STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI NA STRUČNOM I SVEUČILIŠNOM STUDIJU U 2007.

*PRIOPĆENJE*		DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB, ILICA 3, P. P. 80, TELEFON: (01) 4806-111 ISSN 1334-0565

GODINA: XLV.	ZAGREB, 27. LIPNJA 2008.			BROJ: 8.1.6.

			OBVEZATNO NAVEDITE IZVOR PODATAKA

STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI NA STRUČNOM I SVEUČILIŠNOM STUDIJU U 2007.

U ovom priopćenju prikazani su studenti koji su diplomirali na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj bilo prema “starom" programu (stručni i sveučilišni dodiplomski studij) bilo prema Bolonjskom procesu (stručni i specijalistički diplomski stručni studij, preddiplomski, diplomski, te integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij).

Tijekom 2007. na visokim učilištima Republike Hrvatske diplomiralo je 20 969 studenata, što je za 7,2% više u odnosu na prethodnu godinu. Od ukupnog broja studenata koji su diplomirali, 61,6% su redoviti studenti, a 38,4% izvanredni. Od redovitih studenata, 65,5% studiralo je uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a ostali su sami snosili troškove studija (34,5%). Udio studentica koje su diplomirale u 2007. je 58,1%, što je za 1,2% manje u odnosu na prethodnu godinu.

Od ukupnog broja studenata koji su diplomirali, na veleučilištima je diplomiralo 15,3% studenata, na visokim školama 6,0%, na fakultetima 77,3% (od toga na stručnom studiju 33,7%, a na sveučilišnom studiju 66,3% studenata), a na umjetničkim akademijama 1,4%.

S obzirom na godine života, 1,2% studenata koji su diplomirali u 2007. pripada dobnoj skupini do 21. godine života, 32,9% od 21 do 23 godine, 34,9% dobnoj skupini od 24 do 26 godina, 12,4% od 27 do 29 godina, a s 30 i više godina diplomiralo je 18,6% studenata.

Od ukupnog broja studenata, njih 96,1%, diplomiralo je prema “starom" programu, dok je 3,9% studenata diplomiralo prema Bolonjskom procesu.

Najviše studenata je diplomiralo na sveučilišnom dodiplomskom studiju, njih 51,9%, zatim na stručnome dodiplomskom studiju 44,2%, na stručnom studiju 2,8%, na sveučilišnome preddiplomskom studiju diplomiralo je 0,9% studenta, a na specijalističkome diplomskome stručnom studiju diplomiralo je 0,2% studenata.

1. STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI NA VISOKIM UČILIŠTIMA PREMA SKUPINAMA VISOKIH UČILIŠTA, VRSTI STUDIJA I SPOLU
U 2007.

	Spol	Ukupno	Veleučilišta	Visoke škole	Fakulteti				Umjetničke akademije
	Spol	Ukupno	Veleučilišta	Visoke škole	ukupno		stručni studij	sveučilišni studij	Umjetničke akademije

Visoka učilišta – ukupno	svega	20 969	3 215	1 258	16 208	5 456		10 752	288
	studentice	12 180	1 435	572	9 998	3 630		6 368	113


Prema “starom” programu	svega	20 146	3 062	914	15 882	5 326		10 556	288
	studentice	11 698	1 395	340	9 788	3 530		6 258	113


Stručni dodiplomski studij	svega	9 270	3 062	882	5 326	5 326		-	-
	studentice	5 251	1 395	326	3 530	3 530		-	-


Sveučilišni dodiplomski studij	svega	10 876	-	32	10 556	-		10 556	288
	studentice	6 447	-	14	6 258	-		6 258	113


Prema Bolonjskom procesu	svega	823	153	344	326	130		196	-
	studentice	482	40	232	210	100		110	-


Stručni studij	svega	577	115	336	126	126		-	-
	studentice	358	32	228	98	98		-	-


Specijalistički diplomski	svega	50	38	8	4	4		-	-
stručni studij	studentice	14	8	4	2	2		-	-


Sveučilišni preddiplomski	svega	196	-	-	196	-		196	-
studij	studentice	110	-	-	110	-		110	-


Sveučilišni diplomski	svega	-	-	-	-	-		-	-
studij	studentice	-	-	-	-	-		-	-


Integrirani preddiplomski i	svega	-	-	-	-	-		-	-
diplomski studij	studentice	-	-	-	-	-		-	-

2. STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI NA VISOKIM UČILIŠTIMA PREMA VRSTI VISOKIH UČILIŠTA, GODINAMA ŽIVOTA I SPOLU U 2007.

