BROJ I STRUKTURA POSLOVNIH SUBJEKATA U PROSINCU 2001
U Priopćenju Broj i struktura poslovnih subjekata, koje se
od 1999. godine objavljuje tromjesečno i u dvojezičnoj verziji, izmijenjen je
sadržaj podataka tako da su podaci o broju registriranih pravnih osoba iz
Registra poslovnih subjekata, koji vodi Državni zavod za statistiku, dopunjeni
podacima registara i administrativnih evidencija drugih državnih institucija,
kao što su Registar poreznih obveznika, Registar računa pravnih osoba platnog
prometa, Registar aktivnih osiguranika mirovinskog osiguranja i sl.
Promjena sadržaja Priopćenja izvršena je radi što boljega
razumijevanja podataka o broju i strukturi poslovnih subjekata, a povezivanjem
je omogućeno da se pravne osobe iskažu prema aktivnosti, veličini, obliku
vlasništva, te da se ovi podaci dopune podacima o obrtu i slobodnim
zanimanjima.
1. POSLOVNI
SUBJEKTI I ZAPOSLENI, U PROSINCU 2001.
|
Registrirane |
Aktivni |
Udio aktivnih |
Zaposleni |
Struktura |
|
|
|
|
|
|
Ukupno
|
195 563 |
78 498 |
40,1 |
1 243 |
100 |
|
|
|
|
|
|
Trgovačka društva |
65 714 |
51 277 |
78,0 |
627 |
50,4 |
|
|
|
|
|
|
Poduzeća i zadruge |
92 379 |
17 241 |
18,7 |
121 |
9,7 |
|
|
|
|
|
|
Ustanove, tijela, udruge i organizacije |
37 470 |
9 980 |
26,6 |
276 |
22,2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Subjekti u obrtu i |
- |
89 759 |
- |
219 |
17,6 |
Usporedba
broja pravnih osoba u registru DZS-a u odnosu na broj aktivnih pravnih osoba
u administrativnim registrima pokazuje da je udio aktivnih pravnih osoba
manji od polovine i iznosi 39,9%. Kod trgovačkih društava ova je razlika najmanja jer se
radi o subjektima koji su usklađeni prema Zakonu o trgovačkim društvima ili o
onima koji su novoosnovani u skladu s tim propisom. Njihov udio prema
aktivnosti ukazuje da ih ipak oko 22,5% nije aktivno. Poduzeća
i zadruge jesu skupina subjekata s najvećom apsolutnom razlikom, koja se
uglavnom odnosi na subjekte koji nisu podnijeli zahtjev za usklađenje sa
Zakonom o trgovačkim društvima i koji će nakon okončanja ovoga postupka biti
brisani iz Registra. Najveći broj aktivnih subjekata u ovoj skupini, njih oko
18 000, postupkom usklađenja prijeći će u status trgovačkih društava. U skupini ustanova, tijela, udruga, društava i organizacija razlika
između dva podatka nije posljedica neaktivnosti tih subjekata kao u
prethodnim skupinama. Upis u Registar Državnog zavoda za statistiku za ovu
vrstu subjekata različit je u odnosu na njihovo vođenje u administrativnim
registrima, npr. Registar Državnog zavoda za statistiku upisuje svako tijelo
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave pojedinačno, a administrativni
registri se kod vođenja rukovode računima preko kojih se odvija poslovanje
ovih jedinica. Podatak
o broju subjekata obrta i slobodnih zanimanja odnosi se na broj samostalnih
poduzetnika koji zapošljavaju ili ne zapošljavaju zaposlenike i na broj osoba
koje obavljaju profesionalnu djelatnost, prema evidencijama mirovinskog
osiguranja. Broj
zaposlenih i njihova struktura prema skupinama pravno ustrojbenih oblika
rezultat je dobiven statističkim praćenjem, dopunjen i usklađen s podacima
administrativnih registara. |
2. STRUKTURA POSLOVNIH SUBJEKATA PREMA AKTIVNOSTI
I PODRUČJIMA NKD-a U PROSINCU 2001.
