukupan broj zaposlenih stanovnika naselja) te s udjelom nepoljoprivrednih kućanstava (kućanstva bez poljoprivredne proizvodnje) od 50% i više.

Ostala naselja, koja ne zadovoljavaju navedene kriterije, smatraju se ruralnim i prijelaznim naseljima. U tu skupinu uključena su sela i ostala, manje ili više urbanizirana naselja u ruralnom prostoru, te suburbana naselja.

Navedena definicija urbanih i ostalih naselja razlikuje se od one korištene u dosadašnjim popisima stanovništva pa se stoga podaci prema tipu naselja iz Popisa 2011. ne mogu uspoređivati s podacima dosadašnjih popisa.

Ukupno stanovništvo

U Popisu 2011., u skladu s međunarodnim statističkim standardima, za definiranje ukupnog stanovništva primjenjuje se koncept uobičajenog mjesta stanovanja (place of usual residence).

Prema tom konceptu ukupnim stanovništvom naselja Popisa odnosno zemlje smatraju se sve osobe koje u tom naselju odnosno zemlji imaju svoje uobičajeno mjesto stanovanja.

Uobičajenim mjestom stanovanja smatra se ono mjesto u kojem osoba provodi većinu svoga dnevnog odmora bez obzira na kratkotrajnu odsutnost iz tog mjesta (npr. zbog odlaska na odmor, putovanje, liječenje, u posjet i sl.).

U skladu s definicijom uobičajenog mjesta stanovanja, ukupan broj stanovnika obuhvaća:

-    osobe koje uoči kritičnog trenutka popisa žive neprekidno u svome uobičajenome mjestu stanovanja barem 12 mjeseci

-    osobe koje su tijekom 12 mjeseci uoči kritičnog trenutka popisa došle u svoje uobičajeno mjesto stanovanja s namjerom da u njemu ostanu barem godinu dana.

Dakle, razdoblje od jedne godine i dulje te namjera prisutnosti/odsutnosti od najmanje jedne godine osnovni su kriteriji za uključivanje ili isključivanje osoba iz ukupnog stanovništva zemlje odnosno naselja Popisa.

U skladu s međunarodnom statističkom definicijom ukupnog stanovništva zemlje, članak 15. Zakona o Popisu 2011. definira osobe koje neće biti uključene u ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske. To su osobe:

-    koje u Republici Hrvatskoj imaju prebivalište, a u kritičnom trenutku Popisa odsutne su dulje od jedne godine ili namjeravaju biti odsutne dulje od jedne godine, a u Republiku Hrvatsku ne dolaze tjedno. Iznimka su diplomatsko i vojno osoblje Republike Hrvatske zajedno s članovima njihovih obitelji, bez obzira na trajanje odsutnosti u inozemstvu

-    koje u Republici Hrvatskoj imaju boravište kraće od jedne godine i ne namjeravaju ostati u Republici Hrvatskoj dulje od jedne godine

-    studenti koji studiraju u inozemstvu bez obzira na učestalost dolaska u Republiku Hrvatsku, s iznimkom studenata koji svakodnevno prelaze granicu.

Usporedivost popisnih podataka

Podaci Popisa 2011. nisu neposredno usporedivi s podacima Popisa 2001. ni s podacima prijašnjih popisa jer se statistička definicija ukupnog stanovništva primijenjena u Popisu 2011. razlikuje od onih koje su primijenjene u prijašnjim popisima.

Podaci šest popisa stanovništva provedenih nakon Drugoga svjetskog rata, tj. popisa 1948., 1953., 1961., 1971., 1981. i 1991., odnose se na stalno stanovništvo, tj. na osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj bez obzira na to jesu li u vrijeme popisa bile prisutne u prebivalištu ili ne i bez obzira na duljinu odsutnosti iz prebivališta.

U Popisu 2001. prvi se put pri definiranju ukupnog stanovništva primjenjuje koncept "uobičajenog mjesta stanovanja" i uvodi se razdoblje od jedne godine i dulje kao osnovni kriterij za uključivanje ili isključivanje osobe iz ukupnog stanovništva.

U Popisu 2011. također se primjenjuje koncept "uobičajenog mjesta stanovanja" i prvi se put uvodi namjera odsutnosti/prisutnosti kao dodatni kriterij za uključivanje ili isključivanje osobe iz ukupnog stanovništva.

Iako se podaci obaju popisa, 2001. i 2011., temelje na konceptu ''uobičajenog mjesta stanovanja'', oni nisu neposredno usporedivi. To je tako najprije zbog namjere odsutnosti/prisutnosti koja se nije prikupljala u Popisu 2001., a potom i stoga što je Popis 2001. u ukupan broj stanovnika uključivao i osobe odsutne godinu i dulje koje su se u mjesto stalnog stanovanja vraćale sezonski i mjesečno (te se osobe u Popisu 2011. ne uključuju u ukupan broj stanovnika).

Objašnjenja uz tablice

Starost stanovništva iskazuje se u navršenim godinama života prema stanju na dan 31. ožujka 2011.

Podaci prema starosti objavljuju se prema pojedinačnim godinama starosti te prema petogodišnjim dobnim skupinama zaključno sa skupinom ''95 i više''.

Starosna skupina obuhvaća osobe koje su navršile godine života unutar granica intervala. Tako su npr. u skupini 15 –19 godina obuhvaćene osobe koje imaju 15 i više godina, ali još nisu navršile 20 godina života.

Prosječna starost označuje srednje godine života cjelokupnog stanovništva određenog prostora (zemlje, grada itd.), a izračunava se kao aritmetička sredina starosti stanovništva.

Indeks starenja jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 – 19 godina. Indeks veći od 40% kazuje da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja.

Koeficijent starosti jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. Osnovni je pokazatelj razine starenja, a kad prijeđe vrijednost 12%, smatra se da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja.

Ženama u fertilnoj dobi smatraju se žene u dobi 15 – 49 godina, što se okvirno smatra razdobljem tijekom kojeg je žena fiziološki sposobna za rađanje.

Živorođenim djetetom smatra se svako dijete koje pri rođenju diše i pokazuje druge znakove života kao što su kucanje srca, pulsiranje pupčane vrpce i nedvojbeno kretanje voljnih mišića.

Na pitanje o broju živorođene djece odgovarale su ženske osobe stare 15 i više godina. Iznimno, ako je neka djevojčica mlađa od 15 godina rodila živorođeno dijete, upisivao se i taj podatak.

Broj živorođene djece koju je žena rodila uključuje svu djecu koju je žena u svom životu rodila, uključujući i onu koja u vrijeme popisa više nisu bila živa.

Neoženjenim odnosno neudanom smatraju se sva djeca mlađa od 16 godina i sve osobe koje nikad nisu sklopile brak prema važećim propisima.

Oženjenim odnosno udanom smatraju se osobe koje su sklopile brak pred nadležnim tijelom ovlaštenim za sklapanje braka u skladu s važećim propisima.

