PRIOPĆENJE		DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB, ILICA 3, P. P. 80, TELEFON: (01) 4806-111 ISSN 1334-0565
GODINA: XLVI.	ZAGREB, 18. OŽUJKA 2010.		BROJ: 4.4.5.
				OBVEZATNO NAVEDITE IZVOR PODATAKA

NAUTIČKI TURIZAM
Kapaciteti i poslovanje luka nautičkog turizma u 2009.

U 2009. ovim istraživanjem obuhvaćeno je 98 luka nautičkog turizma na morskoj obali Hrvatske, i to 58 marina (od toga 10 suhih marina) i 40 ostalih luka nautičkog turizma. Ukupna površina njihova akvatorija jest 3 293 558 m², a broj vezova 16 848.

U lukama nautičkog turizma 31. prosinca 2009. na stalnom vezu bilo je 14 801 plovilo, što je za 0,9% više nego 31. prosinca 2008. Vezom u moru koristilo se 87,0%, a isključivo mjestom na kopnu 13,0% njih.

Prema vrsti plovila na stalnom vezu koja su se koristila vezom u moru, 46,3% su motorne jahte, 47,9% su jahte na jedra, a 5,8% su ostala plovila.

Prema zastavi plovila najviše plovila na stalnom vezu bilo je iz Hrvatske (36,6%), Austrije (18,1%), Njemačke (14,6%), SAD-a (6,3%), Slovenije (5,8%) i Italije (5,0%), što čini 86,4% od ukupnog broja plovila na stalnom vezu.

Broj plovila u tranzitu u lukama nautičkog turizma u 2009. iznosio je 204 137, što je za 5,9% manje nego u 2008.

Prema vrsti plovila u tranzitu koja su se koristila vezom u moru, 35,1% su motorne jahte, 62,2% su jahte na jedra, a 2,7% su ostala plovila.

U tom razdoblju najviše plovila u tranzitu bilo je iz Hrvatske (39,5%), Italije (23,3%), Njemačke (11,4%), Austrije (8,2%) i Slovenije (5,2%), što čini 87,6% plovila od ukupnog broja plovila u tranzitu.

Ukupno ostvaren prihod luka nautičkog turizma u 2009. iznosio je 543,3 milijuna kuna, pri čemu je 405,6 milijuna kuna ostvareno od iznajmljivanja vezova, što od ukupno ostvarenog prihoda iznosi 74,7%. U odnosu na 2008. ukupan prihod veći je za 11,1%, dok je prihod od iznajmljivanja vezova veći za 11,5%.

1.   LUKE NAUTIČKOG TURIZMA U 2009.

	Ukupno	Sidrište	Privezište	Marine				Nerazvrstane luke  nautičkog turizma	Marina kategorizirana  i označena sidrima
				suha marina	marina I.  kategorije	marina II. kategorije	marina III. kategorije
Republika Hrvatska	98	15	19	10	6	24	18	5	1
Primorsko-goranska županija	32	8	7	8	1	3	4	1	-
Zadarska županija	24	7	9	-	-	4	4	-	-
Šibensko-kninska županija	11	-	-	-	2	4	5	-	-
Splitsko-dalmatinska županija	13	-	1	2	-	5	3	2	-
Istarska županija	14	-	2	-	3	6	2	-	1
Dubrovačko-neretvanska županija	4	-	-	-	-	2	-	2	-

