|
PRIOPĆENJE |
DRŽAVNI ZAVOD ZA
STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE ISSN 1334-0565 |
|||
|
|
||||
|
GODINA: XLVI. |
ZAGREB, 28. SIJEČNJA 2010. |
BROJ: 2.1.9. |
||
|
|
||||
|
|
OBVEZATNO NAVEDITE IZVOR PODATAKA |
|||
UPORABA INFORMACIJSKIH I KOMUNIKACIJSKIH
TEHNOLOGIJA (IKT) U
KUĆANSTVIMA I OD POJEDINACA U 2009., PRVI REZULTATI
Tendencije
- blagi porast opremljenosti kućanstava IKT-om
- dostupnost širokopojasnog pristupa internetu je u porastu; primijećen je značajan porast uporabe širokopojasnog interneta
- uporaba računala i interneta je na zadovoljavajućoj razini samo kod mlađe populacije do 24 godine; primijećen je porast kod populacije starije dobi
- niska razina uporabe online usluga, poput e-bankarstva i e-uprave, premda je zabilježen blagi porast
- nerazvijena trgovina putem interneta; samo 10% osoba je tijekom prošle godine kupovalo robe i usluge putem interneta (porast od 3% u odnosu na 2008.)
- velik dio aktivnosti pri uporabi interneta odnosi se na zabavne i edukativne sadržaje; očekuje se porast u ovom segmentu s daljnjim razvojem infrastrukture IKT-a.
Rezultati istraživanja su pokazali da su kućanstva u Republici Hrvatskoj još uvijek na relativno niskom stupnju opremljenosti IKT-om. Primijećen je porast od 2% u posjedovanju računala, te porast od 5% u posjedovanju internetskog priključka u odnosu na prethodnu godinu.
U odnosu na prethodnu godinu primijećen je značajan porast u širokopojasnom pristupu internetu od 26%, dok je istovremeno opao udio kućanstava koja upotrebljavaju dial-up pristup, sa 37% na 12%. Udio mobilnog te kablovskog pristupa internetu su na razini prethodne godine.
Istraživanje je pokazalo da su previsoka cijena usluge i nedostupnost usluge važni razlozi zbog kojeg kućanstva nemaju širokopojasni pristup internetu, ali je u odnosu na prethodnu godinu znatno opao broj kućanstava koja nisu imala potrebu za internetskim priključkom, s 40% na 25%.
Nisu primijećeni znatniji pomaci u dobnoj strukturi korisnika računala u odnosu na prethodnu godinu. Najmlađa populacija još uvijek prednjači u uporabi računala, a broj korisnika opada proporcionalno njihovoj dobi. Sličan trend primijećen je i u strukturi po radnom statusu gdje đaci i studenti kao najmlađa skupina načešće upotrebljavaju računala. Značajniji porast primijećen je u kategoriji umirovljenika, i to u najstarijoj dobnoj skupini gdje se broj korisnika računala udvostručio.
Kao i u prethodnom poglavlju, primjećen je značajan porast korisnika interneta među umirovljenicima najstarije dobi. Broj korisnika interneta u toj dobnoj skupini je udvostručen u odnosu na prethodnu godinu. U ostalim dobnim skupinama broj korisnika interneta neznatno je porastao.
Usporede li se rezultati s podacima od prethodne godine, može se uočiti da pojedinci najčešće upotrebljavaju internet za prikupljanje informacija o proizvodima i uslugama (70%), slanje elektroničke pošte (77%) te (čitanje dnevnih novosti i časopisa (povećanje od 10%). U porastu je uporaba interneta u svrhu edukacije kao i prikupljanje informacija o zdravlju (povećanje od 8%). Relativno nizak udio uporabe usluga e-bankarstva i e-uprave pokazuje nam da online uporaba tih usluga nije još značajna, premda je zabilježen neznatan porast u objema kategorijama.