Udovcem odnosno udovicom smatraju se osobe čija je bračna zajednica prestala smrću bračnog druga odnosno proglašenjem nestaloga bračnog druga umrlim.

Razvedenim odnosno razvedenom smatraju se osobe čija je bračna zajednica raskinuta pravomoćnom sudskom presudom.

Vrsta zajednice u kojoj osoba živi predstavlja stvarni način življenja osobe unutar kućanstva, bez obzira na njezino zakonsko bračno stanje.

Bračna zajednica jest zajednica dviju osoba različitog spola koje su međusobno zakonski vjenčane i žive u istom kućanstvu kao bračni par.

Izvanbračna zajednica jest zajednica dviju osoba različitog spola koje nisu međusobno zakonski vjenčane te žive u istom kućanstvu kao izvanbračni par.

Istospolna zajednica jest zajednica dviju osoba istog spola koje žive u istome kućanstvu kao istospolni partneri/partnerice.

Osoba koja nije u bračnoj/izvanbračnoj/istospolnoj zajednici smatra se osoba koja u istom kućanstvu nema svoga bračnoga/izvanbračnog druga odnosno istospolnog partnera.

Mjestom rođenja smatra se ono mjesto (naselje, strana država) u kojem je majka osobe stanovala u vrijeme rođenja osobe.

Preseljenjem se smatra promjena mjesta (naselja, države) stanovanja osobe. Smatra se da se osoba doselila u naselje popisa ako je u nekom razdoblju svog života bila stanovnik nekoga drugog naselja Republike Hrvatske ili neke strane države gdje je boravila najmanje godinu dana.

Dnevni migrantijesu osobe koje rade ili se školuju izvan naselja stanovanja, a u njega se vraćaju svakodnevno (ili nekoliko puta u tjednu).

Tjedni migrantijesu osobe koje rade ili se školuju izvan naselja stanovanja, a u njega se vraćaju tjedno (a to je najčešće vikendom).

Pod najvišom završenom školom (postignutim obrazovanjem) podrazumijeva se vrsta škole čijim je završavanjem osoba stekla najvišu razinu obrazovanja. Pritom se nije pravila razlika je li obrazovanje završeno u redovitoj školi ili u školi koja zamjenjuje redovitu (npr. škole za obrazovanje odraslih). Bitno je da je škola priznata u formalnom sustavu obrazovanja Republike Hrvatske.

Tečajevi organizirani u pučkim učilištima (prije narodna sveučilišta), raznim agencijama i sl., koji nisu priznati u formalnom sustavu obrazovanja Republike Hrvatske (razni tečajevi), nisu se uzimali u obzir, nego se davao odgovor o prethodno završenoj školi iz formalnog sustava obrazovanja.

Odgovor „bez škole“ odnosi se na osobe koje nikad nisu išle u školu, odnosno nisu završile ni prvi razred osnovne škole.

Odgovor „1 – 3 razreda osnovne škole“ odnosi se na sve osobe koje su završile jedan od tih razreda.

Odgovor „4 – 7 razreda osnovne škole“ odnosi se na sve osobe koje su završile jedan od tih razreda.

Odgovor „osnovna škola“ odnosi se na osobe koje su završile osmogodišnju osnovnu školu, prijašnju osmoljetku ili sedmoljetku, prijašnju nižu gimnaziju, odnosno niže razrede gimnazije, prijašnju građansku školu i ostale slične škole razine „male mature“.

Odgovor „srednja škola“ odnosi se na osobe koje su završile neku od srednjih škola: industrijske i obrtničke strukovne škole, škole za zanimanja, škole za KV i VKV radnike, tehničke i srodne strukovne škole i gimnazije.

Odgovor „visoko obrazovanje“ odnosi se na osobe koje su završile stručni studij, sveučilišni studij odnosno obranile doktorsku disertaciju na nekoj visokoškolskoj ustanovi bilo u zemlji bilo inozemstvu.

Stručni studij obuhvaća sve više škole, I. (VI.) stupnjeve fakulteta te stručne studije po Bologni koji se mogu provoditi na veleučilištima i visokim školama.

Sveučilišni studij obuhvaća sve fakultete, umjetničke akademije, sve sveučilišne studije po Bologni te magistarski znanstveni, stručni i umjetnički studij.

Odgovor „doktorat znanosti“ daju osobe koje su obranile doktorsku disertaciju i stekle akademski stupanj doktora znanosti ili doktora umjetnosti.

Obrazovna područja – svaki obrazovni program svrstan je u određenu kategoriju obrazovnog područja. Obrazovna područja sastoje se od obrazovnih skupina, a obuhvaćaju one skupine koje su srodne po sadržaju.

Opći programi – obuhvaćaju sve programe općeg sadržaja – osnovni programi (osnovni opći programi predškolskoga, osnovnoga, srednjeg obrazovanja itd.), programi za opismenjavanje, programi za osobni razvoj.

Obrazovanje – obuhvaća sve programe namijenjene obrazovanju odgojitelja i učitelja za sve razine obrazovanja te znanost o obrazovanju za razvoj nastavnih programa, pedagoško ocjenjivanje, istraživanja i drugo iz područja znanosti o obrazovanju.

Humanističke znanosti i umjetnost – obuhvaćaju sve programe iz područja umjetnosti (likovne, izvođačke, grafičke i audiovizualne, dizajn, umjetničko zanatstvo) i humanističkih znanosti (teologija i vjera, strani jezici i kulture, ostala humanistička područja kao što su povijest, arheologija, filozofija, etika…).

Društvene znanosti, poslovanje i pravo – obuhvaćaju sve programe iz područja društvenih znanosti (ekonomija, sociologija, psihologija, geografija …), novinarstva i informacija, poslovanja i administracije te prava.

Prirodne znanosti – obuhvaćaju sve programe iz područja bioloških znanosti, fizikalnih znanosti, matematike i statistike te računalstva.

Inženjerstvo, prerađivačka industrija i građevinarstvo – obuhvaćaju sve programe iz područja inženjerstva i inženjerskih obrta, prerađivačke industrije i obrade, arhitekture i građevinarstva.

Poljoprivreda – obuhvaća sve programe iz područja poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i veterine.

Zdravstvo i socijalna skrb – obuhvaćaju sve programe iz područja zdravstva (medicina, farmacija, stomatologija) i socijalne skrbi (usluge i rad).

Usluge – obuhvaćaju sve programe iz područja osobnih usluga, usluga prijevoza, zaštite okoliša, usluge osiguranja i zaštite (zaštita imovine i osoba: policija, kriminologija, protupožarna zaštita i vatrogastvo, građanska sigurnost; vojne usluge).

Ostalo – obuhvaća sve programe koji se nisu mogli svrstati ni u jednu od navedenih kategorija.