		Ukupno	Godine života
			do 21 godine	21 – 23	24 – 26	27 – 29	30 – 32	33 – 35	36 – 38	39 i više godina
			do 21 godine	21 – 23	24 – 26	27 – 29	30 – 32	33 – 35	36 – 38	39 i više godina

Visoka učilišta	ukupno	20 969	244	6 891	7 330	2 602	1 171	762	628	1 341
	studenti	8 789	56	2 380	3 177	1 221	563	400	312	680
	studentice	12 180	188	4 511	4 153	1 381	608	362	316	661

Veleučilišta (NSKO 5.2.)	ukupno	3 215	32	983	687	358	274	221	191	469
	studenti	1 780	9	473	398	203	180	147	112	258
	studentice	1 435	23	510	289	155	94	74	79	211

Visoke škole (NSKO 5.2.)	ukupno	1 258	12	397	259	127	87	105	64	207
	studenti	686	5	152	143	77	55	63	47	144
	studentice	572	7	245	116	50	32	42	17	63

Fakulteti	ukupno	16 208	195	5 410	6 278	2 079	787	430	367	662
	studenti	6 210	41	1 728	2 584	922	321	189	149	276
	studentice	9 998	154	3 682	3 694	1 157	466	241	218	386

Stručni studij (NSKO 5.2.)	ukupno	5 456	194	2 154	1 373	521	332	256	234	392
	studenti	1 826	41	625	534	203	124	95	76	128
	studentice	3 630	153	1 529	839	318	208	161	158	264

Sveučilišni studi j (NSKO 5.1.)	ukupno	10 752	1	3 256	4 905	1 558	455	174	133	270
	studenti	4 384	-	1 103	2 050	719	197	94	73	148
	studentice	6 368	1	2 153	2 855	839	258	80	60	122

Umjetničke akademije (NSKO 5.1.)	ukupno	288	5	101	106	38	23	6	6	3
	studenti	113	1	27	52	19	7	1	4	2
	studentice	175	4	74	54	19	16	5	2	1

3. STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI NA VISOKIM UČILIŠTIMA PREMA NAZIVU I MJESTU VISOKOG UČILIŠTA, NAČINU STUDIRANJA
I SPOLU U 2007.

	Ukupno			Način studiranja
	svega	studenti	studentice	redoviti			izvanredni
	svega	studenti	studentice	svega	uz potporu Ministarstva	sami plaćaju studij	izvanredni

Visoka učilišta	20 969	8 789	12 180	12 924	8 467	4 457	8 045

Veleučilišta	3 215	1 780	1 435	1 369	643	726	1 846

Veleučilište u Karlovcu	204	134	70	87	64	23	117
Veleučilište u Požegi	217	75	142	118	63	55	99
Veleučilište u Rijeci	232	92	140	57	33	24	175
Veleučilište u Šibeniku	152	43	109	91	48	43	61
Veleučilište u Varaždinu	9	9		8	5	3	1
Veleučilište u Velikoj Gorici	78	72	6	25	-	25	53
Veleučilište u Vukovaru	1	1		1	-	1	-
Veleučilište Vern, Zagreb	147	68	79	147	5	142	-
Društveno veleučilište, Zagreb	286	177	109	58	23	35	228
Tehničko veleučilište, Zagreb	1 167	981	186	392	227	165	775
Zdravstveno veleučilište, Zagreb	722	128	594	385	175	210	337