|
Pravne osobe |
Aktivne pravne
osobe |
Obrt i |
||||
registrirani |
struktura |
aktivni |
struktura |
profitne |
neprofitne |
||
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno
|
195 563 |
100 |
78 498 |
100 |
68 518 |
9 980 |
89 759 |
|
|
|
|
|
|
|
|
A Poljoprivreda,
lov i šumarstvo |
3 299 |
1,7 |
1 411 |
1,8 |
1 409 |
2 |
801 |
B Ribarstvo |
534 |
0,3 |
205 |
0,3 |
205 |
- |
1 582 |
C Rudarstvo
i vađenje |
261 |
0,1 |
152 |
0,2 |
152 |
- |
23 |
D Prerađivačka
industrija |
19 104 |
9,8 |
10 176 |
13,0 |
10 163 |
13 |
11 286 |
E Opskrba
električnom energijom, |
185 |
0,1 |
155 |
0,2 |
154 |
1 |
- |
F Građevinarstvo |
11 762 |
6,0 |
6 157 |
7,8 |
6 146 |
11 |
9 432 |
G Trgovina
na veliko i na malo; |
83 026 |
42,5 |
31 042 |
39,5 |
30 939 |
103 |
20 655 |
H Hoteli i
restorani |
6 210 |
3,2 |
2 649 |
3,4 |
2 604 |
45 |
12 542 |
I Prijevoz,
skladištenje i veze |
8 952 |
4,6 |
3 948 |
5,0 |
3 926 |
22 |
9 497 |
J Financijsko
posredovanje |
1 545 |
0,8 |
500 |
0,6 |
497 |
3 |
463 |
K Poslovanje
nekretninama, |
19 909 |
10,2 |
10 499 |
13,4 |
10 428 |
71 |
8 555 |
L Javna
uprava i obrana; obvezatno |
2 094 |
1,1 |
1 048 |
1,3 |
8 |
1 040 |
3 |
M Obrazovanje |
2 827 |
1,4 |
2 215 |
2,8 |
458 |
1 757 |
67 |
N Zdravstvena
zaštita i socijalna skrb |
2 506 |
1,3 |
1 242 |
1,6 |
165 |
1 077 |
5 870 |
O Ostale
društvene, socijalne i |
33 291 |
17,0 |
7 098 |
9,0 |
1 264 |
5 834 |
7 630 |
P Privatna
kućanstva sa |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
441 |
Q Izvanteritorijalne
organizacije |
58 |
0,0 |
1 |
0,0 |
- |
1 |
- |
Nepoznato |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
912 |
Podaci o strukturi poslovnih
subjekata prema djelatnostima pokazuju da više od tri četvrtine, kako
registriranih tako i aktivnih, subjekata otpada na četiri područja
djelatnosti: Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i
motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo s udjelom registriranih
42,5% i aktivnih 39,5%, Prerađivačka industrija s udjelom registriranih 9,8%
i aktivnih 13,0%, Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge s
udjelom registriranih 10,2% i aktivnih 13,4% i Ostale društvene, socijalne i
osobne uslužne djelatnosti kod kojih je razlika udjela registriranih (17,0%)
i aktivnih (9,0%) najveća. Udio profitnih subjekata u ukupnim aktivnim poslovnim subjektima iznosi 87,3% i njihova struktura po djelatnostima pokazuje da ih je 90% zastupljeno u pet područja djelatnosti, sa sljedećim redoslijedom učestalosti: Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo (45,1%), Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (15,2%), Prerađivačka industrija (14,8%), Građevinarstvo (8,9%) i Prijevoz, skladištenje i veze s udjelom 5,7%. Udio neprofitnih aktivnih subjekata
je 12,7% i više od polovine njih nalazi se u djelatnosti Ostale društvene,
socijalne i osobne uslužne djelatnosti, a preostala polovina raspoređena je
na Obrazovanje (17,6%), Zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb (10,8%) i Javnu
upravu i obranu; obvezatno socijalno osiguranje (10,4%). Struktura po djelatnostima poslovnih
subjekata obrta i slobodnih zanimanja bitno je ujednačenija u odnosu na
strukturu pravnih osoba. Iako je i ovdje najučestalija djelatnost Trgovina na
veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu
uporabu i kućanstvo, njezin je udio ipak svega nešto veći od jedne petine, a
uz Trgovinu još četiri djelatnosti pokrivaju dvije trećine ukupnih subjekata. |
djelatnost |
Područja
djelatnosti po NKD-u |
A
Poljoprivreda, lov i šumarstvo |
B
Ribarstvo |
C
Rudarstvo i vađenje |
D
Prerađivačka industrija |
E
Opskrba električnom energijom, plinom
i vodom |
F
Građevinarstvo |
G Trgovina na veliko i na malo; popravak
motornih vozila |
H
Hoteli i restorani |
I
Prijevoz, skladištenje i veze |
J
Financijsko posredovanje |
K
Poslovanje nekretninama,
iznajmljivanje i poslovne usluge |
L
Javna uprava i obrana, obvezno
socijalno osiguranje |
M
Obrazovanje |
N
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb |
O
Ostale društvene, socijalne i osobne
uslužne djelatnosti |
P
Privatna kućanstva sa zaposlenim
osobljem |
O
Izvanteritorijalne organizacije i
tijela |
3. STRUKTURA AKTIVNIH PRAVNIH OSOBA PREMA OBLICIMA VLASNIŠTVA I
PODRUČJIMA NKD-a
U PROSINCU 2001.
