UMRLI U PROMETNIM NESREĆAMA U 2005.

U ovom priopćenju daju se podaci o umrlima u prometnim nesrećama u 2005. prema vrsti nesreće po županijama, podaci o umrlima u prometnim nesrećama u Republici Hrvatskoj prema vrsti nesreće, spolu i starosti poginulih osoba te potencijalno izgubljenim godinama života za razdoblje od 2000. do 2004.

 

U 2005. u prometnim nesrećama poginulo je 638 osoba, odnosno 36 osoba manje nego prethodne godine. Udio poginulih u prometnim nesrećama u odnosu na ukupno umrle u 2005. iznosio je 1,2%.

 

U 2005. u prometnim nesrećama poginulo je 78,2% muških 21,8% ženskih osoba.

 

U prometnim nesrećama 2005. najviše je osoba poginulo u nesrećama u prijevoznom sredstvu  (76,5%), a na drugom su mjestu poginuli pješaci (13,2%).

 

Najveći broj poginulih u prometnim nesrećama bio je u kolovozu (11,1%), a najmanji u veljači (4,4%).

 

U nesrećama u prijevoznom sredstvu najviše je bilo poginulih osoba u kolovozu, i to 12,5% od ukupno poginulih u prijevoznom sredstvu, a najmanje u veljači (3,3%).

 

Najveći broj poginulih pješaka bio je u prosincu, i to 13,1% od ukupno poginulih pješaka, a najmanje u lipnju (3,6%).

 

Po broju poginulih u prometnim nesrećama na prvom je mjestu Grad Zagreb (81), zatim Splitsko-dalmatinska županija (55), a najmanji broj poginulih u prometnim nesrećama bio je u Požeško-slavonskoj županiji (7).

 

U petogodišnjem razdoblju od 2000. do 2004. u prometnim je nesrećama poginulo ukupno 3 456 osoba, od čega 3 159 ili 91,4% osoba od 1 do 75 godina života. Za to je razdoblje potencijalno izgubljeno ukupno 110 240,5 godina života zbog prerane smrtnosti (prije navršenih 75 godina života), s tim da je izgubljeno 90 355,5 godina za muškarce i 19 885 godina za žene.

 

Stopa potencijalno izgubljenih godina života (SPYLL) odnosno standardizirana stopa (SPYLLst) pokazuju godišnji gubitak više od 500 godina (samo u 2002. taj je gubitak bio 495 godina) na 100 000 ukupnog stanovništva.

 

U promatranom je razdoblju (2000. – 2004.) ukupno izgubljeno 2 660 godina života na svakih 100 000 stanovnika uz gubitak od 4 436 godina na 100 000 muškaraca i 945 godina na 100 000 žena zbog prerane smrti prouzročene  prometnom nesrećom.

 

1.   UMRLI U PROMETNIM NESREĆAMA PREMA VRSTI NESREĆE U 2005.

 

Ukupno

Postotak
od ukupno
umrlih

Vrsta prometne nesreće

 

željezničke
nesreće

nesreće u
 prijevoznom
 sredstvu

poginuli kao
 pješaci

nesreće u
 nemotornim
 vozilima

ostale
 nesreće
 u prijevozu

 

 

 

 

 

 

 

 

Republika Hrvatska

638

1,2

27

488

84

36

3

 

 

 

 

 

 

 

 

Zagrebačka županija

50

1,4

2

42

6

-

-

Krapinsko-zagorska županija

19

1,0

-

18

-

1

-

Sisačko-moslavačka županija

33

1,2

1

25

3

4

-

Karlovačka županija

23

1,1

5

15

1

2

-

Varaždinska županija

20

0,9

1

14

2

3

-

Koprivničko-križevačka županija

18

1,1

-

11

4

3

-

Bjelovarsko-bilogorska županija

34

1,8

1

22

7

4

-

Primorsko-goranska županija

44

1,3

2

34

8

-

-

Ličko-senjska županija

9

1,1

-

7

2

-

-

Virovitičko-podravska županija

24

1,9

2

18

2

2

-

Požeško-slavonska županija

7

0,7

-

7

-

-

-

Brodsko-posavska županija

30

1,5

2

21

5

2

-

Zadarska županija

26

1,5

-

24

2

-

-

Osječko-baranjska županija

55

1,4

3

36

7

7

2

Šibensko-kninska županija

18

1,2

-

17

1

-

-

Vukovarsko-srijemska županija

17

0,7

-

12

2

3

-

Splitsko-dalmatinska županija

55

1,2

-

45

10

-

-

Istarska županija

42

1,9

1

36

4

-

1

Dubrovačko-neretvanska županija

19

1,5

-

16

3

-

-

Međimurska županija

14

1,1

1

7

4

2

-

Grad Zagreb

81

1,0

6

61

11

3

-

 