Visoke škole	1 258	686	572	520	75	445	738

Visoka tehnička škola, Pula	32	29	3	11	-	11	21
Visoka škola za sigurnost, Zagreb	250	202	48	23	1	22	227
Visoko gospodarsko učilište, Križevci	55	32	23	23	19	4	32
Američka visoka škola za management, Dubrovnik	168	78	90	168	-	168	-
Visoka poslovna škola, Višnjan	31	9	22	17		17	14
Zagrebačka škola za menadžment, Zagreb	117	36	81	62	2	60	55
Visoka škola za poslovanje i upravljanje, Zaprešić	174	52	122	54	3	51	120
Zagrebačka škola ekonomije i managementa, Zagreb	87	29	58	84	-	84	3
Visoka poslovna škola Libertas, Zagreb	104	43	61	26	-	26	78
Visoka policijska škola , Zagreb	240	176	64	52	50	2	188

Fakulteti	16 208	6 210	9 998	10 747	7 504	3 243	5 461

Stručni studij	5 456	1 826	3 630	2 374	1 364	1 010	3 082

Građevinski fakultet, Osijek	36	25	11	25	18	7	11
Građevinski fakultet, Rijeka	30	25	5	26	15	11	4
Građevinsko-arhitektonski fakultet, Split	30	27	3	30	16	14	-
Strojarski fakultet, Slavonski Brod	13	11	2	7	5	2	6
Tehnički fakultet, Rijeka	46	44	2	39	33	6	7
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split	91	85	6	91	32	59	-
Geotehnički fakultet, Varaždin	13	11	2	7	7	-	6

3. STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI NA VISOKIM UČILIŠTIMA PREMA NAZIVU I MJESTU VISOKOG UČILIŠTA, NAČINU STUDIRANJA
I SPOLU U 2007.

(nastavak)

	Ukupno			Način studiranja
	svega	studenti	studentice	redoviti			izvanredni
	svega	studenti	studentice	svega	uz potporu Ministarstva	sami plaćaju studij	izvanredni

Elektrotehnički fakultet, Osijek	60	59	1	59	46	13	1
Kemijsko-tehnološki fakultet, Split	27	6	21	27	16	11	-
Tekstilno-tehnološki fakultet, Zagreb	73	10	63	73	55	18	-
Pomorski fakultet, Rijeka	109	98	11	78	70	8	31
Pomorski fakultet, Split	159	146	13	61	48	13	98
Medicinski fakultet, Osijek	46	2	44	9	5	4	37
Medicinski fakultet, Rijeka	125	24	101	88	55	33	37
Medicinski fakultet, Split	95	29	66	95	6	89	-
Poljoprivredni fakultet, Osijek	38	23	15	16	16	-	22
Ekonomski fakultet, Osijek	297	86	211	73	42	31	224
Ekonomski fakultet, Rijeka	80	19	61	8	3	5	72
Ekonomski fakultet, Split	318	84	234	89	37	52	229
Ekonomski fakultet, Zagreb	491	161	330	115	49	66	376
Fakultet ekonomije i turizma, Pula	32	7	25	6	6	-	26
Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opatija	147	68	79	33	11	22	114
Fakultet organizacije i informatike, Varaždin	111	80	31	19	1	18	92
Pravni fakultet, Osijek	49	16	33	34	25	9	15
Pravni fakultet, Split	85	29	56	26	15	11	59
Filozofski fakultet, Rijeka	1	-	1	1	1	-	-
Filozofski fakultet, Split	82	1	81	49	23	26	33
Učiteljski fakultet, Osijek	137	6	131	121	59	62	16
Učiteljski fakultet, Rijeka	112	11	101	81	56	25	31
Učiteljski fakultet, Zagreb	827	43	784	534	389	145	293
Kineziološki fakultet, Zagreb	33	29	4	1	-	1	32
Sveučilišni studijski centar za stručne studije, Split	1 138	412	726	190	30	160	948
Stručni odjeli Sveučilišta u Dubrovniku	277	136	141	81	53	28	196
Stručni odjeli Sveučilišta u Puli	103	7	96	69	49	20	34
Stručni odjeli Sveučilišta u Zadru	132	1	131	103	62	41	29
Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb-institut za teološku kulturu laika	13	5	8	10	10	-	3

Sveučilišni studij	10 752	4 384	6 368	8 373	6 140	2 233	2 379

Prirodoslovno-matematički fakultet - Matematički odjel, Zagreb	122	37	85	122	104	18	-
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb	357	114	243	357	330	27	-
Odjel za biologiju sveučilišta u Osijeku	38	7	31	38	34	4	-
Odjel za fiziku sveučilišta u Osijeku	14	11	3	14	11	3	-
Odjel za matematiku sveučilišta u Osijeku	66	17	49	66	59	7	-
Arhitektonski fakultet, Zagreb	125	41	84	125	100	25	-

3. STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI NA VISOKIM UČILIŠTIMA PREMA NAZIVU I MJESTU VISOKOG UČILIŠTA, NAČINU STUDIRANJA
I SPOLU U 2007.