Pismenom se smatra osoba koja može s razumijevanjem pročitati i napisati kratak, jednostavan sastavak o svome svakidašnjem životu, bez obzira na to na kojem jeziku ili pismu osoba čita odnosno piše.

Informatička pismenost podrazumijeva poznavanje rada na računalu. U Popisu 2011. ispitanike se pitalo znaju li na računalu obavljati sljedeće četiri aktivnosti: obrada teksta, tablični izračuni, korištenje elektroničkom poštom, korištenje internetom.

Pod znanjem obrade teksta podrazumijeva se izvođenje osnovnih operacija nad dokumentom (otvaranje,
zatvaranje, stvaranje, pohrana, ispisivanje, brisanje, preimenovanje, promjena pogleda), oblikovanje
teksta (izmjena i uporaba fontova, stilova, boja, efekata), izvođenje osnovnih operacija nad tekstom
(brisanje, izmjena, kopiranje, premještanje, pomicanje), oblikovanje odlomaka (stvaranje odlomka,
poravnavanje, uvlačenje, proredi itd.) i sl.

Pod znanjem tabličnih izračuna podrazumijeva se: izvođenje osnovnih operacija s radnom knjigom
i radnim listovima (otvaranje, zatvaranje, stvaranje, pohrana, ispisivanje, brisanje, preimenovanje,
kopiranje, premještanje), izvođenje osnovnih operacija formatiranja ćelija (poravnavanje, spajanje,
osnovne operacije oblikovanja teksta, sjenčanje, obrubljivanje, dimenzioniranje redaka i stupaca,
kopiranje, premještanje), pisanje i upotreba formula za standardne matematičke operacije.

Pod znanjem korištenja elektroničkom poštom podrazumijeva se: sastavljanje poruke (Create), slanje
i primanje poruke (Send, Receive), ispis poruke (Print), odgovaranje na poruku (Reply), prosljeđivanje
poruke (Forward), umetanje i otvaranje priloga (Attach), brisanje poruka (Delete), korištenje mapama za
dolazne, odlazne i obrisane poruke (Inbox, Sent Items, Outbox, Deleted Items) itd.

Pod znanjem korištenja internetom podrazumijeva se znanje sljedećih radnji: korištenje gumbom za
navigaciju (Back, Forward), nalaženje internetskih stranica putem tražilica (npr. Google, Yahoo, Altavista
i sl.), dolazak na internetske stranice upisom adrese ili putem veze (linka), korištenje mapom Favorites
(za pohranu ili otvaranje često traženih stranica), postava početne stanice (Homepage) i korištenje njome,
otvaranje stranice u novom prozoru, zaustavljanje i ponovno učitavanje stranice (Stop, Refresh) itd.

Ekonomskom aktivnošću smatra se svaka aktivnost osoba koje pridonose ili su spremne pridonositi proizvodnji dobara i usluga u određenome (referentnom) razdoblju radi stjecanja sredstava za život.

Popis 2011. mjerio je ekonomsku aktivnost stanovništva u skladu s metodološkim pravilima i načelima Međunarodne organizacije rada (International Labour Organization) donesenima na 13. konferenciji statističara tržišta rada.

Ekonomska aktivnost u Popisu 2011. odnosila se na razdoblje promatranja od tjedan dana, a referentni tjedan bio je 25. – 31. ožujka 2011. Dakle, riječ je o trenutačnoj aktivnosti u referentnom tjednu.

Podaci o ekonomskoj aktivnosti prikupljali su se samo za osobe stare 15 i više godina.

Trenutačno aktivno stanovništvo ili radna snaga jesu zaposlene i nezaposlene osobe razvrstane prema ekonomskoj aktivnosti u referentnom tjednu.

Zaposleni su osobe koje su u referentnom tjednu obavljale bilo kakav posao za plaću u novcu ili naturi. To su svi zaposlenici, samozaposlene osobe i članovi obitelji koji pomažu u poslovnom subjektu u vlasništvu člana obitelji (trgovačko društvo, poduzeće, obrt, slobodno zanimanje, poljoprivredno gospodarstvo) ili u nekome drugom obliku obiteljske privređivačke djelatnosti te osobe koje su radile za naknadu prema ugovoru o djelu, autorskom ugovoru, na temelju drugoga ugovornog odnosa ili za neposredno plaćanje u novcu ili naturi.

Zaposleni su i svi zaposlenici ili samozaposlene osobe koje su u referentnom tjednu trenutačno bile odsutne s posla, a vratit će se na rad kod istog poslodavca ili na istu aktivnost nakon prestanka razloga za odsutnost.

Nezaposleni su osobe koje zadovoljavaju sljedeća tri kriterija:
a)	u referentnom tjednu nisu obavljale nikakav posao za novac ili plaćanje u naturi
b)	u posljednja četiri tjedna prije anketiranja aktivno su tražile posao
c)	ponuđeni posao mogle bi početi obavljati u iduća dva tjedna.
U nezaposlene se ubrajaju i osobe koje su našle posao i u skoroj će budućnosti nastupiti na posao.

Nezaposlene osobe dijele se na one koje traže prvo zaposlenje, odnosno nikada nisu radile i u vrijeme Popisa tražile su prvo zaposlenje, bez obzira na to jesu li bile prijavljene službama za zapošljavanje, te na one koje traže ponovno zaposlenje jer su prekinule rad ili ostale bez posla na prijašnjemu radnome mjestu, bez obzira na to jesu li bile prijavljene službama za zapošljavanje.

Neaktivno stanovništvo jesu sve osobe mlađe od 15 godina te sve osobe stare 15 i više godina koje nisu zaposlene ili nezaposlene.

Neaktivne osobe dijele se na umirovljenike, osobe koje se bave obvezama u kućanstvu, učenike ili studente te ostale neaktivne osobe.

Umirovljenici su osobe koje u vrijeme Popisa nisu obavljale posao radi zarade i koje primaju osobnu starosnu, invalidsku ili obiteljsku mirovinu, tj. osobe na čije ime glasi rješenje o mirovini.

Osobe koje se bave obvezama u kućanstvu jesu osobe koje u vrijeme Popisa nisu obavljale nikakav posao radi zarade i koje su isključivo ili najveći dio vremena provodile u obavljanju kućanskih poslova za potrebe vlastitog kućanstva, kao što su pospremanje stana, pripremanje hrane, odgoj djece i sl.

Učenici ili studenti jesu osobe stare 15 i više godina koje redovito ili izvanredno pohađaju neku školu (osnovnu, srednju ili visoko učilište) i u referentnom tjednu nisu obavljale nikakav posao radi zarade i ne traže posao.

Ostale neaktivne osobe jesu osobe koje se ne mogu svrstati ni u jednu od navedenih kategorija. Primjer je osoba starija od 15 godina koja ne radi, ne traži posao i ne želi raditi, tj. ekonomski je neaktivna, ne prima mirovinu, ne školuje se i ne obavlja kućanske poslove.

