|
PRIOPĆENJE |
DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE ISSN 1334-0565 |
|||
|
|
||||
|
GODINA: XLV. |
ZAGREB, 19. RUJNA 2008. |
BROJ: 2.1.10. |
||
|
|
||||
|
|
OBVEZATNO NAVEDITE IZVOR PODATAKA |
|||
|
|
|
|
|
|
UPORABA INFORMACIJSKIH I KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA (IKT)
U PODUZEĆIMA U 2007., PRVI REZULTATI
Pozitivni trendovi
- Visok stupanj integracije IKT-a u poslovanju; 95% poduzeća upotrebljava računala; 93% ih ima pristup internetu,
- Prevladava upotreba širokopojasnog pristupa internetu; 79% poduzeća upotrebljava neki oblik fiksne širokopojasne veze,
- Korisnost interneta: 81% poduzeća financijski posluje putem interneta; 61% poduzeća prati promjene na tržištu putem interneta; 51% poduzeća posjeduje internetsku stranicu.
Što poboljšati?
- Nedostatna ponuda i učinkovitost administrativnih usluga (e-Uprava),
- Nerazvijena trgovina putem interneta (e-Trgovina); manje od 20% poduzeća trguje putem interneta; većina poduzeća manje od 10% trgovine ostvaruje putem interneta,
- Nedostatak stručnih IKT-kadrova; više od 60% poduzeća ima probleme pri zapošljavanju IKT-stručnjaka; formalno obrazovanje ne prati razvoj IKT-a.
Uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija je iznimno važan segment suvremenog poslovanja. Istraživanje je pokazalo da 95% poduzeća upotrebljava računala u obavljanju svakodnevnih zadataka, a 93% poduzeća ima pristup internetu. Internet je postao neophodan čimbenik učinkovitog poslovanja i 51% poduzeća posjeduje vlastitu internetsku stranicu. Internet pojednostavljuje obavljanje pojedinih poslovnih procesa, poput bankarskih i financijskih transakcija te omogućava uporabu administrativnih usluga javne uprave (e-Uprava). 79% poduzeća upotrebljava internet za bankarske i financijske usluge dok se 50% poduzeća služi internetom u administrativne svrhe.
Internet i ostale mrežne tehnologije omogućavaju povezivanje poslovnih jedinica unutar poduzeća i integraciju poslovnih procesa koji doprinose učinkovitijem poslovanju. Način i brzina prijenosa podataka omogućavaju kvalitetnije poslovanje. Od 93% poduzeća koja imaju pristup internetu, 79% ih upotrebljava širokopojasni fiksni pristup (DSL, kabelski internet, zakupljeni vod). 64% poduzeća upotrebljava internu komunikacijsku mrežu (intranet) za komunikaciju unutar poduzeća. Puno manji je udio poduzeća koja upotrebljavaju sigurnije komunikacijske mreže za interakciju s vanjskim poslovnim subjektima (ekstranet). Samo 19% ih uglavnom upotrebljavaju velika poduzeća s više od 250 zaposlenih.
Internet je uveo promjene u načinu poslovanja omogućivši integriranost poslovnih procesa na višoj razini. 81% poduzeća obavlja bankovne i financijske transakcije putem interneta, dok ga 61% poduzeća koristi da bi pratilo fluktuaciju tržišta. Administrativne usluge putem interneta upotrebljava 51% poduzeća dok vrlo mali broj poduzeća, njih 20%, upotrebljava internet za edukaciju i trening zaposlenog osoblja.
Uporaba usluga e-Uprave omogućava bolju dostupnost informacijama i ubrzava rješavanje administrativnih procedura. Od nekoliko dostupnih usluga, poduzeća najviše upotrebljavaju usluge e-Uprave za prikupljanje informacija (45%) te prikupljanje obrazaca (48%) dok se rjeđe upotrebljavaju usluge poput povrata ispunjenih obrazaca (33%) ili podnošenje ponuda za natječaje u elektroničkom obliku (20%).