(nastavak)

	Ukupno			Način studiranja
	svega	studenti	studentice	redoviti			izvanredni
	svega	studenti	studentice	svega	uz potporu Ministarstva	sami plaćaju studij	izvanredni

Građevinski fakultet, Osijek	41	32	9	41	39	2	-
Građevinski fakultet, Rijeka	71	44	27	71	51	20	-
Građevinski fakultet, Zagreb	111	69	42	111	52	59	-
Građevinsko-arhitektonski fakultet, Split	39	17	22	39	27	12	-
Geodetski fakultet, Zagreb	46	19	27	40	37	3	6
Geotehnički fakultet, Varaždin	25	20	5	25	25	-	-
Grafički fakultet, Zagreb	76	32	44	73	65	8	3
Strojarski fakultet, Slavonski Brod	43	39	4	27	26	1	16
Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb	157	130	27	157	152	5	-
Tehnički fakultet, Rijeka	88	82	6	88	73	15	-
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split	182	157	25	182	112	70	-
Elektrotehnički fakultet, Osijek	77	71	6	76	74	2	1
Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb	456	377	79	456	353	103	-
Fakultet prometnih znanosti, Zagreb	579	462	117	293	171	122	286
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb	50	34	16	50	42	8	-
Metalurški fakultet, Sisak	6	1	5	6	6	-	-
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb	55	19	36	55	53	2	-
Kemijsko-tehnološki fakultet, Split	14	2	12	14	12	2	-
Tekstilno-tehnološki fakultet, Zagreb	27	3	24	27	25	2	-
Pomorski fakultet, Rijeka	47	32	15	39	35	4	8
Pomorski fakultet, Split	12	9	3	12	10	2	-
Sveučilišni studijski centar za studije mora, Split	33	18	15	33	29	4	-
Medicinski fakultet, Osijek	50	18	32	50	39	11	-
Medicinski fakultet, Rijeka	118	33	85	118	75	43	-
Medicinski fakultet, Split	51	22	29	51	49	2	-
Medicinski fakultet, Zagreb	248	109	139	248	213	35	-
Stomatološki fakultet, Zagreb	99	33	66	99	56	43	-
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb	123	20	103	123	80	43	-
Veterinarski fakultet, Zagreb	92	48	44	92	61	31	-
Prehrambeno-tehnološki fakultet, Osijek	53	17	36	53	51	2	-
Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb	160	28	132	160	145	15	-
Poljoprivredni fakultet, Osijek	55	36	19	45	40	5	10
Agronomski fakultet, Zagreb	226	78	148	226	201	25	-
Šumarski fakultet, Zagreb	117	89	28	117	86	31	-

3. STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI NA VISOKIM UČILIŠTIMA PREMA NAZIVU I MJESTU VISOKOG UČILIŠTA, NAČINU STUDIRANJA
I SPOLU U 2007.

(nastavak)

	Ukupno			Način studiranja
	svega	studenti	studentice	redoviti			izvanredni
	svega	studenti	studentice	svega	uz potporu Ministarstva	sami plaćaju studij	izvanredni