2.   UMRLI U PROMETNIM NESREĆAMA PREMA VRSTI NESREĆE, SPOLU I STAROSTI U 2005.

 

Spol

Ukupno

Godine starosti

0-4

5-9

10-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65- 69

70-74

75 i više

nepo-
znato

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno

svega

638

9

5

4

67

68

67

44

45

40

47

46

26

40

27

46

57

-

 

muški

499

5

4

3

53

59

61

41

34

32

38

40

22

24

15

34

34

-

 

ženski

139

4

1

1

14

9

6

3

11

8

9

6

4

16

12

12

23

-

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Željezničke nesreće

svega

27

-

-

-

2

-

1

1

1

1

3

5

3

5

-

1

4

-

 

muški

20

-

-

-

2

-

1

1

-

1

2

5

2

3

-

1

2

-

 

ženski

7

-

-

-

-

-

-

-

1

-

1

-

1

2

-

-

2

-

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Nesreće u prijevoznom sredstvu

svega

488

6

3

2

61

65

64

40

35

30

36

33

20

23

13

25

32

-

 

muški

401

3

3

2

48

56

58

37

27

25

32

29

17

16

9

18

21

-

 

ženskie

87

3

-

-

13

9

6

3

8

5

4

4

3

7

4

7

11

-

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Poginuli kao pješaci

svega

84

3

2

1

3

2

1

3

5

6

5

5

1

4

7

18

18

-

 

muški

48

2

1

-

2

2

1

3

3

3

3

3

1

1

2

13

8

-

 

ženski

36

1

1

1

1

-

-

-

2

3

2

2

-

3

5

5

10

-

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Nesreće u nemotornim vozilima

svega

36

-

-

1

1

1

1

-

4

2

3

3

1

7

7

2

3

-

 

muški

27

-

-

1

1

1

1

-

4

2

1

3

1

3

4

2

3

-

 

ženskie

9

-

-

-

-

-

-

-

-

-

2

-

-

4

3

-

-

-

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ostale nesreće u prijevozu

svega

3

-

-

-

-

-

-

-

-

1

-

-

1

1

-

-

-

-

 

muški

3

-

-

-

-

-

-

-

-

1

-

-

1

1

-

-

-

-

 

ženski

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

 

3.   POTENCIJALNO IZGUBLJENE GODINE ŽIVOTA STANOVNIŠTVA OD 1 DO 75 GODINA UMRLOGA U PROMETNIM NESREĆAMA
      PREMA SPOLU

 

Spol

Ukupno

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

 

 

 

 

 

 

 

 

Poginuli u prometnim nesrećama – ukupno

svega

3 456

717

673

639

753

674

 

muški

2 733

579

521

512

581

540

 

ženski

723

138

152

127

172

134

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Od toga osobe stare od 1 do 75 godina (ili : Poginuli u prometnim nesrećama stari od 1 do 75 godina)

svega

3 159

660

617

575

687

620

 

muški

2 555

545

489

474

543

504

 

ženski

604

115

128

101

144

116

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Potencijalno izgubljene godine života (PYLL)
umrlih u prometnim nesrećama

svega

110 240,5

23 705,0

21 324,5

20 556,0

22 940,0

21 715,0

 

muški

90 355,5

19 783,5

17 030,5

17 089,5

18 416,0

18 036,0

 

ženski

19 885,0

3 921,5

4 294,0

3 466,5

4 524,0

3 679,0

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Stopa potencijalno izgubljenih godina života (SPYLL)
umrlih u prometnim nesrećama na 100 000 stanovnika

svega

2 658,46

570,83

512,99

495,04

553,87

525,77

 

muški

4 435,98

970,83

834,34

837,72

904 ,83

888,43

 

ženski

942,46

185,42

202,96

164,10

214,76

175,19

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Standardizirana stopa potencijalno izgubljenih godina života (SPYLLst) umrlih u prometnim nesrećama
 na 100 000 stanovnika

svega

2 659,53

571,13

512,93

494,59

553,97

528,77

 

muški

4 435,87

970,74

834,34

836,70

903,07

893,52

 

ženski

944,69

185,57

202,94

164,41

216,37

176,46

 

 

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

 

Izvor podataka

 

Podaci o umrlima prikupljaju se na Statističkom izvještaju o smrti (obrazac DEM-2) za svaki upis u Državnu maticu umrlih, a podaci o umrlima u prometnim nesrećama odnose se na vrstu nasilne smrti, kao segment nesretnog slučaja.

 

Obuhvat i usporedivost

 

Podaci vitalne statistike, pa tako i podaci o umrlima, prikupljaju se i obrađuju u skladu s definicijom ukupnog stanovništva prema međunarodnim preporukama (UN, Eurostat, ESA i SNA). Prema toj definiciji podaci o umrlim osobama obrađuju se od 1998.