Integracija poslovnih procesa i komunikacija između poslovnih subjekata putem interneta omogućava učinkovitiju ponudu dobara i usluga te njihovu kupnju i prodaju na tržištu. Istraživanje je pokazalo da su kupnja i prodaja putem interneta zastupljene na relativno niskoj razini. 20% poduzeća kupuje dobra i usluge putem interneta dok ih samo 12% nudi na prodaju. Udio e-Trgovine u odnosu na konvecionalnu trgovinu je prilično nizak. Kod samo 19% poduzeća kupnja putem interneta prelazi 25% vrijednosti ukupne kupnje dok kod 18% poduzeća ostvarena prodaja putem interneta prelazi 25% vrijednosti ukupne prodaje. U gotovo 60% poduzeća udio e-Trgovine u odnosu na ukupnu vrijednost trgovinu manji je od 10%.
Integriranje IKT-a u poslovanje zahtijeva zapošljavanje IKT-stručnjaka koji će upravljati, održavati i nadograđivati računalne i komunikacijske sisteme kako bi se povećala učinkovitost poslovanja. U 2006., 9% poduzeća je pokušalo zaposliti IKT-stručnjake, ali pri tome se 61% poduzeća susrelo s problemima zbog kojih nisu mogli zaposliti traženog IKT-stručnjaka. Najčešća prepreka je bilo nedostatno formalno obrazovanje (57%) dok su preostali razlozi bili podjednako zastupljeni: u 46% slučajeva nije bilo osoblja s traženim vještinama na tržištu rada; u 49% slučajeva prepreka je bio nedostatak radnog iskustva; u 48% slučajeva su kandidati tražili plaću koju poslodavac nije htio prihvatiti.
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
Svrha statističkog istraživanja
Podaci prikazani u ovom priopćenju su procjene dobivene iz istraživanja IKT-POD. To je godišnje istraživanje o korištenju informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) i pruža informacije o korištenju računala, interneta, elektroničkog poslovanja i ostalih IKT-a u poduzećima. Podaci su važan izvor za provođenje politike u području informacijskog društva u Republici Hrvatskoj i u Europskoj uniji.
Pravna osnova
IKT-POD istraživanje je provedeno u okviru smjernica Eurostata prvi put tijekom 2007., a provodi se na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 103/03.). Provela ga je agencija Puls d. o. o., u ime Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske. Harmonizirana istraživanja su provedena u svim državama EU-a, dakle podaci su međunarodno usporedivi. Međunarodni podaci su dostupni na e-adresi http://epp.eurostat.cec.eu.int, Themes Science and Technology Data. Koncepti i definicije koji se primjenjuju u istraživanju IKT-POD usklađeni su s EU-ovom Metodologijom za statistike o Informacijskom društvu, 2007.
Promatrane jedinice
Promatrane jedinice su poduzeća registrirana na teritoriju Republike Hrvatske te obavljaju navedene djelatnosti prema NACE-klasifikaciji:
DA Proizvodnja hrane, pića i duhanskih proizvoda
DB Proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda
DC Proizvodnja kože i proizvoda od kože
DD Proizvodnja drva i proizvodi od drva
DE Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira; izdavačka i tiskarska djelatnost
DF Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnog goriva
DG Proizvodnja kemikalija, kemijskih proizvoda i umjetnih vlakana
DH Proizvodnja proizvoda od gume i plastike
DI Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda
DJ Proizvodnja metala i proizvoda od metala
DK Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n.
DL Proizvodnja električne i optičke opreme
DM Proizvodnja prijevoznih sredstava
DN Ostala prerađivačka industrija, d. n.