Ekonomski fakultet, Osijek	316	101	215	186	105	81	130
Ekonomski fakultet, Rijeka	345	92	253	219	123	96	126
Ekonomski fakultet, Split	260	102	158	120	70	50	140
Ekonomski fakultet, Zagreb	1002	315	687	656	308	348	346
Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opatija	397	112	285	163	68	95	234
Fakultet organizacije i informatike, Varaždin	100	70	30	68	53	15	32
Pravni fakultet, Osijek	263	104	159	78	62	16	185
Pravni fakultet, Rijeka	140	41	99	95	72	23	45
Pravni fakultet, Split	221	105	116	73	49	24	148
Pravni fakultet, Zagreb	619	165	454	304	237	67	315
Fakultet političkih znanosti, Zagreb	345	122	223	201	101	100	144
Filozofski fakultet, Osijek	150	24	126	141	95	46	9
Filozofski fakultet, Rijeka	194	36	158	194	151	43	-
Filozofski fakultet, Split	126	3	123	103	69	34	23
Filozofski fakultet, Zagreb	497	77	420	468	357	111	29
Hrvatski studiji, Zagreb	201	58	143	201	151	50	-
Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i kineziologije, Split	101	46	55	101	90	11	-
Sveučilišni odjeli sveučilišta u Dubrovniku	191	76	115	127	98	29	64
Sveučilišni odjeli sveučilišta u Puli	176	44	132	133	113	20	43
Sveučilišni odjeli sveučilišta u Zadru	299	56	243	277	231	46	22
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb	106	8	98	103	64	39	3
Kineziološki fakultet, Zagreb	124	80	44	124	70	54	-
Katolički bogoslovni fakultet, Đakovo	27	16	11	27	27	-	-
Katolički bogoslovni fakultet, Split	18	9	9	18	16	2	-
Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb i studiji	90	61	29	90	85	5	-
Instituti katoličkog bogoslovog fakulteta, Zagreb	44	10	34	36	35	1	8
Filozofski fakultet Družbe isusove, Zagreb	45	18	27	42	37	5	3
Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb	6	6	-	6	-	6	-

Umjetničke akademije	288	113	175	288	245	43	-

Muzička akademija, Zagreb	106	46	60	106	80	26	-
Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb	60	31	29	60	56	4	-
Umjetnička akademija, Osijek	14	6	8	14	12	2	-
Umjetnička akademija, Split	39	14	25	39	35	4	-
Akademija dramske umjetnosti, Zagreb	22	11	11	22	22	-	-
Akademija primijenjene umjetnosti, Rijeka	47	5	42	47	40	7	-

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvor i metoda prikupljanja podataka

Podaci su rezultat godišnje obrade podataka o studentima koji su diplomirali na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj u 2007. Podaci se prikupljaju upitnikom Statistički list za studente koji su diplomirali na stručnom i sveučilišnom studiju (obrazac ŠV-50), a ispunjavaju ih studenti pri diplomiranju na stručnom ili sveučilišnom studiju.

Obuhvat i usporedivost

Statističkim istraživanjem obuhvaćeni su svi studenti koji su diplomirali na svim visokim učilištima na teritoriju Republike Hrvatske. Prikazani su studenti koji su završili studij prema “starom” programu i oni koji su završili prema Bolonjskom procesu. Podaci su usporedivi s podacima iz prijašnjih godina.

Definicije i objašnjenja

Studenti su osobe upisane na visoka učilišta, a mogu biti redoviti i izvanredni. Redoviti student studira na redovitom studiju, i to uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta ili sam plaća studij. Izvanredni student studira na izvanrednom studiju i sam plaća studij ili troškove studija snosi njegov poslodavac.

Visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovu sastavu, veleučilište i visoka škola.

Visoka učilišta mogu biti javna i privatna.

Sveučilište je ustanova koja osniva i provodi sveučilišne studije u najmanje dva znanstvena ili umjetnička područja u većem broju polja te interdisciplinarne studije kao autonomni i integrirani proces, neposredno ili putem svojih fakulteta, umjetničkih akademija i odjela.

Sastavnice sveučilišta jesu fakulteti, umjetničke akademije, odjeli i instituti te druge sastavnice u skladu sa zakonom.

Sveučilište i njegove sastavnice mogu izvoditi i stručne studije.

Fakultet je visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne studije te razvija znanstveni i stručni rad u jednom ili više znanstvenih i stručnih polja, a može izvoditi i stručne studije.

Umjetnička akademija je visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne umjetničke studije te razvija vrhunsko stvaralaštvo i znanstvenoistraživačku djelatnost u području umjetnosti, a može izvoditi i stručne studije.

Sveučilišni odjel osniva se kao sastavnica sveučilišta koja sudjeluje u izvedbi studijskih programa te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednom znanstvenom polju ili interdisciplinarnome znanstvenom području te sudjeluje u izvedbi studija.