|
Ukupno |
Oblici vlasništva |
|||||||
državno |
privatno |
zadružno |
mješovito |
||||||
broj |
udio u |
broj |
udio u |
broj |
udio u |
broj |
udio u |
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
78 498 |
11 034 |
14,1 |
64 857 |
82,6 |
508 |
0,6 |
2 099 |
2,7 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
A Poljoprivreda, lov i šumarstvo |
1 411 |
46 |
3,3 |
1 025 |
72,6 |
230 |
16,3 |
110 |
7,8 |
B Ribarstvo |
205 |
5 |
2,4 |
183 |
89,3 |
9 |
4,4 |
8 |
3,9 |
C Rudarstvo i vađenje |
152 |
7 |
4,6 |
123 |
80,9 |
3 |
2,0 |
19 |
12,5 |
D Prerađivačka industrija |
10 176 |
225 |
2,2 |
9 287 |
91,3 |
46 |
0,5 |
618 |
6,1 |
E Opskrba električnom energijom, plinom i vodom |
155 |
116 |
74,8 |
32 |
20,6 |
- |
- |
7 |
4,5 |
F Građevinarstvo |
6 157 |
98 |
1,6 |
5 845 |
94,9 |
57 |
0,9 |
157 |
2,5 |
G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za |
31 042 |
241 |
0,8 |
30 132 |
97,1 |
102 |
0,3 |
567 |
1,8 |
H Hoteli i restorani |
2 649 |
115 |
4,3 |
2 358 |
89,0 |
3 |
0,1 |
173 |
6,5 |
I Prijevoz, skladištenje i veze |
3 948 |
110 |
2,8 |
3 709 |
93,9 |
8 |
0,2 |
121 |
3,1 |
J Financijsko posredovanje |
500 |
10 |
2,0 |
471 |
94,2 |
6 |
1,2 |
13 |
2,6 |
K Poslovanje nekretninama, |
10 499 |
218 |
2,1 |
10 020 |
95,4 |
41 |
0,4 |
220 |
2,1 |
L Javna uprava i obrana; |
1 048 |
1 039 |
99,1 |
9 |
0,9 |
- |
- |
- |
- |
M Obrazovanje |
2 215 |
1 759 |
79,4 |
449 |
20,3 |
- |
- |
7 |
0,3 |
N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb |
1 242 |
1 092 |
87,9 |
122 |
9,8 |
- |
- |
28 |
2,3 |
O Ostale društvene, socijalne i |
7 098 |
5 952 |
83,9 |
1 092 |
15,4 |
3 |
0,0 |
51 |
0,7 |
P Privatna kućanstva sa |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
Q Izvanteritorijalne organizacije |
1 |
1 |
100,0 |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
Struktura
aktivnih pravnih osoba prema oblicima vlasništva ukazuje da je privatno
vlasništvo najčešći oblik u kojem se nalazi 82,6% subjekata, u državnom je
vlasništvu 14,1% subjekata, u mješovitom 2,7% i u zadružnom svega 0,6%. Struktura vlasništva prema djelatnostima ukazuje da su subjekti u
privatnom vlasništvu najzastupljeniji u uslužnim djelatnostima, npr. Trgovina
na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu
uporabu i kućanstvo s udjelom 97,1%, Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje
i poslovne usluge s udjelom 95,4%, Prijevoz skladištenje i veze s udjelom
94,2%. Približno isti udjel ovog oblika vlasništva od proizvodnih djelatnosti
ima Građevinarstvo - 94,9%, Prerađivačka industrija - 91,3% i Ribarstvo -
89,3%. Državno
je vlasništvo pretežni oblik za subjekte u pet područja djelatnosti. Uz Javnu
upravu i obranu; obvezatno socijalno osiguranje, gdje je gotovo jedini oblik
vlasništva, to su Zdravstvena zaštita i socijalna skrb s udjelom 87,9%
subjekata, Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti s udjelom
83,9%, Obrazovanje (79,4%) i Opskrba električnom energijom, plinom i vodom
(74,8)%. |
4. AKTIVNE PRAVNE
OSOBE PREMA BROJU ZAPOSLENIH U PROSINCU 2001.