E40,41 Opskrba električnom energijom, plinom i vodom
F45 Građevinarstvo
G50 Trgovina, održavanje i popravak motornih vozila; trgovina na malo gorivima i mazivima
G51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima
G52 Trgovina na malo, osim motornih vozila; popravak predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo
H55.1 Hoteli
H55.2 Kampovi i druge vrste smještaja za kraći boravak
H55.3 Restorani
H55.4 Barovi
H55.5 Menze i opskrba pripremljenom hranom
I60 Kopneni prijevoz i cjevovodni transport
I61 Vodeni prijevoz
I62 Zračni prijevoz
I63 Prateće i pomoćne djelatnosti u prijevozu; djelatnost putničkih agencija
I64 Pošta i telekomunikacije
K70 Poslovanje nekretninama
K71 Iznajmljivanje strojeva i opreme, bez rukovatelja i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo
K72 Računalne i srodne djelatnosti
K73 Istraživanje i razvoj
K74 Ostale poslovne djelatnosti
O92.1 Filmska djelatnost i videodjelatnost
O92.2 Djelatnost radija i televizije
O92.3 Ostale zabavne djelatnosti
O92.4 Djelatnost novinskih agencija
O92.5 Knjižnice, arhivi, muzeji i ostale kulturne djelatnosti
O92.6 Sportske djelatnosti
O92.7 Ostale rekreacijske djelatnosti
O93 Ostale uslužne djelatnosti
Podaci za sljedeća NACE-područja su prikupljeni, ali ovdje nisu prikazani zbog nepouzdanosti:
J65.12, 65.22: Novčarsko i kreditno posredovanje
J66.01, 66.03: Osiguranje
J67.12, 67.13, 67.2: Pomoćne djelatnosti u financijskom posredovanju i osiguranju.
Poduzeća su također klasificirana prema broju zaposlenih osoba:
mala (10–49 zaposlenih osoba),
srednje velika (50–249 zaposlenih osoba),
velika (250 ili više zaposlenih osoba).
Veličina uzorka
Veličina uzorka je 4 000 poduzeća.
Okvir uzorka
Osnova okvira uzorka je bio Poslovni registar Republike Hrvatske (Fina 2007.).
Metoda prikupljanja podataka
Podaci su prikupljeni putem pošte, uporabom tiskanih upitnika. Poduzeća su također mogla slati podatke putem interneta uporabom on-line forme upitnika. Tu opciju je koristilo 20% poduzeća koja su sudjelovala u istraživanju.
Referentno
razdoblje za glavne varijable je bio siječanj 2007. Za pitanja o poteškoćama
pri zapošljavanju osoblja s IKT-vještinama, uporabi
e-Governmenta, sigurnosnim problemima, internetskoj prodaji i internetskoj
kupnji, referentno razdoblje je bila 2006.
Stupanj neodaziva
Iz ukupne populacije poduzeća (11 037), 4 000 jedinica je odabrano u uzorak. 1 650 poduzeća je sudjelovalo u istraživanju, što znači da je stupanj odaziva bio 41%, a stupanj prihvatljivosti je bio 99,5%. 77 izvještaja nije bilo uzeto u obzir, tako da je neto uzorak koji se upotrebljavao za tabeliranje i ponderiranje iznosio 1 573 poduzeća. Stupanj neodaziva je bio 59%.
Ponderacija
RIM weighting metoda (iterative proportional fitting - IPF) je korištena za ponderaciju. Ekstrapolacijski ponder je izračunat za svakog sudionika istraživanja, a metoda izračuna je obuhvatila NACE- kategoriju djelatnosti, broj zaposlenih, ukupan promet te ukupan prihod poduzeća.
Izvor informacija za ove varijable je bio Poslovni registar Republike Hrvatske (Fina 2007.). Izračunati ponderi omogućuju računanje podataka za cjelokupnu populaciju poduzeća. Početkom 2007. ukupan broj registriranih poduzeća je iznosio 11 037.
Definicije i objašnjenja
ERP (Enterprise Resource Planning) se sastoji od jedne ili više softverskih aplikacija koje integriraju informacije i procese kroz nekoliko poslovnih funkcija u poduzeću. U pravilu, ERP integrira planiranje, nabavu, prodaju, promidžbu, odnose s klijentima, računovodstvo i ljudske resurse.