Zanimanje osobe odnosi se na vrstu posla koji osoba obavlja, a ne na školsku spremu ili zvanje stečeno obrazovanjem.

Za razvrstavanje zanimanja korištena je Nacionalna klasifikacija zanimanja 2010. – NKZ 10. koja je potpuno usklađena s Međunarodnom standardnom klasifikacijom zanimanja – ISCO 08.

Djelatnost se odnosi na ekonomsku djelatnost poslovnog subjekta u kojem osoba radi. Dakle, djelatnost je obilježje ekonomske aktivnosti poduzeća, ustanove, obrtničke radnje, slobodnog zanimanja, poljoprivrednoga gospodarstva ili bilo kojega drugog oblika poslovnog subjekta, ali i samostalnog posla, u kojem osoba obavlja svoje zanimanje radi stjecanja sredstava za život.

Za razvrstavanje zaposlenih osoba prema djelatnosti korištena je Nacionalna klasifikacija djelatnosti – NKD 2007. koja je usklađena sa Statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti u Europskoj zajednici – NACE Rev. 2.

Položaj u zaposlenju odnosi se na položaj zaposlenih osoba u referentnom tjednu (od 25. do 31. ožujka 2011.).

Zaposlenici su osobe koje prema formalnom ili neformalnom ugovoru/dogovoru rade za poslodavca u državnome ili privatnom sektoru i za svoj rad primaju naknadu u novcu ili naturi.

Samozaposleni su poslodavci koji upravljaju poslovnim subjektom i zapošljavaju jednoga ili više zaposlenika te osobe koje rade za vlastiti račun i ne zapošljavaju zaposlenike.

Pomažući članovi obitelji su osobe koje nisu zaposlenici ili samozaposleni, a rade u poslovnom subjektu koji je u vlasništvu člana obitelji i za svoj rad ne primaju naknadu.

Podaci o glavnim izvorima sredstava za život (prihodima) kojima se podmiruju životne potrebe prikupljali su se za sve osobe.

Osobe su mogle dati najviše dva odgovora o prihodima koje su ostvarivale tijekom prethodnih 12 mjeseci, i to prema visini prihoda, birajući dva najveća.

Prihodi od stalnog rada podrazumijevaju sva redovita primanja i prihode koji se ostvaruju radom, odnosno obavljanjem zanimanja, bez obzira na to jesu li ostvarena u novcu ili naturi. Ovdje se ubrajaju primanja zaposlenika, tj. plaće od nesamostalnog rada (uključujući druge vrste dohodaka vezane za zaposlenje kao prekovremeni rad, napojnice, dodatne naknade i sl.) te primanja od samostalnog rada, neto dohodak u novcu ili naturi koji poslodavci, vlasnici koji samostalno obavljaju djelatnost, ostvaruju radom u svojim poduzećima, radnjama, slobodnim zanimanjima te primanja koja ostvaruju osobe radeći poslove na temelju ugovora o djelu, autorskog ugovora ili izravnom pogodbom za neposredno plaćanje. Stalni rad i redovitost ostvarenih prihoda i primanja od njega podrazumijevaju i rad s povremenim, ali kraćim prekidima ili zastojima u ostvarivanju naknada, najčešće prouzročeni poremećajima u poslovanju, teškoćama u naplati prodane robe i usluga ili nedostatkom sredstava u nabavi repromaterijala i sl.

Prihodi od povremenog rada podrazumijevaju sve vrste novčanih ili nenovčanih prihoda ili primanja koje se ostvaruju od rada koji nema poznatu ili dogovorenu periodiku i trajanje, bez obzira na to je li takav rad obavila osoba kao svoju jedinu aktivnost pa je, prema tome, za takvu osobu to i jedini izvor prihoda za život, ili osoba koja takav rad obavlja kao svoj dodatni posao pa je takav prihod dodatna, druga vrsta primanja (npr. nadničar, sezonski radnik kojima je to i jedina aktivnost) ili osoba koja obavlja posao u radnom odnosu te ima prihod od stalnog rada, a dodatno se bavi i nekim drugim povremenim poslovima i ostvaruje prihod u novčanome ili naturalnom obliku za potrebe svoga kućanstva.

Prihodi od poljoprivrede podrazumijevaju sve vrste novčanih ili nenovčanih prihoda ili primitaka koje osoba ostvaruje radom na obiteljskome (vlastitome ili iznajmljenome) poljoprivrednom gospodarstvu. To je npr. prihod koji je osoba ostvarila prodajom poljoprivrednih proizvoda i stoke u vlastitom dvorištu i na tržištu ili prihod ostvaren prodajom ulova ribe i ostalih plodova mora i rijeka, prodajom divljači i berbom šumskih plodova ili prihod ostvaren prodajom drva na panju i ogrjevnog drveta iz vlastite šume. Vrijednost dobara proizvedenih na poljoprivrednom gospodarstvu, okućnici, vrtu i sl., a utrošenih za potrebe vlastitoga kućanstva također se smatra prihodom od poljoprivrede.

Starosna mirovina primanje je koje se odnosi samo na onu osobu na čije ime glasi rješenje, bez obzira na to je li osoba mirovinu ostvarila u zemlji ili inozemstvu.

Starosnu mirovinu, prijevremenu ili punu, stječe osigurana osoba koja je to pravo ostvarila vlastitim radom u propisanom trajanju i navršenim godinama života.

Ostale mirovine (invalidska, obiteljska) primanja su koja se odnose samo na onu osobu na čije ime glasi rješenje, s tim da invalidsku mirovinu stječe osigurana osoba kod koje je nastao gubitak radne sposobnosti, dok obiteljsku mirovinu stječu članovi obitelji nakon smrti nositelja mirovine.

Obiteljsku mirovinu mogu imati i djeca do završetka redovitog školovanja, a najkasnije do 26 godina starosti u slučaju smrti roditelja.

Prihodi od imovine odnose se na prihode koje ostvaruju one osobe na čije ime glasi imovina i imovinska prava stečena prijašnjim radom, a uključuju prihode od iznajmljivanja soba, stana, kuće, garaže, poslovnog prostora, pokretne imovine (auto, brod, i sl.), zemlje, zatim prihode od dividendi na dionice ili raspoređene dobiti poduzeća (tako će se npr. za osobe koje su uložile sredstva u poslovanje poduzeća ili obrta i samo sudjeluju u raspodjeli dobiti, smatrati da imaju dobit od imovine), prihod od patenata, licencija, autorskih prava te prihodi od kamata na štedne uloge i kamata na obveznice i druge vrijednosne papire i sl.

Socijalne naknade podrazumijevaju novčana primanja koja dobivaju osobe prema raznim osnovama stjecanja kao što su naknade vezane za nezaposlenost, dječji dodatak, primanja na ime porodnog dopusta, bolovanja dulja od 42 dana, tjelesno oštećenje i tuđa njega, socijalna pomoć, rehabilitacija i zapošljavanje invalidnih osoba.