|
Ukupno |
Broj zaposlenih |
|||||
0 |
1 - 9 |
10 - 49 |
50 - 249 |
250 - 499 |
500 i više |
||
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
78 498 |
27 117 |
41 725 |
7 020 |
2 203 |
253 |
180 |
|
|
|
|
|
|
|
|
A Poljoprivreda, lov i šumarstvo |
1 411 |
480 |
700 |
143 |
76 |
5 |
7 |
B Ribarstvo |
205 |
73 |
102 |
26 |
3 |
1 |
- |
C Rudarstvo i vađenje |
152 |
62 |
51 |
24 |
13 |
1 |
1 |
D Prerađivačka industrija |
10 176 |
2 811 |
5 366 |
1 223 |
568 |
117 |
91 |
E Opskrba električnom energijom, |
155 |
24 |
21 |
43 |
55 |
8 |
4 |
F Građevinarstvo |
6 157 |
1 741 |
3 413 |
806 |
168 |
15 |
14 |
G Trgovina na veliko i na malo; |
31 042 |
9 589 |
19 137 |
2 017 |
252 |
29 |
18 |
H Hoteli i restorani |
2 649 |
961 |
1 273 |
285 |
108 |
14 |
8 |
I Prijevoz, skladištenje i veze |
3 948 |
1 190 |
2 397 |
250 |
83 |
11 |
17 |
J Financijsko posredovanje |
500 |
162 |
312 |
23 |
2 |
1 |
- |
K Poslovanje nekretninama, |
10 499 |
2 893 |
6 942 |
544 |
102 |
12 |
6 |
L Javna uprava i obrana; |
1 048 |
64 |
502 |
346 |
109 |
19 |
8 |
M Obrazovanje |
2 215 |
254 |
486 |
913 |
551 |
9 |
2 |
N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb |
1 242 |
708 |
252 |
214 |
66 |
2 |
- |
O Ostale društvene, socijalne i |
7 098 |
6 104 |
771 |
163 |
47 |
9 |
4 |
P Privatna kućanstva sa |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
Q Izvanteritorijalne organizacije |
1 |
1 |
- |
- |
- |
- |
- |
Promatramo
li strukturu aktivnih pravnih osoba prema broju zaposlenih, uočljivo je da
najveći udio (53,2%) imaju subjekti s jednim do devet zaposlenih, zatim 34,5%
subjekata nema zaposlenih, 8,9% je onih s 10 do 49 zaposlenih, a udio srednje
velikih subjekata s 50 do 249 zaposlenih je 2,8%,
dok svega 0,5% otpada na velike subjekte s više od 250 zaposlenih. Uočljivo
je, također, da ravnomjerniju strukturu prema djelatnostima imaju srednje
veliki i veliki subjekti u odnosu na male. Mali su subjekti najbrojniji u
djelatnosti Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i
motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo u kojoj se udio izrazito
smanjuje u odnosu na veličinu subjekata. Srednje veliki subjekti
najzastupljeniji su u Prerađivačkoj industriji s udjelom 25,8%; u tom se
području nalazi i 46,2% velikih subjekata. |
5. TRGOVAČKA DRUŠTVA PREMA
PRAVNO USTROJBENIM OBLICIMA I AKTIVNOSTI U PROSINCU 2001.
|
Pravno
ustrojbeni oblici |
|||||||||||||||
ukupno |
dionička
društva |
društva s |
komanditna |
javna |
glavne podružnice |
ostali pravno |
|
|||||||||
registrirani |
aktivni |
registrirani |
aktivni |
registrirani |
aktivni |
registrirani |
aktivni |
registrirani |
aktivni |
registrirani |
aktivni |
registrirani |
aktivni |
|||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Ukupno |
65 714 |
51 277 |
2 061 |
1 830 |
63 154 |
49 113 |
98 |
78 |
158 |
120 |
175 |
113 |
68 |
23 |
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
A Poljoprivreda, lov i šumarstvo |
1 227 |
949 |
96 |
93 |
1 121 |
852 |
3 |
1 |
6 |
3 |
- |
- |
1 |
- |
||
B Ribarstvo |
202 |
165 |
10 |
10 |
192 |
155 |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
||
C Rudarstvo i vađenje |
175 |
137 |
19 |
19 |
155 |
117 |
- |
- |
- |
- |
1 |
1 |
- |
- |
||
D Prerađivačka industrija |
9 146 |
7 650 |
721 |
689 |
8 393 |
6 940 |
4 |
3 |
9 |
6 |
16 |
12 |
3 |
- |
||
E Opskrba električnom energijom, |
158 |
145 |
8 |
7 |
149 |
137 |
1 |
1 |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
||
F Građevinarstvo |
5 978 |
4 745 |
214 |
200 |
5 706 |
4 499 |
2 |
2 |
7 |
7 |
48 |
37 |
1 |
- |
||
G Trgovina na veliko i na malo; |
29 698 |
22 817 |
341 |
313 |
29 264 |
22 450 |
13 |
12 |
23 |
12 |
55 |
29 |
2 |
1 |
||