Rezultati istraživanja pokazuju da trgovina putem interneta nije još u dovoljnoj mjeri zastupljena. Samo 10% pojedinaca kupovalo je robu i usluge putem interneta, ali je ipak zabilježen porast od 3% u odnosu na prethodnu godinu. Navike kupaca su vrlo slične onima od prethodne godine; još uvijek prednjači kupovina knjiga i časopisa te odjeće i sportske opreme.
Odgovori ispitanika pokazuju da im je najvažnija osobna sigurnost i kvaliteta usluge koju prodavač nudi kao i garancija pravne sigurnosti. Važan je razlog za internetsku kupnju i pristup globalnom tržištu i veća ponuda proizvoda i usluga.
Zaključak koji možemo izvesti iz priloženih podataka jest da većina populacije još nema naviku internetske kupnje te da preferira tradicionalnu kupovinu.
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
Svrha statističkog istraživanja
Podaci prikazani u ovom priopćenju jesu procjene dobivene iz istraživanja IKT-DOM. To je godišnje istraživanje o uporabi informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u kućanstvima i kod pojedinaca. Pruža informacije o računalnoj i informacijskoj pismenosti hrvatske populacije. Cilj ovog istraživanja jest da izmjeri uporabu računala i ostalih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, broj osoba u Republici Hrvatskoj koji su korisnici interneta i u koje svrhe upotrebljavaju internet. Podaci su važan izvor za provođenje politike u području informacijskog društva u Republici Hrvatskoj kao i u Europskoj uniji.
Pravna osnova
Istraživanje IKT-DOM je provedeno u okviru smjernica Eurostata tijekom 2009., a provodi se na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 103/03. i 75/09.). Provela ga je agencija GfK d. o. o. u ime Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske. Harmonizirana istraživanja provedena su u svim državama EU-a, dakle podaci su međunarodno usporedivi. Međunarodni podaci su dostupni na e-adresi http://epp.eurostat.cec.eu.int, Themes Science and Technology Data. Koncepti i definicije koji se primjenjuju u istraživanju IKT-DOM usklađeni su s EU-ovom Metodologijom za statistike o Informacijskom društvu, 2008.
Promatrane jedinice
Promatrane jedinice jesu osobe u dobi između 16 i 74 godine i njihova kućanstva.
Odabrane osobe odgovaraju na pitanja iz upitnika, a u slučaju njihove odsutnosti na pitanja može odgovarati i neki drugi član kućanstva u ime odabrane osobe.
Veličina uzorka
Veličina uzorka je 6 000 osoba čija je dob u vrijeme prikupljanja podataka (od 15. kolovoza do 10. rujna 2009.) bila između 16 i 74 godine.
Okvir uzorka
Osnova okvira uzorka su: Popis stanovništva Hrvatske iz 2001. i telefonski imenici telefonskih operatera.
Metoda prikupljanja podataka
Podaci su prikupljeni na terenu uporabom tiskanih upitnika te telefonskim intervjuom koji je praćen putem računala. Referentno razdoblje bilo je prvo tromjesečje 2009.
Stupanj neodaziva
Od ukupnog uzorka (6 000 jedinica) 5 580 jedinica je bilo prihvatljivo, a 2 084 osobe sudjelovalo je u istraživanju. To znači da je stupanj odaziva bio 37%, a stupanj prihvatljivosti 37,3%. Stupanj neodaziva je bio 63%, a stupanj odbijanja bio je 37,2%.
Ponderacija
Ponderacijom se računa nepristrana procjena i postiže reprezentativnost uzorka za ukupnu populaciju. Podaci u istraživanju se odnose na pojedince i kućanstvo, stoga se računaju dva pondera:
- ponder za pojedince
- ponder za kućanstvo.
RIM weighting metoda (iterative proportional fitting – IPF) upotrijebljena za projiciranje pojedinaca na ukupnu populaciju. Varijable upotrijebljene za projiciranje su sljedeće: županija, veličina naselja, spol, dob i razina obrazovanja.