Ostali prihodi odnose se na prihode od prodaje pokretne i nepokretne imovine, dionica i vrijednosnih papira, primanja u obliku podignutih kredita te smanjenja ušteđevine, zatim alimentacije, nagrade za uspjeh tijekom školovanja, stipendije te jednokratna primanja, npr. primanja od osiguravajućih zavoda na ime ozljede, invalidnosti ili smrti, primanja od osiguravajućih zavoda na ime oštećene ili uništene imovine, primanja za nacionaliziranu imovinu i sl.

Povremena potpora drugih jest neobvezna novčana ili nenovčana pomoć koju osoba može dobiti od drugih osoba, srodnika ili nesrodnika i/ili subjekata kao što su udruge, najčešće humanitarnoga ili vjerskoga karaktera, Crvenoga križa, Caritasa i sl.

Bez prihoda se smatraju osobe koje nisu ostvarile ni jedan od navedenih prihoda.

Državljanstvo je pravno stanje osobe određeno pripadanjem državi, što znači da uživa prava i snosi obaveze koje ta država, njezin ustav ili uprava predviđaju za njezine ljude (državljane).

Podaci Popisa 2011. prema državljanstvu prikazuju se za hrvatske državljane (unutar njih i podatak za dvojno državljanstvo – hrvatsko i drugo), strane državljane, osobe bez državljanstva te osobe s nepoznatim državljanstvom (odgovor nije bio upisan).

U detaljnoj klasifikaciji prema zemlji državljanstva prikazan je najprije broj državljana Republike Hrvatske, a potom broj stranih državljana prema zemljama.

Narodnost je obilježje koje označuje pripadnost pojedinca narodu ili etničkoj skupini.

Narodnost se tumači i kao osjećaj pripadnosti društvenoj zajednici (narodu) koju obilježava etničko, jezično i kulturno srodstvo njezinih pripadnika te svijest o cjelovitosti vlastite zajednice i njezine posebnosti u odnosu prema drugim takvim zajednicama.

Na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine, članka 7. stavka 2., osoba se na pitanje o nacionalnoj pripadnosti mogla slobodno izjasniti. Ako se osoba na to pitanje izjasnila u smislu regionalne, vjerske ili bilo koje druge pripadnosti, popisivač je bio dužan upisati takav odgovor.

No, ako se osoba nije željela izjasniti, popisivač je označio odgovor ''ne izjašnjava se''.

Podaci Popisa 2011. prema narodnosti prikazuju se tako da se najprije ispisuje podatak za većinski hrvatski narod, a potom abecednim redom podaci za 22 nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Slijede podaci za ostale narode, potom za osobe koje su se izjasnile u smislu regionalne i vjerske pripadnosti, potom podatak za osobe čiji se odgovori nisu mogli svrstati (neraspoređeno), a na kraju podaci za osobe koje se nisu izjasnile i za osobe nepoznate narodnosti (odgovor nije bio upisan).

Pod materinskim jezikom podrazumijeva se jezik koji je osoba naučila govoriti u ranom djetinjstvu odnosno jezik koji osoba smatra svojim materinskim jezikom, ako se u kućanstvu govorilo više jezika.

Podaci Popisa 2011. prema materinskom jeziku prikazuju se tako da se najprije ispisuje podatak za hrvatski jezik, potom za jezike nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, a zatim za ostale jezike.

Vjera je obilježje koje označuje pripadnost pojedinca određenomu vjerskom sustavu i pritom nije važno je li osoba upisana u knjigu pripadnika neke crkve odnosno vjerske zajednice niti je li osoba praktični vjernik ili nije.

Na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine, članka 7. stavka 2., osoba se na pitanje o vjerskoj pripadnosti mogla slobodno izjasniti.

No ako se osoba nije željela izjasniti, popisivač je označio odgovor ''ne izjašnjava se''.

Podaci Popisa 2011. prema vjerskoj pripadnosti prikazuju se prema sljedećim skupinama: katolici; pravoslavci; protestanti; ostali kršćani; muslimani; židovi; istočne religije; ostale religije, pokreti i svjetonazori; agnostici i skeptici; nisu vjernici i ateisti; ne izjašnjavaju se; nepoznato.

Teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti

Za razliku od Popisa 2001. kada se pitalo o postojanju nekog oblika invalidnosti, u Popisu 2011. po prvi se put postavljalo pitanje ima li osoba teškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti zbog neke dugotrajne bolesti, invalidnosti ili starosti. Namjera je bila dobiti broj osoba kojima je otežano funkcioniranje u svakodnevnom životu. Odgovor na to pitanje davalo se neovisno o potvrdi mjerodavnih državnih institucija kojom se potvrđuje teškoća (invaliditet, oštećenje, hendikep).

Potvrdan odgovor dale su osobe koje zbog neke dugotrajne bolesti, invalidnosti ili starosti imaju teškoća u obavljaju svakodnevnih aktivnosti kod kuće, u školi, na poslu itd.

Teškoće mogu biti npr. pri čitanju/gledanju (unatoč nošenju naočala ili leća), slušanju (unatoč nošenju slušnog aparata), govorenju, kretanju (hodanje, penjanje stepenicama, odlazak u trgovinu), odijevanju, obavljanju osobne higijene te problemi s koncentracijom, u komunikaciji s ljudima i sl.

Ako je osoba imala neki kratkotrajni zdravstveni problem (do 6 mjeseci) koji ju je ograničavao u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, npr. slomljenu ruku ili nogu, gripu, upalu pluća i dr., na to pitanje davao se odgovor “Ne“, dakle smatralo se da osoba nema teškoća.

Vrste teškoća

Osobe s teškoćama mogle su dati najviše dva odgovora birajući one koje im stvaraju najviše teškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Stoga su u tablici prikazane sve moguće kombinacije vrsta teškoća (jedan odgovor ili kombinacija dvaju odgovora).

Teškoće s vidom odnose se na osobe koje imaju teškoće s vidom unatoč nošenju naočala ili leća.

Teškoće sa sluhom ili govorno-glasovnom komunikacijom odnose se na osobe koje imaju teškoće sa sluhom unatoč korištenju slušnim aparatom ili imaju teškoće s govorom koje su trajnoga karaktera.

Teškoće s pamćenjem, koncentracijom ili u sporazumijevanju s drugima odnose se na osobe koje zaboravljaju ono čega bi se obično sjetile na dnevnoj bazi (npr. obavljanje raznih sitnih poslova, kupnje, plaćanje računa, dolaženje na ugovorene sastanke, pamćenje imena bližnjih, puta do kuće i sl.) Također, taj odgovor daju i osobe koje imaju teškoće s koncentracijom (npr. pri čitanju, pisanju, slušanju drugih osoba i sl.), kao i osobe s teškoćama u sporazumijevanju s drugim ljudima (npr. osobe koje zbog bolesti teško ili nikako nisu sposobne komunicirati s osobama iz svoje okoline te osobe s intelektualnim i/ili mentalnim teškoćama).