2.   KAPACITET LUKA NAUTIČKOG TURIZMA I ZAPOSLENI, STANJE 31. KOLOVOZA 2009.

Površina akvatorija, m^2	3 293 558
Broj vezova, ukupno	16 848
Od toga
Za plovila duljine do 6 metara	1 184
6 – 8 m	2 136
8 – 10 m	3 578
10 – 12 m	4 636
12 – 15 m	3 191
15 – 20 m	1 512
Više od 20 m	610
Dužina razvijene obale za privez plovila, m	63 824
Broj mjesta za smještaj plovila na kopnu	5 209
Ukupna površina prostora na kopnu^1), m^2	753 369
Od toga natkriveni prostor (hangar), m^2	5 246
Broj zaposlenih, ukupno	1 319
Od toga sezonski	249
Primorsko-goranska županija
Površina akvatorija, m^2	822 711
Broj vezova, ukupno	3 378
Broj mjesta za smještaj plovila na kopnu	1 938
Ukupna površina prostora na kopnu, m^2	181 760
Zadarska županija
Površina akvatorija, m^2	955 236
Broj vezova, ukupno	3 771
Broj mjesta za smještaj plovila na kopnu	1 030
Ukupna površina prostora na kopnu^1), m^2	127 938
Šibensko-kninska županija
Površina akvatorija, m^2	531 059
Broj vezova, ukupno	3 051
Broj mjesta za smještaj plovila na kopnu	880
Ukupna površina prostora na kopnu, m^2	130 891
Splitsko-dalmatinska županija
Površina akvatorija, m^2	241 288
Broj vezova, ukupno	1 789
Broj mjesta za smještaj plovila na kopnu	410
Ukupna površina prostora na kopnu, m^2	72 104
Istarska županija
Površina akvatorija, m^2	646 803
Broj vezova, ukupno	4 205
Broj mjesta za smještaj plovila na kopnu	780
Ukupna površina prostora na kopnu, m^2	155 512
Dubrovačko-neretvanska županija
Površina akvatorija, m^2	96 461
Broj vezova, ukupno	654
Broj mjesta za smještaj plovila na kopnu	171
Ukupna površina prostora na kopnu, m^2	85 164

1) Vidi Metodološka objašnjenja.

3.   BROJ PLOVILA NA STALNOM VEZU U LUKAMA NAUTIČKOG TURIZMA, STANJE 31. PROSINCA 2009.

	Plovila na stalnom vezu
	ukupno	motorne jahte	jahte na jedra	ostalo	ukupno indeksi I. – XII. 2009. I. – XII. 2008.
Ukupno	14 801	7 372	6 553	876	100,9
Plovila za koja je korišten vez u moru	12 878	5 959	6 171	748	100,5
Prema zastavi plovila
Austrija	2 335	1 404	890	41	102,7
Belgija	47	28	16	3	38,2
Češka	191	117	68	6	115,1
Finska	6	-	6	-	85,7
Francuska	113	26	83	4	104,6
Grčka	1	1	-	-	25,0
Hrvatska	4 710	1 599	2 560	551	104,0
Italija	641	371	241	29	99,8
Izrael	6	-	6	-	200,0
Mađarska	259	178	77	4	95,9
Nizozemska	99	32	66	1	101,0
Norveška	106	57	49	-	883,3
Njemačka	1 882	837	1 012	33	86,7
Poljska	66	37	27	2	117,9
Rusija	13	7	5	1	86,7
SAD	815	569	226	20	104,6
Slovačka	124	79	42	3	114,8
Slovenija	743	292	409	42	102,6
Švedska	50	9	41	-	122,0
Švicarska	70	29	41	-	89,7
Ujedinjena Kraljevina	371	143	224	4	99,2
Ostale europske zemlje	113	66	46	1	109,7
Ostale izvaneuropske zemlje	117	78	36	3	93,6
Prema duljiini plovila	12 878	5 959	6 171	748	100,5
Do 6 m	569	154	40	375	99,1
6 –   8 m	1 323	824	306	193	91,1
8 – 10 m	2 791	1 485	1 243	63	95,0
10 – 12 m	3 776	1 470	2 240	66	101,0
12 – 15 m	3 158	1 115	1 996	47	105,3
15 – 20 m	980	659	318	3	107,9
Više od 20 m	281	252	28	1	140,5
Plovila za koja je korišteno samo mjesto na kopnu	1 923	1 413	382	128	103,6
Primorsko-goranska županija	3 373	2 193	886	294	98,3
Plovila za koja je korišten vez u moru	2 170	1 255	745	170	94,9
Plovila za koja je korišteno mjesto na kopnu	1 203	938	141	124	105,2
Zadarska županija	3 129	1 401	1 636	92	100,0
Plovila za koja je korišten vez u moru	2 904	1 256	1 560	88	100,5
Plovila za koja je korišteno mjesto na kopnu	225	145	76	4	93,8
Šibensko-kninska županija	2 802	1 464	1 281	57	101,7
Plovila za koja je korišten vez u moru	2 588	1 322	1 209	57	101,4
Plovila za koja je korišteno mjesto na kopnu	214	142	72	-	105,4
Splitsko-dalmatinska županija	1 401	467	789	145	108,5
Plovila za koja je korišten vez u moru	1 239	345	749	145	108,6
Plovila za koja je korišteno mjesto na kopnu	162	122	40	-	108,0
Istarska županija	3 641	1 619	1 738	284	102,7
Plovila za koja je korišten vez u moru	3 582	1 581	1 717	284	102,4
Plovila za koja je korišteno mjesto na kopnu	59	38	21	-	128,3
Dubrovačko-neretvanska županija	455	228	223	4	82,4
Plovila za koja je korišten vez u moru	395	200	191	4	82,6
Plovila za koja je korišteno mjesto na kopnu	60	28	32	-	81,1

