TURIZAM U LIPNJU 2001.¹⁾

U Hrvatskoj je u lipnju 2001., u odnosu na lipanj 2000., ostvareno za 24% više dolazaka turista u sve komercijalne smještajne objekte i za 20% više noćenja.

U tim je objektima turistima na raspolaganju bilo 718 950 postelja, od čega 124 381 postelja u hotelima, a 48 460 postelja u lukama nautičkog turizma. Iskorištenost svih smještajnih kapaciteta bila je 27%, a u hotelima 60%.

Turisti su ostvarili 5 825 555 noćenja, od čega su 9% ostvarili domaći turisti, a 91% strani turisti. U lipnju 2001., u odnosu na lipanj 2000., noćenja domaćih turista veća su za 1%, dok su noćenja stranih turista veća za 22%.

U strukturi noćenja stranih turista, najviše noćenja ostvarili su turisti iz Austrije (11%), Češke (18%), Italije (7%), Njemačke (32%), Poljske (6%), Slovenije (10%) i Velike Britanije (2%) tj. ukupno navedene zemlje ostvarile su 86% noćenja.

1. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA

	Dolasci			Noćenja
	lipanj		indeksi VI. 2001. VI. 2000.	lipanj		indeksi VI. 2001. VI. 2000.	lipanj 2001.
	2000.	2001.		2000.	2001.		struktura noćenja, %	prosječan broj noćenja po dolasku
Ukupno	953 473	1 179 283	124	4 870 390	5 825 555	120	100,0	4,9
Domaćih turista	157 900	157 604	100	531 525	537 760	101	9,2	3,4
Stranih turista	795 573	1 021 679	128	4 338 865	5 287 795	122	90,8	5,2

1) Vidi Metodološka objašnjenja

2. DOLASCI I NOĆENJA STRANIH TURISTA PO ZEMLJI PREBIVALIŠTA

	Dolasci			Noćenja			Lipanj 2001.
	lipanj		Indeksi VI. 2001. VI. 2000.	lipanj		Indeksi VI. 2001. VI. 2000.	struktura noćenja, %	prosječan broj noćenja po dolasku
	2000.	2001.		2000.	2001.
UKUPNO	795 573	1 021 679	128	4 338 865	5 287 795	122	100,0	5,2
Austrija	117 304	124 112	106	553 677	585 152	106	11,1	4,7
Belgija	4 181	6 162	147	29 603	40 355	136	0,8	6,5
Bjelorusija	698	371	53	4 065	2 133	52	0,0	5,7
Bosna i Hercegovina	16 771	14 920	89	70 477	57 870	82	1,1	3,9
Bugarska	524	1 881	359	1 793	5 987	334	0,1	3,2
Češka	124 475	170 220	137	811 857	944 766	116	17,9	5,6
Danska	3 853	4 524	117	22 384	20 339	91	0,4	4,5
Estonija	72	133	185	195	334	171	0,0	2,5
Finska	515	821	159	1 674	2 156	129	0,0	2,6
Francuska	5 302	6 494	122	13 243	17 071	129	0,3	2,6
Grčka	343	398	116	823	2 252	274	0,0	5,7
Irska	714	1 211	170	2 306	4 684	203	0,1	3,9
Island	108	93	86	386	155	40	0,0	1,7
Italija	89 970	104 519	116	293 315	342 693	117	6,5	3,3
Izrael	4 873	8 337	171	11 853	23 187	196	0,4	2,8
Jugoslavija	727	774	106	1 790	2 312	129	0,0	3,0
Letonija	38	93	245	119	370	311	0,0	4,0
Litva	731	1 800	246	3 000	9 731	324	0,2	5,4
Luksemburg	98	336	343	449	1 784	397	0,0	5,3
Mađarska	32 100	45 558	142	167 364	201 958	121	3,8	4,4
Makedonija	973	1 492	153	3 423	4 848	142	0,1	3,2
Nizozemska	8 959	12 739	142	72 081	94 595	131	1,8	7,4
Norveška	1 138	1 894	166	4 002	6 702	167	0,1	3,5
Njemačka	179 305	237 486	132	1 347 632	1 691 450	126	32,0	7,1
Poljska	33 360	55 379	166	192 733	290 203	151	5,5	5,2
Portugal	407	494	121	1 017	1 601	157	0,0	3,2
Rumunjska	1 488	1 854	125	5 011	7 401	148	0,1	4,0
Rusija	3 690	7 154	194	26 791	56 309	210	1,1	7,9
Slovačka	24 323	33 480	138	142 813	169 400	119	3,2	5,1
Slovenija	102 923	127 244	124	417 993	505 078	121	9,6	4,0
Španjolska	1 681	3 580	213	3 482	11 966	344	0,2	3,3
Švedska	2 880	5 070	176	13 219	22 348	169	0,4	4,4
Švicarska	3 878	4 753	123	15 275	17 897	117	0,3	3,8
Turska	489	671	137	1 454	2 395	165	0,0	3,6
Ukrajina	748	854	114	5 091	4 863	96	0,1	5,7
Velika Britanija	10 440	16 153	155	57 285	87 736	153	1,7	5,4
Ostale europske zemlje	992	1 803	182	2 399	3 877	162	0,1	2,2
Australija	1 297	1 349	104	3 297	2 959	90	0,1	2,2
Japan	1 453	1 932	133	2 538	3 355	132	0,1	1,7
Kanada	1 506	1 832	122	4 125	5 087	123	0,1	2,8
Novi Zeland	298	434	146	778	974	125	0,0	2,2
SAD	6 877	8 604	125	18 040	24 245	134	0,5	2,8
Ostale izvaneuropske zemlje	3 071	2 671	87	8 013	7 217	90	0,1	2,7

3. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U LUKAMA NAUTIČKOG TURIZMA

	Dolasci			Noćenja
	lipanj		indeksi VI. 2001. VI. 2000.	lipanj		indeksi VI. 2001. VI. 2000.
	2000.	2001.		2000.	2001.
Ukupno	77 734	85 609	110	118 792	119 512	101
Domaćih turista	3 142	2 916	93	6 386	3 863	60
Stranih turista	74 592	82 693	111	112 406	115 649	103

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvor

Podaci o turističkom prometu (broj dolazaka turista i noćenja) prikupljeni su redovitim mjesečnim izvještajem (obrazac TU-11). Izvještaji se sastavljaju na osnovi evidencija u knjigama gostiju.

Metoda prikupljanja

Metodologija za ovo istraživanje temelji se na preporukama Eurostata i Svjetske turističke organizacije (WTO).

Izvještajne jedinice su svi poslovni subjekti (poduzeća/ trgovačka društva, obrtnici, zadruge, ustanove, udruge itd.) i njihovi dijelovi koji obavljaju djelatnost pružanja usluga smještaja turistima; zdravstvene ustanove za svoje objekte u kojima osobe borave radi medicinske rehabilitacije (osobe same snose naknadu za taj boravak); poslovni subjekti i njihovi dijelovi koji se bave posredovanjem u pružanju smještajnih usluga (putničke agencije); poslovni subjekti koji se bave posredovanjem u smještaju gostiju u seoskim kućanstvima; turističke zajednice i druga ovlaštena tijela za privatne sobe, apartmane ili kuće koje neposredno iznajmljuju građani/kućanstva; poslovni subjekti i njihovi dijelovi za svoja odmarališta; poslovni subjekti koji su osnovali ili vode brigu i nadzor nad planinarskim domovima; vojne ustanove za svoje ugostiteljske objekte za smještaj gostiju; poslovni subjekti koji za vrijeme školskih praznika koriste škole, domove i slične objekte kao privremene smještajne kapacitete; poslovni subjekt Vagoni za spavanje i objedovanje i poslovni subjekt riječnog i pomorskog prometa (samo redovne linije).

Svi podaci po vrstama objekata, prikazani su prema Pravilnicima iz Narodnih novina, broj 17/82; 22, 26/89 i 24/90.

Obuhvat

Istraživanjem su obuhvaćene sve pravne osobe i njihovi dijelovi, fizičke osobe te kućanstva koja iznajmljuju smještajne objekte turistima. Počevši od 1. 1. 2001. u zbirnim tabelama obuhvaćen je promet ostvaren u svim komercijalnim objektima, uključujući i luke nautičkog turizma. Bazna godina je iskazana na isti način.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji i prijatelja u kućama i stanovima za odmor), koji se prati posebnim statističkim istraživanjem (obrazac TU-11v).

U tabelama 5 i 8 ovog priopćenja posebno je iskazan promet ostvaren u lukama nautičkog turizma, u skladu s preporukama Eurostata.

Definicije

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista, radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju migranti, pogranični radnici, diplomati, članovi vojnih snaga na redovitim zadacima, prognanici i nomadi.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Turist je registriran u svakom mjestu ili objektu gdje boravi i zbog toga, u slučaju promjene mjesta ili objekta, dolazi do njegova ponovnog bilježenja, a time i do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Domaći turist je svaka osoba s prebivalištem u Hrvatskoj koja u nekom mjestu u Hrvatskoj izvan mjesta svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist je svaka osoba s prebivalištem izvan Hrvatske koja privremeno boravi u Hrvatskoj i koja provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista.

Smještajni kapaciteti prikazuju se kao broj soba i postelja koje su raspoložive tijekom mjeseca. Broj postelja obuhvaća stalne i pomoćne postelje. Stalne su postelje redovito pripremljene za iznajmljivanje gostima, a pomoćne se pripremaju prema potrebi.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su po teritorijalnom ustroju prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 10/97, 124/97, 68/98, 117/99 i 128/99).

Kratice

tis. tisuća

Znakovi

- nema pojave

% postotak