Teškoće s kretanjem odnose se na osobe koje imaju teškoća pri hodanju po ravnome ili penjanjem uz stepenice, odnosno osobe koje se ne mogu samostalno kretati bez pomoći druge osobe ili pomagala u svojoj kući, od prostorije do prostorije, u prostorijama, izvan svoje kuće ili s jednoga na drugi kat.

Ostale teškoće odnose se na sve ostale teškoće i oštećenja drugih organa i organskih sustava (dišni, cirkulacijski, probavni, endokrini, kože i potkožnog tkiva, urogenitalni i dr.), tj. na dugotrajne zdravstvene probleme koji osobi stvaraju teškoće u svakodnevnom životu 6 mjeseci i više.

Fizička pokretljivost osobe odnosi na fizičku pokretljivost odnosno fizički status osobe s teškoćama.

Osoba se smatra sasvim pokretnom ako se može kretati sama bez ikakvih pomagala i bez pomoći druge osobe.

Osoba se smatra trajno ograničeno pokretnom uz pomoć štapa, štaka ili hodalice ako je trajno ograničeno pokretna, i to samo uz neko od navedenih pomagala (uključujući protezu ruke ili noge).

Osoba se smatra trajno ograničeno pokretnom uz pomoć invalidskih kolica ako je trajno ograničeno pokretna i može se kretati samo uz pomoć invalidskih kolica.

Trajno nepokretna osoba jest osoba koja je bez mogućnosti samostalnog pokretanja tijela te koja se ne može kretati ni uz kakvu pomoć.

Odgovor “Ostalo“ daju osobe s ograničenom pokretljivosti ili nepokretnosti za koju se ne može još reći je li trajna (u konačnici i ne mora biti trajna), npr. poslije teških kardioloških operacija, transplantacija, prometnih nesreća, moždanih udara, teških prijeloma (npr. kuka), malignih bolesti kod kojih liječenje i rehabilitacija dugo traju (6 i više mjeseci) i ishod je neizvjestan (izlječenje ili jedna od trajnih kategorija nepokretljivosti).

Uzrok teškoća

Odgovor “Od rođenja“ odnosi se na osobe koje s teškoćom žive od rođenja (npr. sljepoća, gluhoća, nedovoljna duševna razvijenost, tjelesni deformiteti, oštećenje pri porodu i dr.).

Odgovor “Domovinski rat ili njegove posljedice“ odnosi se na osobe koje imaju teškoće kao posljedicu ranjavanja/bolesti ili zbog djelovanja zaostalih eksplozivnih naprava nakon rata.

Odgovor “Profesionalno oštećenje (profesionalna bolest/ozljeda na radu)“ odnosi se na osobe koje zbog posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti imaju teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

Odgovor “Bolest“ odnosi se na osobe koje zbog bilo koje bolesti imaju teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti (osim ako je riječ o profesionalnoj bolesti/ozljedi na radu).

Odgovor “Prometna nesreća“ odnosi se na osobe koje zbog posljedica prometne nesreće imaju teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

Prometna nesreća jest svaka nesreća koja uključuje sredstvo namijenjeno ili upotrijebljeno u to vrijeme za prijevoz osoba ili dobara s jednog mjesta na drugo. U prometne nesreće uključuju se: stradavanja pješaka, stradavanja u prijevoznom sredstvu, u prijevozu nemotornih vozila, u prijevozu na vodi, u željezničkome
i zračnom prometu.

Odgovor "Ostalo" odnosi se na osobe koje zbog neke druge nesreće (npr. u kući, u šetnji, pri sportu) ili trovanja ili koje zbog starosti imaju teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

Ako osoba ima više uzroka teškoća, određuje se ona teškoća koja osobi stvara najviše problema u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

KUĆANSTVA I OBITELJI

U Popisu 2011. razlikuju se dva tipa kućanstva, i to privatno i institucionalno kućanstvo. Za privatno se kućanstvo uglavnom upotrebljava naziv kućanstvo.

Kućanstvom se smatra svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, prehrana i sl.).

Kućanstvom se smatra i svaka osoba koja živi sama, tzv. samačko kućanstvo.

Kućanstvom se smatra i osoba bez stalne adrese stanovanja (npr. beskućnici), a zatečena je u kritičnom trenutku u naselju popisa.

Privatna kućanstva dijele se na:

a) obiteljska kućanstva – kućanstva u kojima postoji barem jedna (uža) obitelj, a mogu imati i članove koji ne pripadaju nijednoj obitelji u kućanstvu.

b) neobiteljska kućanstva – kućanstva u kojima ne postoji nijedna (uža) obitelj. Ona se dijele na samačka i višečlana neobiteljska kućanstva.

Obitelj je zajednica unutar istoga kućanstva koja se sastoji od:

- bračnoga/izvanbračnog para bez djece

- bračnoga/izvanbračnog para s djecom

- jednog roditelja s djecom.

U skladu s navedenom definicijom, npr. žena koja zajedno sa svojim djetetom živi u kućanstvu svojih roditelja smatrat će se da čini obitelj sa svojim djetetom, dok njezini roditelji čine drugu užu obitelj u istom kućanstvu.

Pojam “dijete“ nije ograničen godinama starosti pa stoga jednu obitelj mogu sačinjavati npr. 80-godišnja majka i njezina 60-godišnja kći.

Pojam “majka s djecom“ odnosno “otac s djecom“ ne može se izjednačiti s pojmom“ samohrani roditelj“.

Institucionalno kućanstvo obuhvaća osobe za čiji smještaj i ishranu skrbi neka ustanova. To su po pravilu kućanstva koja je osnovala pravna ili fizička osoba radi dugotrajnog udomljavanja i zbrinjavanja određene skupine ljudi.

U Popisu 2011. institucionalna kućanstva raščlanjuju se na: obrazovne institucije, zdravstvene i institucije za skrb, institucije za umirovljenike ili starije osobe, vojne institucije, vjerske institucije i ostale institucije.

Prosječni broj članova kućanstva jest omjer broja stanovnika i broja kućanstva na određenom području (grad/općina, županija, Republika Hrvatska).

Korištena poljoprivredna zemljišta jesu ona zemljišta koja se redovito obrađuju i kultiviraju, a sastoje se od oranica, voćnjaka, vinograda, maslinika i ostaloga korištenoga poljoprivrednog zemljišta (livade, pašnjaci, povrtnjaci, rasadnici, površine pod košaračkom vrbom i ostali trajni usjevi).