Veleučilište i visoka škola jesu ustanove koje ustrojavaju i izvode stručne studije. Veleučilište je visoka škola koja izvodi barem tri različita studija iz barem tri različita polja i ne može imati visoke škole kao sastavnice.

Sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te ih osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih i stručnih dostignuća. Sveučilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveučilištu.

Sveučilišno obrazovanje obuhvaća preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij. U skladu s europskim sustavom prijenosa bodova (ECTS), jednom godinom studija se u pravilu stječe 60 ECTS bodova.

Preddiplomski sveučilišni studij, koji u pravilu traje tri do četiri godine i kojim se stječe od 180 do 240 ECTS bodova, osposobljava sudente za diplomski studij, te im daje mogućnost zapošljavanja na određenim stručnim poslovima. Završetkom preddiplomskoga sveučilišnog studija stječe se naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) uz naznaku struke. Iznimno, završetkom preddiplomskoga sveučilišnog studija u znanstvenom području tehničkih znanosti, osoba stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka uz naznaku struke (Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, (NN, br. 107/07.).

Diplomski sveučilišni studij traje u pravilu jednu do dvije godine. Njime se stječe 60 do 120 ECTS bodova, te ukupan broj bodova koji se stječu na preddiplomskom i diplomskom studiju iznosi najmanje 300 ECTS bodova.

Završetkom preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija ili integriranoga preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija, čijim se završetkom stječe najmanje 300 ECTS bodova, osoba stječe akademski naziv magistar/magistra uz naznaku struke. Iznimno završetkom preddiplomskoga i diplomskoga sveučilišnog studija ili integriranoga preddiplomskoga i diplomskoga sveučilišnog studija iz područja tehničkih znanosti, osoba stječe akademski naziv magistar inženjer, odnosno magistra inženjerka uz naznaku struke i iznimno završetkom diplomskoga sveučilišnog studija medicine, stomatologije ili veterine osoba stječe akademski naziv doktor, odnosno doktorica uz naznaku struke (Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, NN, br. 107/07.).

Stručni studij pruža studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omogućuju obavljanje stručnih zanimanja i osposobljava ih za neposredno uključivanje u radni proces. Stručni studiji provode se na visokoj školi ili veleučilištu, a mogu se provoditi i na sveučilištu u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, br. 123/03., 105/04.).

Stručni studiji traju od dvije do tri godine, te se njihovim završetkom stječe od 120 do 180 ECTS bodova. Iznimno stručni studij može trajati četiri godine, te se takvim studijem stječe 240 ECTS bodova.

Završetkom stručnog studija u trajanju kraćem od tri godine, čijim se završetkom stječe manje od 180 ECTS bodova, osoba stječe stručni naziv stručni pristupnik, odnosno stručna pristupnica uz naznaku struke . Završetkom stručnog studija u trajanju od najmanje tri godine, čijim se završetkom stječe najmanje 180 ili više ECTS bodova, osoba stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) odnosno stručna prvostupnica (baccalaurea) uz naznaku struke. Iznimno, završetkom stručnog studija u znanstvenom području tehničkih znanosti, osoba stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer, odnosno stručna prvostupnica (baccalaurea), inženjerka uz naznaku struke (Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, NN, br. 107/07.).

Veleučilišta ili visoke škole mogu organizirati specijalistički diplomski stručni studij u trajanju od jedne do dvije godine, za osobe koje su završile stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij.

Završetkom specijalističkoga diplomskoga stručnog studija koji traje jednu do dvije godine, čijim završetkom se stječe u pravilu 60 do 120 ECTS bodova, osoba stječe stručni naziv stručni specijalist, odnosno stručna specijalistica uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa. Iznimno, završetkom specijalističkoga diplomskoga stručnog studija iz područja tehničkih znanosti osoba stječe stručni naziv stručni specijalist inženjer, odnosno stručna specijalistica inženjerka uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa i iznimno, završetkom specijalističkoga diplomskoga stručnog studija u medicini, stomatologiji i veterini, osoba stječe stručni naziv diplomirani, odnosno diplomirana uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa (Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, NN, br. 107/07.).

Znakovi

- nema pojave