ERP-softver može biti izrađen po narudžbi ili isporučen kao licencni paket. Licencni paket sadrži softverske komplete kupljene od proizvođača koji obuhvaćaju cijelo poduzeće, ali su izrađeni na modularan način, čime omogućavaju poduzećima da prilagode sustav svojim specifičnim aktivnostima primjenjujući samo neke od tih modula. ERP-sustav, u pravilu, ima ove karakteristike:
1. dizajniran je za klijent-server okruženje (tradicionalno ili na internetskoj bazi);
2. integrira većinu poslovnih procesa;
3. procesira većinu poslovnih transakcija;
4. koristi bazu podataka koja pohranjuje svaki podatak samo jednom;
5. omogućuje pristup podacima u realnom vremenu.
CRM (Customer Relationship Management) je upravljačka metodologija koja stavlja klijenta u središte poslovne djelatnosti, bazirana je na intenzivnom korištenju informacijskih tehnologija za prikupljanje, integriranje, obradu i analizu informacija vezanih uz klijente. Razlikujemo dva modela:
1. Operacijski CRM – integriranje u front office poslovne procese koji su direktno u kontaktu s klijentima,
2. Analitički CRM – analiza upotrebom data mining informacija o klijentima koje su dostupne u poduzeću. Cilj je prikupiti što detaljnije informacije o klijentima te odgovoriti na njihove potrebe.
E-Faktura je faktura u kojoj su svi podaci u digitalnom obliku te može biti automatski procesirana. Osobina karakteristična za e-Fakturu je automatizacija. E-Faktura će biti automatski prenesena na fakturiranje unutar poduzeća od izdavača fakture ili iz sustava davatelja usluge, izravno u financijske ili slične aplikacije primatelja. Protokol prijenosa mogu biti XML, EDI ili ostali slični formati.
E-Potpis je vrsta elektroničke informacije koja je pridružena ili vezana uz ugovor ili drugu poruku te upotrebljena kao zakonski ekvivalent za pisani potpis. Elektronički potpis se često koristi ili u svrhu potpisa stavljenog u tekst putem jednog ili više elektroničkih načina ili za kriptografske namjene dodavanjem metoda koje će onemogućiti krivotvorenje i očuvati integritet dokumenta. Digitalni potpis se obično izričito odnosi na kriptografki potpis ili na dokumentu ili na nižoj razini strukture podataka.
Da bi se bilo koji potpis uzeo u obzir, mora imati zakonsku vrijednost, inače je samo dio komunikacije. Neke internetske stranice i softverski licencni ugovori (EULA) tvrde da su različite elektroničke radnje zakonski obvezujući potpisi i instanca elektroničkog potpisa. Npr. internetska stranica može objaviti da se, kad uopće posjetite stranicu, morate složiti s određenim skupom uvjeta i okolnosti. Legalni status takvih tvrdnji nije siguran.
Elektronički potpis također može biti digitalan potpis ukoliko koristi kriptografske metode kako bi osigurao integritet i autentičnost poruka. Zbog korištenja mehanizama za integritet poruka, bilo koja izmjena digitalno potpisanog dokumenta bit će odmah otkrivena ukoliko se provede test, a korišteni potpis se neće moći prihvatiti kao valjan.
Važno je razumjeti da su kriptografski potpisi mnogo više od samih tehnika kontrole pogrešaka srodnije checksum algoritmima ili čak visoko pouzdanim algoritmima za otkrivanje pogrešaka i korekciju, poput Reed-Solomonovog algoritma. Ne mogu osigurati nepromjenjivost teksta, budući da cijeli tekst može biti obnovljen po potrebi. Povrh toga protokoli za integritet teksta ne uključuju korekciju pogrešaka jer bi to moglo uništiti mogućnost detekcije promjena.