Površina korištenoga poljoprivrednog zemljišta sastoji se od zemljišta u vlasništvu svih članova kućanstva i zemljišta uzetoga u zakup bez obzira na osnovu korištenja (usmenu ili pisanu nagodbu), način plaćanja (u novcu, proizvodima ili poljoprivrednim radovima) ili se zemljište koristi besplatno.

Popis 2011. obuhvatio je sva poljoprivredna zemljišta u Republici Hrvatskoj kojima su se koristila privatna kućanstva, bez obzira na to nalazi li se zemljište na području općine u kojem kućanstvo stanuje ili ne.

Podaci o korištenom poljoprivrednom zemljištu i stoci/peradi prikazani su prema mjestu stanovanja članova kućanstva.

STAMBENE JEDINICE

Popis 2011. obuhvatio je sljedeće stambene jedinice:

- stanove

- ostale stambene jedinice

- kolektivne stanove.

Stan je građevinski povezana cjelina namijenjena stanovanju koja se sastoji od jedne ili više soba s odgovarajućim pomoćnim prostorijama (kuhinja, smočnica, predsoblje, kupaonica, zahod i sl.) ili bez pomoćnih prostorija i koja ima svoj zaseban ulaz izravno s hodnika, stubišta, dvorišta ili ulice.

Ostale stambene jedinice jesu prostorije i objekti koji u građevinskom smislu nisu stanovi, a u vrijeme Popisa služile su za stanovanje. To mogu biti prostorije u zgradama, npr. nastanjen podrum, spremište, garaža, nastanjena poslovna prostorija (skladišna prostorija, uredska, hotelska ili bolnička soba) te neki pokretni ili nepokretni objekt, npr. vagon, šlep, brod, šator, prikolica, straćara i sl.

Kolektivni stan jest skup prostorija koje se koriste za organizirani smještaj i stanovanje većih skupina ljudi ili nekoliko kućanstava. To su npr. domovi umirovljenika, domovi za zbrinjavanje djece i mladeži, ustanove za trajnu skrb i smještaj osoba s psihofizičkim i drugim bolestima, samostani, zatvori, vojarne i sl.

Stanovi prema definiciji popisani su bez obzira na način korištenja u trenutku Popisa, tj. jesu li bili nastanjeni ili nisu, dok su ostale stambene jedinice i kolektivni stanovi popisivani samo ako su u njima stanovale osobe, tj. institucionalna i privatna kućanstva i/ili privremeno prisutne osobe.

Za ostale stambene jedinice i kolektivne stanove nisu se prikupljali detaljni podaci kao za stanove, nego samo ona obilježja koja su prema međunarodnim preporukama nužna za ocjenu kvalitete stanovanja (zahod, kupaonica, instalacije vodovoda i kanalizacije).

Popisom su po pravilu obuhvaćeni završeni stanovi. Stan se smatra završenim ako su na njemu završeni svi predviđeni građevinski radovi, tako da je u cjelini osposobljen za stanovanje. Iznimno je popisan i nezavršen stan, ako se neko kućanstvo koristilo njime za stanovanje u vrijeme Popisa jer nije imalo drugi stan.

Prema načinu korištenja popisani su: stanovi namijenjeni stalnom stanovanju (nastanjeni i nenastanjeni), stanovi koji se koriste povremeno (stanovi za odmor i rekreaciju i stanovi koji se koriste u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi) te stanovi u kojima se u trenutku Popisa isključivo obavljala neka djelatnost.

Nastanjenim stanovima smatraju se stanovi koji su se u vrijeme Popisa koristili za stalno stanovanje ili za stanovanje i obavljanje djelatnosti jedne ili više osoba.

Nenastanjeni stanovi jesu stanovi koji se u vrijeme Popisa nisu koristili za stalno stanovanje. U tu skupinu ubrajamo privremeno nenastanjene stanove, napuštene stanove te stanove u kojima su popisane samo privremeno prisutne osobe.

Kao privremeno nenastanjeni stanovi popisani su novi, još neuseljeni stanovi, stanovi koji su ispražnjeni radi preseljenja ili izvođenja građevinskih radova, stanovi koji su privremeno nenastanjeni jer se trebaju prodati ili iznajmiti te stanovi kućanstava koja žive u drugom stanu na istoj ili drugoj adresi u istome ili drugom naselju, a starim se privremeno ne koriste niti ga iznajmljuju.

Kao napušteni stanovi popisani su stanovi koji se dulje vrijeme ne koriste jer se vlasnik iselio (ili preselio) u drugo mjesto, a stanom se više ne koristi ni povremeno niti ga iznajmljuje, ili je vlasnik umro, a nasljednici ne iznajmljuju stan niti se njime povremeno koriste (npr. kao kućom za odmor).

Ti su stanovi popisani ako su bili donekle građevinski ispravni ili se s manjim popravcima mogu osposobiti za upotrebu. Nisu popisani stanovi u starim oronulim kućama (koje su se počele urušavati) ili u jako oštećenim kućama u ratu, u kućama stradalima zbog klizišta ili potresa koje nisu obnovljene ni u kućama koje se trebaju srušiti.

Kao stanovi koji se koriste u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi popisane su stambene prostorije koje odgovaraju definiciji stana, a koriste se samo u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi (kao salaš, pastirska, vinogradarska kuća i sl.).

Stanovi za odmor i rekreaciju u svemu odgovaraju definiciji stana, a koriste se isključivo za odmor i rekreaciju, bilo povremeno bilo više mjeseci u godini. U tu skupinu nisu uključeni stanovi koji se isključivo koriste za iznajmljivanje u turističkoj sezoni, nego samo stanovi kojima se vlasnici koriste za svoje potrebe.

Stan za odmor i rekreaciju može se nalaziti u zasebnoj kući, vili i sličnom tipu zgrade sagrađene samo za korištenje kao vikend-kuća, zatim u (naslijeđenoj) obiteljskoj kući ili u višestambenoj zgradi u kojoj se mogu nalaziti i stanovi koji se koriste za odmor.

Stanovi u vikend-kući jesu stanovi u zgradama sagrađenima ili kupljenima da bi se koristile samo za odmor i rekreaciju (vikend-kuće, vile, ljetnikovci, planinske i lovačke kuće).

Stanovi u obiteljskoj kući jesu stanovi koji su se prije koristili za stanovanje nekoga kućanstva, ali se zbog preseljenja kućanstva vlasnika ili nasljednika u drugo mjesto koriste povremeno, tj. za odmor i rekreaciju.

Stanovi u drugoj vrsti zgrade jesu stanovi koji se koriste samo za odmor i rekreaciju (apartmani i manji stanovi), a nalaze se u višestambenim zgradama, u kojima se mogu nalaziti i stanovi u kojima neka kućanstva stanuju preko cijele godine.

Kao stanovi u kojima se isključivo obavlja djelatnost popisani su stanovi koji u svemu odgovaraju definiciji stana, ali su se u vrijeme Popisa isključivo koristili za obavljanje neke djelatnosti. Pri tome razlikujemo stanove za iznajmljivanje turistima i stanove u kojima se obavljala neka druga djelatnost.