4.   BROJ PLOVILA U TRANZITU U LUKAMA NAUTIČKOG TURIZMA U 2009.

	Plovila u tranzitu
	ukupno	motorne jahte	jahte na jedra	ostalo	ukupno indeksi I. – XII. 2009. I. – XII. 2008.
Ukupno	204 137	74 127	124 758	5 252	94,1
Plovila za koja je korišten vez u moru	197 815	69 512	123 068	5 235	93,8
Prema zastavi plovila
Austrija	16 155	8 273	7 356	526	88,8
Belgija	573	270	295	8	75,3
Češka	1 667	671	972	24	92,0
Finska	120	8	112	-	100,8
Francuska	2 581	614	1 947	20	95,5
Grčka	152	48	100	4	124,6
Hrvatska	78 084	13 454	61 757	2 873	90,5
Italija	46 018	20 820	24 629	569	97,9
Izrael	53	8	45	-	52,0
Mađarska	1 656	735	887	34	107,9
Nizozemska	1 846	779	1 053	14	109,2
Norveška	1 522	1 160	357	5	670,5
Njemačka	22 540	11 375	10 506	659	91,5
Poljska	892	357	525	10	98,6
Rusija	117	43	72	2	107,3
SAD	3 888	2 352	1 504	32	95,4
Slovačka	955	341	589	25	115,1
Slovenija	10 368	4 768	5 352	248	97,6
Švedska	589	88	498	3	96,9
Švicarska	808	291	509	8	86,3
Ujedinjena Kraljevina	3 242	1 243	1 944	55	79,9
Ostale  europske zemlje	2 216	1 010	1 151	55	149,9
Ostale izvaneuropske zemlje	1 773	804	908	61	87,4
Prema duljiini plovila
Do 6 m	5 154	3 826	563	765	91,0
6 – 8 m	16 049	10 263	5 308	478	86,5
8 – 10 m	34 884	13 873	20 624	387	94,3
10 – 12 m	66 760	19 043	46 171	1 546	97,7
12 – 15 m	58 050	13 225	43 286	1 539	90,7
15 – 20 m	13 389	6 741	6 141	507	97,4
Više od 20 m	3 529	2 541	975	13	99,8
Broj plovila za koja je korišteno samo mjesto  na kopnu	6 322	4 615	1 690	17	102,4
Primorsko-goranska županija	26 187	17 010	7 207	1 970	97,4
Plovila za koja je korišten vez u moru	26 070	16 931	7 177	1 962	96,9
Plovila za koja je korišteno mjesto na kopnu	117	79	30	8	-
Zadarska županija	55 289	24 376	30 858	55	94,5
Plovila za koja je korišten vez u moru	50 598	20 679	29 864	55	95,3
Plovila za koja je korišteno mjesto na kopnu	4 691	3 697	994	-	87,1
Šibensko-kninska županija	44 465	12 523	30 963	979	95,8
Plovila za koja je korišten vez u moru	43 469	12 038	30 458	973	94,9
Plovila za koja je korišteno mjesto na kopnu	996	485	505	6	166,8
Splitsko-dalmatinska županija	33 718	5 232	27 082	1 404	90,8
Plovila za koja je korišten vez u moru	33 652	5 192	27 056	1 404	90,6
Plovila za koja je korišteno mjesto na kopnu	66	40	26	-	-
Istarska županija	29 573	11 905	17 366	302	93,9
Plovila za koja je korišten vez u moru	29 194	11 639	17 255	300	93,2
Plovila za koja je korišteno mjesto na kopnu	379	266	111	2	195,4
Dubrovačko-neretvanska županija	14 905	3 081	11 282	542	89,8
Plovila za koja je korišten vez u moru	14 832	3 033	11 258	541	89,3
Plovila za koja je korišteno mjesto na kopnu	73	48	24	1	-