Popularni standardi elektroničkog potpisa uključuju standard OpenPGP podržan s PGP-om o GnuPG-u i neke S/MIME standarde (dostupne u Microsoft Outlooku). Sve trenutne sheme kriptografskih digitalnih potpisa zahtijevaju da primatelj ima način primanja javnog ključa pošiljatelja koji osigurava pripadnost javnog ključa identitetu pošiljatelja te da se provode mjere za očuvanje integriteta koje osiguravaju da autorizacija ili vrijednost javnog ključa ne mogu biti neopaženo promijenjeni. Digitalno potpisan tekst može također biti kriptiran zbog zaštite prilikom prijenosa podataka, ali to nije potrebno ukoliko je cjelokupna procedura digitalnog potpisa pravilno provedena. Osiguranje privatnosti će biti vodeći zahtjev.
SSL/TLS Secure Sockets Layer (SSL) i Transport Layer Security (TLS) su kriptografski protokoli koji omogućuju sigurnu komunikaciju na internetu. SSL omogućuje krajnju autentičnost i komunikacijsku privatnost putem interneta upotrebom kriptografije. Kod tipične upotrebe samo je server identificiran (tj. osiguran je njegov identitet) dok klijent ostaje neidentificiran; obostrana identifikacija zahtijeva implementaciju Public Key infrastrukture klijentu. Protokoli dozvoljavaju klijent/server aplikacijama da komuniciraju na način dizajniran da onemogući prisluškivanje, mijenjanje i krivotvorenje poruka.
Free/Open Source Open source softver je sofver dostupan unutar open source licence. Open source licenca je licenca s autorskim pravom za računalne programe koje stavljaju izvorni kod na raspolaganje pod uvjetima koji omogućuju modificiranje i redistribuciju bez plaćanja originalnom autoru. Takva licenca može imati dodatna ograničenja kao što su zahtjev da se sačuva ime autora i izjava o autorskom pravu unutar koda.
S Open source definicijom povezana je i definicija besplatnog softvera (Free software) od Free Software Foundation-a koja pokušava obuhvatiti zahtjeve da licencirani programi budu okvalificirani kao besplatan softver. U praksi, licence koje zadovoljavaju open source definiciju u pravilu uvijek zadovoljavaju definiciju besplatnog softvera. Od 2005. sve licence koje zadovoljavaju definiciju besplatnog softvera zadovoljavaju i open source definiciju.
Digitalni proizvodi/usluge su svi proizvodi/usluge koji se mogu naručiti i isporučiti neposredno na računalo putem interneta, npr. glazba, video, igre, računalni programi, on-line novine, usluge savjetovanja itd.
xDSL je širokopojasna tehnologija dizajnirana da poveća frekvencijsko područje za prijenos podataka dostupan preko standardnih bakrenih telefonskih žica. Uključuje ADSL, SDSL, HDSL, RADSL, VDSL, DSL-Lite i sl. DSL-linija omogućava prijenos podataka i glasa. Dio linije vezan uz prijenos podataka je uvijek spojen.
ISDN (Integrated Services Digital Network) je digitalna mreža koja omogućava istovremeni prijenos podataka, slike i glasa (128 Kb/s).
Modem je uređaj koji modulira izlazni digitalni signal iz računala ili ostalih digitalnih uređaja u analogni signal za konvencionalne bakrene telefonske linije te demodulira ulazni analogni signal i pretvara ga u digitalni signal za digitalni uređaj.
Bežični pristup je uporaba bežične tehnologije kao što su radiofrekvencije, infracrvene zrake, mikrovalovi te ostale vrste elektromagnetskih ili akustičnih valova za zadnju internu vezu između uređaja korisnika (računala, pisači itd.) i osnovne mreže (LAN) unutar radnih prostorija poduzeća. Većinom uključuje Wi-fi i Bluetooth tehnologije.