RIM weighting metoda upotrijebljena je i za projiciranje kućanstava na ukupnu populaciju. Ekstrapolacijski ponder izračunan je za svako kućanstvo koje je sudjelovalo u istraživanju, a metoda izračuna obuhvatila je županiju, veličinu naselja i broj članova kućanstva.
Proširen je izračunani ponder za pojedince na ukupnu populaciju osoba u dobi između 16 i 74 godine. U Republici Hrvatskoj 31. prosinca 2008. bilo je 3 426 813 osoba u dobi između 16 i 74 godine.
Proširen je izračunani ponder za kućanstva na ukupnu populaciju kućanstava, tj. kućanstva s najmanje jednom osobom u dobi između 16 i 74 godine. U Republici Hrvatskoj 31. prosinca 2008. bilo je 1 451 730 kućanstava s najmanje jednom osobom u dobi između 16 i 74 godine.
Definicije i objašnjenja
Blog je internetski dnevnik. Izraz potječe od engleskog jezika: WEB + LOG = WEBLOG, BLOG. Blog je dnevnik napisan na internetu.
Bežično povezivanje jest povezivanje s internetom bez žice uporabom radiofrekvencije, infracrvene veze, satelitske veze, mikrovalova, wimaksa itd. Najčešće upotrijebljen način bežičnog povezivanja jest putem mobilnog telefona.
Dlanovnik ili PDA (Personal Digital Assistant) je računalo s ekranom, obično u boji, osjetljivim na dodir. Ekran osjetljiv na dodir ili virtualna tipkovnica upotrebljavaju se za unos podataka. Upotrebljava memorijsku karticu za pohranu podataka i posjeduje najmanje jedan način za povezivanje: infracrveno, Bluetooth ili Wi-Fi. Dlanovnik je manje učinkovit od osobnog računala istoga cijenovnog razreda, ali može biti upotrijebljen kao mobilni telefon, klijent elektroničke pošte, internetski pretraživač ili media player.
Digitalna televizija omogućuje prijenos televizijskih i radioprograma u digitalnom formatu. Prijenos omogućava signal visoke kvalitete i gledatelj može uživati u kvaliteti slike kakvu posjeduje televizijski studio.
xDSL je širokopojasna tehnologija dizajnirana da poveća frekvencijsko područje za prijenos podataka dostupan preko standardnih bakrenih telefonskih žica i uključuje: ADSL, SDSL, HDSL, RADSL, VDSL, DSL-Lite i sl. DSL linija omogućava prijenos podataka i glasa. Dio linije vezan uz prijenos podataka je uvijek spojen. ADSL je jedna od xDLS tehnologija koja omogućava asimetrični prijenos podataka, tj. da brzina downloada bude bitno brža od brzine uploada.
Broadband su širokopojasne tehnologije ili veze koje omogućuju brz prijenos podataka, naročito filmova, igara, videokonferencija putem internetske mreže (npr. ADSL, kablovska veza, UMTS, optička veza, VDSL, unajmljeni vod).
Internet café jest javno mjesto koje nudi pristup internetu. To je jedno od javnih internetskih točaka.
E-trgovina označava kupnju ili naručivanje proizvoda i usluga putem interneta. Pisane elektroničke poruke se ne smatraju e-trgovinom.
E-obrazovanje označava obrazovanje putem interneta.
GPRS (General Packet Radio Service) je poznat kao 2,5G tehnologija koja omogućava slanje/primanje blokova podataka od/na mobilne telefone. GPRS omogućava kontinuiranu vezu s internetom, a korisnicima se naplaćuje količina prenesenih podataka, a ne vrijeme provedeno na internetu.
IKT (informacijske i komunikacijske tehnologije) su softver i hardver upotrijebljen za komuniciranje podacima (npr. računalo, telefaks, internet, fiksni mobilni telefon).