5.   KORIŠTENJE VEZOVA U MORU PO MJESECIMA U 2009.

	Stalni vez		U tranzitu
	plovila^1)	ukupan broj dana boravka plovila u lukama nautičkog turizma tijekom mjeseca	plovila	ukupan broj dana boravka plovila u lukama nautičkog turizma tijekom mjeseca
2009.	-	3 626 576	197 365	322 177
I.	11 808	347 293	642	1 896
II.	11 740	312 021	702	1 663
III.	11 781	324 472	1 459	3 515
IV.	11 680	300 459	6 356	12 242
V.	11 879	287 384	15 058	23 207
VI.	11 742	265 267	27 832	45 664
VII.	11 648	237 482	52 034	85 489
VIII.	11 840	235 280	62 901	101 929
IX.	12 221	272 638	22 602	33 226
X.	12 492	314 004	6 392	10 201
XI.	12 594	355 442	905	1 913
XII.	12 715	374 834	482	1 232

1) Stanje na posljednji dan u mjesecu

6.   OSTVARENI PRIHOD LUKA NAUTIČKOG TURIZMA BEZ PDV-a

tis. kn

	2008.	2009.	Indeksi I. – XII. 2009. I. – XII. 2008.
Republika Hrvatska	488 902*	543 376	111,1
Iznajmljivanje vezova	363 889*	405 690	111,5
Stalni	282 100	322 034	114,2
Tranzitni	81 789*	83 656	102,3
Servisne usluge	44 675	46 533	104,2
Ostali prihodi	80 338	91 153	113,5
Primorsko-goranska županija	74 967	83 868	111,9
Iznajmljivanje vezova	59 479	68 319	114,9
Stalni	52 088	60 435	116,0
Tranzitni	7 391	7 884	106,7
Servisne usluge	4 461	4 938	110,7
Ostali prihodi	11 027	10 611	96,2
Zadarska županija	117 530	126 733	107,8
Iznajmljivanje vezova	85 030	93 991	110,5
Stalni	72 725	81 956	112,7
Tranzitni	12 305	12 035	97,8
Servisne usluge	7 400	8 065	109,0
Ostali prihodi	25 100	24 677	98,3
Šibensko-kninska županija	116 901*	131 362	112,4
Iznajmljivanje vezova	77 998*	85 110	109,1
Stalni	59 885	67 608	112,9
Tranzitni	18 113*	17 502	96,6
Servisne usluge	14 992	13 586	90,6
Ostali prihodi	23 911	32 666	136,6
Splitsko-dalmatinska županija	58 668	72 580	123,7
Iznajmljivanje vezova	44 971	55 073	122,5
Stalni	26 224	34 832	132,8
Tranzitni	18 747	20 241	108,0
Servisne usluge	7 892	9 338	118,3
Ostali prihodi	5 805	8 169	140,7
Istarska županija	93 296	101 013	108,3
Iznajmljivanje vezova	76 470	81 880	107,1
Stalni	61 678	66 749	108,2
Tranzitni	14 792	15 131	102,3
Servisne usluge	6 181	7 665	124,0
Ostali prihodi	10 645	11 468	107,7
Dubrovačko-neretvanska županija	27 540	27 820	101,0
Iznajmljivanje vezova	19 941	21 317	106,9
Stalni	9 500	10 454	110,0
Tranzitni	10 441	10 863	104,0
Servisne usluge	3 749	2 941	78,4
Ostali prihodi	3 850	3 562	92,5

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvor

Podaci su dobiveni iz redovitog istraživanja Izvještaj o kapacitetu i prometu luka nautičkog turizma koje se provodi u godišnjoj perodici.

Izvještajne jedinice i obuhvat

Izvještajne su jedinice u ovom istraživanju luke nautičkog turizma: sidrišta, privezišta, suhe marine i marine.

Obuhvat je u ovom istraživanju potpun, što znači da se istraživanjem obuhvaćaju sve luke nautičkog turizma.

Definicije

Luka nautičkog turizma jest turistički objekt koji u poslovnom, prostornom, građevinskom i funkcionalnom pogledu čini cjelinu ili u okviru šire prostorne cjeline ima izdvojeni dio i potrebne uvjete za potrebe nautičkog turizma i turista-nautičara.

U luci nautičkog turizma pružaju se turističke usluge u nautičkom turizmu i druge nadopunjujuće usluge turistima nautičarima (trgovačke, ugostiteljske i dr.).

Kategorizacija luka nautičkog turizma u Republici Hrvatskoj provodi se na temelju Zakona o turističkoj djelatnosti (NN, br. 8/96., 19/96. i 76/98.) i Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma (NN, br. 142/99., 47/00., 121/00., 45/01. i 108/01.).

Prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN, br. 68/07.) u 2008. objavljen je novi Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma (NN, br. 72/08.), s naznakom da luke nautičkog turizma koje već imaju rješenja prema starom Pravilniku nemaju obvezu usklađivanja prema novom. Prema novom Pravilniku (NN, br. 72/08.) vrsta marine označava se sidrima (dva sidra, tri sidra, četiri sidra, pet sidara).

Luke nautičkog turizma razvrstavaju se u sljedeće vrste: sidrište, privezište, suha marina i marina.

Sidrište je dio vodenog prostora opremljen opremom za privez plovnih objekata u uvali zaštićenoj od nevremena.

Privezište je dio vodenog prostora i dio obale uređen za pristajanje plovnih objekata i opremljen priveznim sustavom. Ako mogućnosti vodenog prostora privezišta dopuštaju, u dijelu vodenog prostora privezišta može se označiti i mjesto na kojem je dopušteno sidrenje plovnih objekata.

Suha marina dio je kopna ograđen i uređen za pružanje usluga ostave i čuvanja plovnih objekata na suhom te pružanje usluga transporta plovnog objekta u vodeni prostor ili iz vodenog prostora do suhe marine.

Marina je dio vodenog prostora i obale posebno sagrađen i uređen za pružanje usluga veza i čuvanja plovnih objekata te smještaja turista u plovnim objektima, odnosno u smještajnim objektima marine. U marinama se pružaju i druge uobičajene usluge turistima nautičarima, a mogu se pružiti i usluge servisiranja i održavanja plovnih objekata.

Marine se kategoriziraju u tri kategorije:

- prva kategorija označava marinu najvišeg standarda

- druga kategorija označava marinu srednjeg standarda

- treća kategorija označava marinu najnižeg standarda.

Osim kategoriziranih luka nautičkog turizma u Republici Hrvatskoj, ovim istraživanjem obuhvaćene su nerazvrstane luke nautičkog turizma.

Akvatorij je površina mora luke nautičkog turizma s pripadajućim gatovima (bez kopnenog dijela).

Vez u moru dio je morskog prostora u kojem se može smjestiti plovni objekt.

Razvijena obala za privez plovila jest uređeni dio obale na kojem se plovni objekt može privezati (gatovi s vezovima).

Prostor za smještaj plovila na kopnu jest uređena površina za odlaganje (smještaj) plovila.

Mjesto na kopnu dio je prostora na kopnu gdje se može smjestiti plovni objekt.

U 2009. došlo je do promjene u načinu iskazivanja ukupne površine prostora na kopnu kod jedne izvještajne jedinice, što je utjecalo na smanjenje podatka u odnosu na 2008.

Boravak u luci nautičkog turizma dijeli se na stalni i tranzitni, ovisno o tome je li za korištenje veza u moru ili mjesta na kopnu unaprijed zaključen ugovor. U slučaju da jest, riječ je o stalnom boravku, a ako nije, riječ je o tranzitnom (privremenom, dnevnom) boravku. Stalnim ugovorima smatraju se ugovori zaključeni na vrijeme dulje od mjesec dana.

U statistici nautičkog turizma plovila namijenjena razonodi i sportu dijele se na jahte (motorne i jahte na jedra) i ostala plovila.

Motorna jahta jest plovilo na motorni pogon za razonodu, sport ili rekreaciju koje prema uobičajenim pomorskim uzancama ima kabinu s najmanje dva ležaja, zahod i uređaj za kuhanje.

Jahta na jedra jest plovni objekt za razonodu, sport ili rekreaciju čije je osnovno pogonsko sredstvo vjetar i raspolaže kabinom s najmanje dva ležaja, zahodom i uređajem za kuhanje.

Ostala plovila jesu čamci (drveni, plastični, gumeni i sl.) duljine 3 metra i više ili duljine manje od 3 metra ako imaju motor. Tu pripadaju i gliseri ako ne ispunjavaju uvjete za razvrstavanje u jahte.

Pod prihodom koji je ostvarila luka nautičkog turizma bez PDV-a u promatranom razdoblju iskazani su prihodi koje ostvaruje sama luka nautičkog turizma od iznajmljivanja vezova servisnih usluga. Ostali prihodi obuhvaćaju prihode ostvarene od iznajmljivanja plovila i poslovnog prostora u vlasništvu luke nautičkog turizma, prodaje robe i ugostiteljskih usluga.

Kratice

i dr.	i drugo
isl.	i slično
kn	kuna
m	metar
m^2	četvorni metar
mil.	milijun
NN	Narodne novine
PDV	porez na dodanu vrijednost
tis.	tisuća

Znakovi

-  nema pojave

*  ispravljen podatak