E-Trgovina su transakcije koje se provode preko mreža računala baziranih na internetskom protokolu te ostalih računalih mreža. Zaprimanje narudžbi dobara i usluga se ostvaruje putem navedenih mreža, ali samo plaćanje i konačna isporuka dobara i usluga mogu biti provedeni on-line ili off-line. Narudžbe zaprimljene putem telefona, telefaksa ili ručno pisanih elektroničkih poruka ne smatraju se e-Trgovinom.
E-pošta je elektronički prijenos poruka, uključuje tekst i priloge od jednog računala do drugog, lociranog u samoj organizaciji ili izvan nje. To uključuje elektroničku poštu putem interneta ili ostalih računalnih mreža.
Lokalna računalna mreža (LAN) je interna računalna mreža koja je skup od najmanje dva povezana računala upotrebom telekomunikacijskog sistema sa svrhom komuniciranja i dijeljenja resursa unutar poduzeća. U pravilu povezuje osobna računala, radne stanice, pisače, servere i ostale uređaje. Obično se koristi za razmjenu internih datoteka između povezanih korisnika; interna poslovna komunikacija (interna e-pošta, interno internetsko sučelje itd.); dijeljeni pristup uređajima (pisači itd.) i ostalim aplikacijama (baze podataka) te za zajedničke poslovne procese. Mreža je najčešće namijenjena jednoj zgradi ili usko lociranoj skupini zgrada, omogućuje korisnicima razmjenu podataka, dijeljenje pisača, upravljanje zajedničkim računalom itd.
EDI (Electronic Data Interchange) se koristi za elektroničku razmjenu podataka, dokumenata i transakcija unutar poduzeća te između poduzeća. Razmjena podataka teče automatski između računalnih sistema između partnera te koristi standardnu i kriptiranu formu.
Internet se odnosi na mrežu baziranu na internetskim protokolima: www, ekstranet putem interneta, EDI putem interneta, internet-ready mobilni telefoni.
Intranet je interna komunikacijska mreža unutar poduzeća koja koristi internetski protokol omogućavajući komunikaciju unutar organizacije.
Ekstranet je zatvorena mreža koja koristi internetske protokole kako bi sigurno dijelila informacije poduzeća s dobavljačima, isporučiteljima, klijentima ili ostalim poslovnim partnerima. Može poprimiti oblik sigurne ekstenzije intraneta koji omogućuje vanjskim korisnicima pristup određenim dijelovima intraneta. Može biti i privatni dio internetske stranice poduzeća kojem je omogućena navigacija poslovnim partnerima nakon što su autorizirani na log-in-stranici.
Internetska stranica je mjesto na World Wide Web-u identificirano internetskom adresom. Kolekcija internetskih datoteka o određenom subjektu uključuje početnu datoteku koja se naziva home page. Informacije su kodirane posebnim jezikom (HyperText Mark-up language (HTML), XML, Java) koji je čitljiv preko internetskih pretraživača kao što su Mozilla Firefox, Opera ili Microsoft's Internet Explorer.
Publiciranje
Rezultati istraživanja su objavljeni u službenom priopćenju Informacijsko Društvo - korištenje IKT-a i e-Trgovina u poduzećima. Detaljniji podaci bit će objavljeni na internetskom portalu Državnog zavoda za statistiku na e-adresi http://www.dzs.hr.
Ukupni podaci su objavljeni za poduzeća s 10 ili više zaposlenih osoba. Eurostat objavljuje podatke država EU-a za poduzeća s 10 ili više zaposlenih osoba stoga je omogućena međusobna usporedivost podataka između Republike Hrvatske i ostalih država EU-a.
Kratice
IKT Informacijske i komunikacijske tehnologije
EU Europska unija
km2 četvorni kilometar
npr. naprimjer
Fina Financijska agencija
Ovaj je proizvod proizveden uz
financijsku pomoć Europske unije. Za sadržaj dokumenta odgovoran je isključivo
Državni zavod za statistiku te se ni pod kojim uvjetima ne smije smatrati da
izražava stav Europske unije.