H Hoteli i restorani |
2 904 |
2 140 |
192 |
186 |
2 703 |
1 951 |
- |
- |
3 |
- |
6 |
3 |
- |
- |
||
I Prijevoz, skladištenje i veze |
3 768 |
2 928 |
98 |
91 |
3 647 |
2 821 |
1 |
1 |
6 |
5 |
14 |
8 |
2 |
2 |
||
J Financijsko posredovanje |
761 |
418 |
130 |
11 |
624 |
407 |
1 |
- |
- |
- |
3 |
- |
3 |
- |
||
K Poslovanje nekretninama, |
9 556 |
7 633 |
166 |
152 |
9 176 |
7 318 |
72 |
57 |
99 |
84 |
28 |
19 |
15 |
3 |
||
L Javna uprava i obrana; |
10 |
8 |
4 |
3 |
6 |
5 |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
||
M Obrazovanje |
435 |
358 |
3 |
3 |
431 |
355 |
- |
- |
1 |
- |
- |
- |
- |
- |
||
N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb |
146 |
134 |
17 |
16 |
129 |
118 |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
||
O Ostale društvene, socijalne i |
1 550 |
1 050 |
42 |
37 |
1 458 |
988 |
1 |
1 |
4 |
3 |
4 |
4 |
41 |
17 |
||
P Privatna kućanstva sa |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
||
Q Izvanteritorijalne organizacije i tijela |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
||
U
strukturi trgovačkih društava, prema pravno ustrojbenim oblicima, izrazito
prevladava oblik društava s ograničenom odgovornošću, čiji je udio čak 96,1%
registriranih i 95,8% aktivnih. Dioničko društvo je prema brojnosti drugi
oblik na koji otpada 3,1% registriranih i 3,6% aktivnih, a svi ostali oblici
trgovačkih društava čine preostalih 0,8%. |
6. REGISTRIRANE NEPROFITNE
PRAVNE OSOBE PREMA AKTIVNOSTI I PRAVNO USTROJBENIM OBLICIMA
U PROSINCU 2001.
|
Ukupno |
Udio |
Grupe pravno
ustrojbenih oblika |
||
udruge,
ustanove, |
tijela državne |
neusklađeni |
|||
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
37 470 |
26,6 |
35 264 |
1 469 |
737 |
|
|
|
|
|
|
A Poljoprivreda, lov i šumarstvo |
15 |
13,3 |
5 |
- |
10 |
B Ribarstvo |
1 |
- |
- |
- |
1 |
C Rudarstvo i vađenje |
2 |
- |
- |
- |
2 |
D Prerađivačka industrija |
93 |
14,0 |
15 |
- |
78 |
E Opskrba električnom energijom, |
3 |
33,3 |
1 |
- |
2 |
F Građevinarstvo |
81 |
13,6 |
7 |
- |
74 |
G Trgovina na veliko i na malo; |
165 |
62,4 |
144 |
- |
21 |
H Hoteli i restorani |
54 |
83,3 |
41 |
- |
13 |
I Prijevoz, skladištenje i veze |
35 |
62,9 |
29 |
- |
6 |
J Financijsko posredovanje |
5 |
60,0 |
5 |
- |
- |
K Poslovanje nekretninama, |
124 |
57,3 |
82 |
- |
42 |
L Javna uprava i obrana; |
2 083 |
49,9 |
599 |
1 469 |
15 |
M Obrazovanje |
1 991 |
88,2 |
1 651 |
- |
340 |
N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb |
2 289 |
47,1 |
2 224 |
- |
65 |
O Ostale društvene, socijalne i |
30 471 |
19,1 |
30 403 |
- |
68 |
P Privatna kućanstva sa |
- |
- |
- |
- |
- |
Q Izvanteritorijalne organizacije |
58 |
1,7 |
58 |
- |
- |
Struktura registriranih
neprofitnih pravnih osoba prema vrstama pravno ustrojbenih oblika pokazuje da
94,1% čine udruge, ustanove, udruženja, fondovi i slične organizacije, 3,9%
odnosi se na tijela državne vlasti i jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave, a preostalih 2,0% predstavlja neusklađene subjekte. Promatramo li njihovu aktivnost, uočit ćemo da je svega
nešto više od jedne četvrtine (26,6%) aktivnih. Njihova struktura po
djelatnostima pokazuje da su ovo subjekti iz četiri područja djelatnosti:
Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti, gdje ih je
registrirano čak 81,3% s udjelom aktivnih svega 19,1%; Javna uprava i obrana;
obvezatno socijalno osiguranje, gdje ih je registrirano 5,6%, od čega je
49,9% i aktivnih; Zdravstvena zaštita i socijalna skrb sa sličnim udjelom registriranih
i aktivnih te Obrazovanje sa svega 5,3% registriranih, ali s najvećim udjelom
aktivnih (88,2%). |
7. STRUKTURA
POSLOVNIH SUBJEKATA PO ŽUPANIJAMA U PROSINCU 2001.