Internet jest svjetska mreža računala, komuniciranje na temelju standardnih internetskih protokola i omogućava korisnicima razmjene tekstualnih i audio-vizualnih informacija.
ISDN (Integrated Services Digital Network) je digitalna mreža koja omogućava istovremeni prijenos podataka, slike i glasa (128 Kb/s).
Javna pristupna točka jest bilo koja informacijska točka koja omogućava pristup internetu na javnom mjestu. Javne pristupne točke su: knjižnica, centar za mlade, škola, cyber café, hotel, aerodrom i sl.
P2P (peer to peer) je mreža gdje se podaci i informacije distribuiraju između većeg broja računala i nisu ograničena na jedan središnji server. Mreža se koristi za dijeljenje datoteka, filmova i glazbe uporabom različitih programa (eMule, Kazaa, DC++).
Vatrozid je kombinacija softvera i/ili hardvera koji štite podatke i računala od štetnih i zloćudnih prijetnji s interneta.
Set-top box ili TV-komunikator je naprava koja omogućuje TV-uređaju da postane korisničko sučelje za internet. Konvergencija između TV-uređaja i interneta omogućuje gledanje velikog broja domaćih i stranih televizijskih programa i uporabu interneta preko običnoga televizijskog ekrana.
UMTS (Universal Mobile Telecommunications System) je poznat kao 3G tehnologija dizajnirana kao nasljednik GSM-a. Omogućuje korisniku prijenos slika i videozapisa, velike količine podataka bežičnim načinom te pristup internetu.
Mjesečni neto dohodak po članu kućanstva je izračunan iz ukupnoga mjesečnog neto dohotka kućanstva: plaća, penzija, dohodak od djelatnosti, imovina, poljoprivreda, doplatak za nezaposlene, školarina, dječji doplatak itd. Ovisno o veličini dohotka kućanstva, kućanstva su podijeljena na kvartile. Kućanstva s najmanjim dohotkom uključena su u prvi kvartil, a kućanstva s najvećim dohotkom uključena su u četvrti kvartil.
Lokacije su podijeljene prema tipu na:
- gusto naseljeno područje; uključuje lokalna područja, od kojih svako naseljeno s više od 500 ljudi po km2 gdje ukupna populacija iznosi najmanje 50 000 ljudi
- srednje naseljeno područje; uključuje lokalna područja od kojihsvako ima gustoću naseljenosti veću od 100 ljudi po km2, a ukupna populacija iznosi najmanje 50 000 ljudi ili se nalazi neposrednouz gusto naseljeno područje
- rijetko naseljeno područje; uključuje lokalna područja koja ne pripadaju ni gusto naseljenom području ni srednje naseljenom području.
Obrazovanje je podijeljeno na:
- niže obrazovanje uključuje osobe bez školskog obrazovanja ili s nedovršenim osnovnim obrazovanjem i pojedince sa završenom osnovnom školom
- srednje obrazovanje uključuje osobe s nižim ili višim srednjoškolskim neakademskim obrazovanjem, osobe s višim tehničkim obrazovanjem i osobe s višim srednjoškolskim općim obrazovanjem
- visoko obrazovanje uključuje osobe s visokim neakademskim obrazovanjem, osobe s profesionalno orijentiranim visokim obrazovanjem, fakultetskim obrazovanjem i osobe s postdiplomskim obrazovanjem te magistarske i doktorske studije.
Objavljivanje
Rezultati istraživanja su objavljeni u službenom priopćenju Informacijsko društvo – uporaba IKT-a u kućanstvima i kod pojedinaca. Detaljniji podaci bit će objavljeni na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku na e-adresi http://www.dzs.hr
Kratice
EU Europska unija
Eurostat Statistički ured Europske unije
i sl. i slično
itd. i tako dalje
km2 četvorni kilometar
tj. to jest
uklj. uključujući