Stanovi za iznajmljivanje turistima jesu stanovi (kuće ili apartmani) u privatnom vlasništvu građana koji se koriste isključivo za iznajmljivanje turistima.

Stanovi za ostale djelatnosti jesu stanovi koji se u cjelini koriste za obavljanje neke djelatnosti (npr. odvjetnički ured, stomatološka ordinacija, predstavništvo tvrtke).

Prema vrsti vlasništva stana razlikuje se privatno i ostalo vlasništvo.

Privatno vlasništvo odnosi se na stanove koji su u privatnom vlasništvu građana, dok se ostalo vlasništvo odnosi na stanove koji su vlasništvo pravnih osoba, npr. države, grada ili općine, vjerskih zajednica, trgovačkih društava, poduzeća i drugih pravnih osoba.

Osnova korištenja stana podrazumijeva osnovu po kojoj se neko kućanstvo koristi stanom u kojem stanuje.

Prema osnovi korištenja stana razlikujemo:

- privatno vlasništvo ili suvlasništvo – ako je jedan od članova kućanstva vlasnik ili suvlasnik stana, bez obzira na to stanuje li kućanstvo drugog suvlasnika (odnosno kućanstva drugih suvlasnika, ako ih ima više) u tom stanu ili ne stanuje.

- najmoprimac sa slobodno ugovorenom najamninom – za kućanstva koja se koriste stanom na temelju pisanog ugovora ili usmenog sporazuma s vlasnikom stana ili najmoprimcem sa zaštićenom najamninom.

- srodstvo s vlasnikom ili najmoprimcem stana – ako kućanstvo stanuje u stanu na temelju srodstva s vlasnikom odnosno najmoprimcem stana, bez obzira na to stanuje li srodnik koji je vlasnik ili najmoprimac tog stana sa svojim kućanstvom u tom istom stanu ili ne.

- najmoprimac sa zaštićenom najamninom – ako se kućanstvo koristi stanom na temelju toga što jedan od njegovih članova ima ugovor o najmu stana prema kojem se plaća zaštićena najamnina (bivši nositelj stanarskog prava ili drugi najmoprimac sa zaštićenom najamninom).

- najam dijela stana (podstanar) – ako se kućanstvo koristi dijelom stana na temelju ugovora (sporazuma) s vlasnikom stana odnosno s najmoprimcem koji plaća zaštićenu ili slobodnu najamninu.

- ostale osnove korištenja stana – ovaj odgovor upisivao se:

-  za kućanstva nastanjena u prostorijama i objektima koji nisu stanovi prema definiciji stana

-  za samačka i obiteljska kućanstva koja su stalno nastanjena u zgradama za kolektivno stanovanje kao korisnici usluga (npr. hoteli za samce)

-  za institucionalna kućanstva u kolektivnim stanovima (domovi umirovljenika, samostani itd.)

-  za institucionalna kućanstva u „običnim“ stanovima u stambenim zgradama.

-  beskućnik je osoba koja zbog nedostatka smještaja živi na ulici i bez skloništa koje se smatra stambenim prostorom ili osoba koja boravi u različitim vrstama smještaja kao što su skloništa, ustanove za beskućnike ili slični stambeni objekti. Takve osobe popisane su u prihvatilištima za beskućnike ili na mjestima gdje su zatečene.

Površina stana jest podna površina mjerena unutar vanjskih zidova stana.

Soba je prostorija namijenjena stanovanju, koja je od drugih prostorija stana odvojena stalnim zidovima, visine najmanje 2 m u odnosu na pretežnu površinu stropa, ima izravnu dnevnu svjetlost i čija površina poda iznosi najmanje 4 m².

Prostorije koje nisu ispunjavale ovaj uvjet te kuhinja i druge pomoćne prostorije nisu uračunane u broj soba, ali je njihova površina uračunana u površinu stana.

Kuhinja se definira kao prostorija od barem 4 m² ili 2 m širine, koja je namijenjena i opremljena za pripravljanje glavnih obroka. Ako se stan sastoji samo od jedne sobe u kojoj se i kuha ili se kuha u nekoj pomoćnoj prostoriji (hodnik, kupaonica i sl.), smatra se da stan nema kuhinje.

Stan ima kupaonicu ako ima prostoriju u kojoj se nalazi kada ili tuš i u kojoj su uvedene instalacije vodovoda i kanalizacije.

Stan ima zahod ako se takav sanitarni uređaj nalazi u posebnoj prostoriji unutar stana ili u kupaonici.

Smatra se da stan nema zahod ili kupaonicu ako se te prostorije nalaze izvan stana, u istoj zgradi ili u dvorištu.

Stan ima instalacije vodovoda, kanalizacije, električne energije i plina ako najmanje u jednoj od prostorija stana postoje odgovarajuće instalacije bez obzira na to jesu li vezane za komunalnu mrežu ili neke kućne uređaje i objekte.

Stanovi s klimatizacijom jesu stanovi u kojima je klimatizacija raspoloživa u stambenoj jedinici, bilo da je riječ o neovisnome klimatizacijskom uređaju instaliranome u stanu bilo o centralnoj klimatizaciji iz uređaja u zgradi.

Stan se nalazi u „isključivo ili pretežno stambenoj zgradi“ ako je 50% ili više ukupne korisne površine zgrade namijenjeno stanovanju.

Stan se nalazi u „pretežno nestambenoj zgradi“ ako više od 50% korisne površine zgrade ima nestambene namjene (npr. trgovine, ugostiteljski objekti, prostorije banke, pošte, kinodvorane, liječničke ordinacije, poslovna predstavništva itd.).

Stan se nalazi „u zgradi domova, samostana i sl.“ ako se u takvim zgradama nalazi zaseban skup prostorija koje odgovaraju definiciji stana, a u kojima stanuje privatno kućanstvo koje ne pripada institucionalnom kućanstvu, odnosno nije korisnik usluga kolektivnog stana.

Godina gradnje stana označuje godinu završetka gradnje zgrade u kojoj se stan nalazi. Za završen stan koji se nalazi u nezavršenoj zgradi upisivala se godina završetka gradnje stana. Za stan koji je dograđen kao nova stambena cjelina ili je u cijelosti sagrađen prenamjenom nestambenog prostora u stambeni, upisivala se godina dogradnje odnosno prenamjene. Za zgrade koje su u većem dijelu ili potpuno porušene (npr. u ratu, potresima, klizištima, požaru) uzimala se godina ponovne gradnje i obnove, a ne godina prvobitne gradnje. Ako se nije mogla utvrditi točna godina gradnje (npr. za starije zgrade, nenastanjene stanove ili stanove (kuće) u kojima ne žive prvi vlasnici), određivala se približna godina gradnje. Ako ni to nije bilo moguće, podatak je ostao neupisan, tj. nepoznat.