Županija |
Registrirane |
Trgovačka
društva |
Poduzeća i
zadruge |
Registrirane
ustanove, |
Subjekti u
obrtu i |
||
registrirana |
aktivna |
registrirani |
aktivni |
||||
|
|
|
|
|
|
|
|
Republika Hrvatska |
195 563 |
65 714 |
51 277 |
92 739 |
17 241 |
37 470 |
89 759 |
|
|
|
|
|
|
|
|
I. Zagrebačka |
12 173 |
3 419 |
2 683 |
6 749 |
1 717 |
2 005 |
6 136 |
II. Krapinsko-zagorska |
3 667 |
854 |
705 |
1 654 |
445 |
1 159 |
2 947 |
III. Sisačko-moslavačka |
5 033 |
953 |
730 |
2 243 |
473 |
1 837 |
2 350 |
IV. Karlovačka |
4 424 |
1 562 |
1 264 |
1 569 |
164 |
1 293 |
2 454 |
V. Varaždinska |
5 720 |
2 137 |
1 773 |
2 058 |
372 |
1 525 |
3 152 |
VI. Koprivničko-križevačka |
3 521 |
1 283 |
1 045 |
1 095 |
123 |
1 143 |
1 784 |
VII. Bjelovarsko-bilogorska |
3 933 |
1 482 |
1 137 |
1 101 |
60 |
1 350 |
1 908 |
VIII. Primorsko-goranska |
15 910 |
6 002 |
4 672 |
7 123 |
1 446 |
2 785 |
8 538 |
IX. Ličko-senjska |
1 572 |
484 |
390 |
479 |
88 |
609 |
909 |
X. Virovitičko-podravska |
2 193 |
736 |
600 |
557 |
43 |
900 |
1 327 |
XI. Požeško-slavonska |
2 437 |
655 |
538 |
1 034 |
131 |
748 |
1 099 |
XII. Brodsko-posavska |
4 239 |
1 199 |
915 |
1 790 |
359 |
1 250 |
3 070 |
XIII. Zadarska |
5 713 |
1 544 |
1 266 |
2 800 |
473 |
1 369 |
3 692 |
XIV. Osječko-baranjska |
8 449 |
4 204 |
3 249 |
1 456 |
261 |
2 789 |
4 107 |
XV. Šibensko-kninska |
4 166 |
1 148 |
927 |
2 045 |
265 |
973 |
2 129 |
XVI. Vukovarsko-srijemska |
3 579 |
1 609 |
1 129 |
524 |
91 |
1 446 |
2 839 |
XVII. Splitsko-dalmatinska |
24 823 |
7 556 |
5 833 |
13 863 |
1 107 |
3 404 |
9 853 |
XVIII. Istarska |
13 358 |
5 042 |
3 913 |
6 294 |
922 |
2 022 |
7 531 |
XIX. Dubrovačko-neretvanska |
4 875 |
1 784 |
1 483 |
1 679 |
286 |
1 412 |
2 415 |
XX. Međimurska |
4 319 |
1 530 |
1 284 |
1 800 |
516 |
989 |
1 949 |
Grad Zagreb |
61 459 |
20 531 |
15 741 |
34 466 |
7 899 |
6 462 |
19 570 |
Podaci o teritorijalnoj raspoređenosti poslovnih subjekata na županijskoj
razini pokazuju da je nešto manje od jedne trećine ukupno registriranih
poslovnih subjekata (pravnih osoba) smješteno u Gradu Zagrebu, dok je udio
Grada Zagreba za subjekte obrta i slobodnih zanimanja bitno manji i iznosi
21,8%. Splitsko-dalmatinska županija na drugom je mjestu po brojnosti
registriranih i pravnih i fizičkih osoba s udjelima 12,7%, odnosno 11,0%. Još
tri županije imaju više od 5% udjela registriranih pravnih osoba:
Primorsko-goranska (8,1%), Istarska (6,8%) i Zagrebačka (6,2%). Isti je
redoslijed ovih županija i kod broja fizičkih osoba. Teritorijalna
struktura aktivnih trgovačkih društava, poduzeća i zadruga ipak je različita
u odnosu na strukturu registriranih. Tako je, na primjer, udio Grada Zagreba
u skupinama ovih subjekata kod registriranih 31,2% a kod aktivnih 30,7%, dok
je udio po brojnosti druge županije Splitsko-dalmatinske u aktivnima manji
(11,4%) nego u registriranim subjektima (11,5%). |
8. OSNIVANJE,
BRISANJE I USKLAĐENJE REGISTRIRANIH PRAVNIH OSOBA U 2000. I 2001.