 

Do 1997. podaci o umrlim osobama, kao i o osobama umrlima u prometnim nesrećama, obrađivani su prema prebivalištu umrle osobe.

 

Prilikom usporedbe podataka o umrlima u prometnim nesrećama od 1998. do 2005. s podacima iz prijašnjih godina treba voditi računa o promjeni definicije ukupnog stanovništva.

 

Definicije i objašnjenja

 

Vrste prometnih nesreća definirane su prema "Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema", X. revizija iz 1994. Ta se klasifikacija primjenjuje u vitalnoj statistici od 1995.

 

Prometna nesreća svaka je nesreća koja uključuje sredstvo namijenjeno ili upotrijebljeno u to vrijeme za prijevoz osoba ili dobara s jednog mjesta na drugo, sa smrtnim ishodom sudionika u prometu.

 

Željeznička nesreća jest prometna nesreća koja uključuje vlak ili drugo željezničko vozilo za prijevoz po tračnicama, bez obzira na to je li u pokretu ili nije. Isključuju se nesreće u radionicama, na okretnicama, ili skretnicama, na željezničkom zemljištu, ako nije uključen vlak ili željezničko vozilo. Ovdje su uključeni pješaci, biciklisti i dr. poginuli u sudaru s vlakom pri prijelazu željezničkih tračnica.

 

Nesreća u prijevoznom sredstvu svaka je nesreća vozila nastala na javnoj prometnici (uključuju se vozila koja se djelomično ili u cijelosti nalaze na prometnici) te nesreće izvan prometa koje su se u cjelini dogodile na bilo kojemu drugom mjestu.

 

Prijevozna (motorna) sredstva jesu: motocikl, tricikl na motorni pogon, automobil, kamionet, teško prijevozno vozilo, autobus, posebno vozilo koje se pretežno upotrebljava među industrijskim zgradama i na industrijskom prostoru, posebno vozilo koje se pretežno upotrebljava u poljoprivredi, posebno građevinsko vozilo te posebno vozilo za svaki teren.

 

Pješak je svaka osoba uključena u nesreću koja se u trenutku nesreće nije vozila u motornom vozilu ili na njemu, željeznici, tramvaju ili vozilu sa životinjskom vučom ili drugom vozilu ili na vozilu na pedale ili životinji.

 

Prijevozne nesreće nemotornih vozila  nesreće su vozila koja nisu motorna (npr. zaprežno vozilo, životinja koja nosi osobu, bicikl, trolejbus).

 

U tu skupinu nesreća uključuje se i tramvaj kao sredstvo namijenjeno prije svega prijevozu osoba unutar grada. Kreće se po tračnicama, podvrgnut je normalnim prometnim znakovima i vozi u pravilu na zasebnoj pruzi koja je dio ceste. Prikolica koju vuče tramvaj smatra se dijelom tramvaja.

 

Ostale nesreće u prijevozu nesreće su u prijevozu na vodi, u zračnom prijevozu te druge i nespecificirane nesreće u prijevozu.

 

 

Potencijalno izgubljene godine života (PYLL – Potential Years of Life Lost) odnose se na podatak o ukupno izgubljenim godinama života zbog prerane smrti stanovništva nastale zbog određenih uzroka smrti.

 

Preranom smrću smatra se smrt koja se dogodila prije određene starosne dobi (npr. prije 75. godine ili očekivanog trajanja života).

 

Pri izračunu PYLL-a uzima se u obzir broj umrlih svake dobne skupine množeći frekvenciju brojem preostalih godina života do određene (izabrane) starosti i uključujući stvarnu dobnu strukturu stanovništva koje se promatra.

 

Stopa potencijalno izgubljenih godina života (SPYLL) pokazuje broj izgubljenih godina života na 100 000 stanovnika (procjena broja stanovnika sredinom godine).

 

Standardizirana stopa potencijalno izgubljenih godina života (SPYLLst) odnosi se na korigirane podatke o potencijalno izgubljenim godinama života na 100 000 stanovnika.

 

Za izradu standardizirane stope kao tzv. standardno stanovništvo uzeta je dobno-spolna struktura podataka Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2001. (stanje 31. ožujka u 24,00 sata). 


 

Teritorijalni ustroj

 

Podaci su prikazani po teritorijalnom ustroju prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 69/95., 10/97., 124/97., 68/98., 22/99., 117/99., 128/99., 129/00., 92/01., 79/02., 83/02., 25/03., 107/03. i 175/03.) sa stanjem 31. prosinca 2005.

 

 

 

 

 

 

Kratice

 

NN           Narodne novine

UN           Ujedinjeni narodi

ESA         Europski sustav računa

Eurostat  Statistički ured Europske unije

SNA         Sustav nacionalnih računa

 

 

Znakovi

 

-  nema pojave