|
2000. |
2001. |
||||||
I. tromjesečje |
II. tromjesečje |
III. tromjesečje |
IV. tromjesečje |
I. tromjesečje |
II. tromjesečje |
III. tromjesečje |
IV. tromjesečje |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Osnivanje |
1 308 |
1 384 |
1 087 |
1 409 |
1 741 |
1 498 |
1 250 |
1 653 |
od toga: |
|
|
|
|
|
|
|
|
trgovačka društva |
747 |
817 |
678 |
902 |
1 088 |
1 001 |
823 |
1 119 |
ostali |
561 |
567 |
409 |
507 |
653 |
497 |
427 |
534 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Brisanje |
277 |
594 |
440 |
382 |
776 |
1 376 |
407 |
145 |
od toga: |
|
|
|
|
|
|
|
|
poduzeća |
199 |
489 |
401 |
296 |
613 |
1 206 |
207 |
43 |
trgovačka društva |
49 |
40 |
30 |
49 |
61 |
123 |
77 |
80 |
ostalo |
29 |
65 |
9 |
37 |
102 |
47 |
123 |
22 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Usklađenja prema Zakonu
o |
1 215 |
892 |
671 |
902 |
923 |
860 |
548 |
706 |
Podaci
o promjenama registriranih subjekata, raspoređeni u tri skupine: osnivanje,
brisanje i usklađenje, pokazuju da se u naznačenom razdoblju povećava broj
osnivanja, brisanja i usklađenja. Udio
trgovačkih društava u broju novoosnovanih subjekata iznosi približno dvije
trećine u promatranom razdoblju. |
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA Izvori i metode prikupljanja
podataka Na temelju Zakona o Nacionalnoj klasifikaciji
djelatnosti (Narodne novine, br. 98/94.), Odluke o Nacionalnoj klasifikaciji
djelatnosti (Narodne novine, br. 3/97. i 7/97.) i Pravilnika o razvrstavanju
poslovnih subjekata prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (Narodne
novine, br. 22/95.), Državni zavod za statistiku vodi Registar poslovnih
subjekata. Registar poslovnih subjekata obuhvaća pravne osobe, tijela državne
vlasti, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te dijelove ovih
subjekata, što znači da se u Registar za sada ne upisuju fizičke osobe koje
obavljaju djelatnost sukladno propisima. Upisom
u Registar svakom se subjektu dodjeljuje sedmeroznamenkasti matični broj, a
dijelu subjekta određuje se redni broj uz matični broj. Svakom
subjektu i njegovu dijelu upisanom u Registar dodjeljuje se i šifra
djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD-u). Nacionalna
klasifikacija djelatnosti (NKD) utemeljena je na Europskoj klasifikaciji
djelatnosti - NACE, Rev. 1. - koja je obvezatna za države članice Europske unije. Subjekti upisani u Registar razvrstavaju se prema
djelatnosti koju pretežito obavljaju na takav način da se prema Nacionalnoj
klasifikaciji djelatnosti (NKD-u) utvrđuje podrazred glavne djelatnosti. Kada
je za subjekt rješenjem o upisu u Registar kod nadležnog tijela ili propisom
utvrđeno obavljanje više djelatnosti, prvo razvrstavanje prema NKD-u provodi
se po prijedlogu subjekta upisa. Svako sljedeće razvrstavanje subjekta, kojim
se mijenja glavna djelatnost, provodi se: 1)
na zahtjev subjekta
i 2)
po službenoj
dužnosti na temelju promjene rješenja o upisu u Registar kod nadležnog tijela
ili promjene propisa, odnosno na temelju podataka iz statističkih
istraživanja. Djelatnost
dijelova subjekata utvrđuje se prema rješenju o upisu u registar kod nadležnog
tijela ili prema propisu o osnivanju ili temeljnoj namjeni osnivanja,
neovisno o djelatnosti subjekta u čijem su sastavu. Upis
prijava, promjena i odjava subjekta prati se dnevnom ažurnošću Registra.
Izvori za Registar su: 1) registri
što ih vode: -trgovački
sudovi; -ministarstva (na primjer: Ministarstvo
pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, Ministarstvo rada i socijalne skrbi); 2) zakoni,
odluke i drugi akti objavljeni u Narodnim novinama. Struktura
upisanih subjekata prema pravnoj osnovi upisa je sljedeća: - trgovačka
društva, poduzeća, zadruge i ustanove, upisani na temelju rješenja
registarskog tijela (trgovački sudovi), čine 82.6% upisanih subjekata
Registra; - tijela državne
vlasti, i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave upisani na
temelju zakona s udjelom od 0,8% i - ostali subjekti,
na primjer udruge, društva, zaklade, upisani na temelju posebnih zakona s
udjelom od 16,6%. Poteškoće u
ažuriranju
znatnog broja jedinica Registra nastaju kao posljedica dugotrajnih
prijelaznih razdoblja u kojima registarska tijela usklađuju subjekte prema
novoj zakonodavnoj regulativi što odgađa i postupak brisanja onih subjekata
koji nisu niti podnijeli zahtjev za usklađenje u skladu s novim propisima. Nedostatak u obuhvatu Registra odnosi se na poslovne subjekte koji
obavljaju djelatnost obrta i slobodnih zanimanja, ali je u podacima
nedostajao broj tih subjekata. Podatke Registra poslovnih subjekata povezali smo pomoću
matičnog broja s administrativnim bazama, čime smo dobivenim rezultatima
učinili podatke iz ovoga Priopćenja upotrebljivijima. Radi što trajnijeg i kvalitetnijeg statističkog praćenja
podataka o poslovnim subjektima, Državni zavod za statistiku vodi projekt
uspostave poslovnog registra koji će biti ustrojen kao središnji registar
svih ekonomskih entiteta na području RH. Tim će se registrom objedinjavati
izabrani podaci iz postojećih sudskih, upravnih i drugih registara i
evidencija različitih područja, a koristit će se za potrebe samih poslovnih
subjekata, njihovih udruga, za potrebe države i za usporedivost njezine
statistike u nacionalnoj i međunarodnoj diseminaciji podataka. Definicije Poslovni subjekti su pravne osobe i fizičke osobe koje
obavljaju djelatnost sukladno propisima te tijela državne vlasti i jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave. Registrirane
pravne osobe jedinice
su upisane u Registar poslovnih subjekata Državnog zavoda za statistiku, a
odnose se na trgovačka društva, poduzeća, ustanove, zadruge, udruge,
političke stranke i ostale neusklađene jedinice koje su imale pravni
subjektivitet prema prije važećim zakonima, zatim tijela državne vlasti, i
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Aktivne pravne osobe jedinice su upisane u Registar
poslovnih subjekata, navedene u prethodnoj definiciji, za koje je status
aktivnosti utvrđen prema podacima Registra poreznih obveznika (godišnja
prijava poreza na dobit ili dohodak za 2000.) i podacima Registra platnog
prometa (godišnji financijski statistički izvještaj za 2000). Da bi se dobilo
ažurno stanje podataka, tim su podacima dodane sve promjene jedinica registra
(osnivanja, brisanja i promjene) u razdoblju od siječnja 2001. do prosinca
2001. prema postupcima vođenja u Registru poslovnih subjekata. Fizičke osobe jedinice su koje obavljaju djelatnost
u skladu s propisima, a odnose se na obrt i raznovrsne oblike slobodnih
zanimanja. Podaci o ovim jedinicama dani su prema evidencijama aktivnih
osiguranika mirovinskog osiguranja. Glavna
djelatnost jest
djelatnost koja se, za subjekte koji ostvaruju dobit proizvodnjom, prometom
robe ili pružanjem usluga na tržištu, utvrđuje prema najvećem udjelu u
ukupnoj dodanoj vrijednosti, a za subjekte koji ne ostvaruju dobit
proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu, prema najvećem
udjelu broja zaposlenih po platnoj listi i isplaćenim bruto plaćama. Matični
broj subjekta
stalna je oznaka svakog subjekta. Matični se broj rabi u svim statističkim
istraživanjima i kod razmjene podataka sa sudovima, tijelima državne vlasti i
jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje
imaju javne ovlasti, a određuje se postupkom dodjele kontrolnog broja po
modulu 11. Pravno ustrojbeni oblik je obilježje jedinica Registra
utvrđeno zakonom na temelju kojega je jedinica osnovana (na primjer, dioničko
društvo, društvo s ograničenom odgovornošću prema Zakonu o trgovačkim
društvima). Oblik vlasništva je obilježje jedinica Registra koje
ukazuje na vlasničku strukturu jedinice. Broj zaposlenih koristi se za iskazivanje veličine i
strukture pravnih osoba; dobiven je na temelju godišnjeg financijskog
statističkog izvještaja za potrebe platnog prometa. U svrhu dobivanja ažurnog
stanja ovih podataka danih u tabelama, podaci su usklađeni s redovitim
mjesečnim statističkim istraživanjem kojim se prati zaposlenost. Za fizičke
osobe ovaj je podatak preuzet iz evidencije aktivnih osiguranika mirovinskog
osiguranja. Kratice DZS Državni
zavod za statistiku NKD Nacionalna
klasifikacija djelatnosti DPZ Društveno-politička
zajednica Znakovi - nema pojave 0,0 podatak
je manji od 0,05 upotrijebljene mjerne jedinice |