PRIOPĆENJE		DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB, ILICA 3, P. P. 80, TELEFON: (01) 4806-111 ISSN 1334-0565
GODINA: XLVI.	ZAGREB, 26. LIPNJA 2009.			BROJ: 8.1.6.
			OBVEZATNO NAVEDITE IZVOR PODATAKA

STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI NA STRUČNOM I SVEUČILIŠNOM STUDIJU U 2008.

U ovom priopćenju prikazani su studenti koji su diplomirali na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj bilo prema “starom" programu (stručni i sveučilišni dodiplomski studij) bilo prema bolonjskom procesu (stručni i specijalistički diplomski stručni studij, preddiplomski, diplomski te integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij).

Tijekom 2008. na visokim učilištima Republike Hrvatske diplomirala su 25 573 studenata, što je za 22% više u odnosu na prethodnu godinu. Od ukupnog broja studenata koji su diplomirali, 69,6% su redoviti studenti, a 30,4% su izvanredni studenti. Od redovitih studenata, 66,7% studiralo je uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a ostali su sami snosili troškove studija (33,3%). Udio studentica koje su diplomirale u 2008. je 58,7%, što je za 0,6% više u  odnosu na prethodnu godinu.

Od ukupnog broja studenata koji su diplomirali, na veleučilištima je diplomiralo 13,5% studenata, na visokim školama  5,4%, na fakultetima 79,7% (od toga na stručnom studiju 26,6%, a na sveučilišnom studiju 73,4% studenata), a na umjetničkim akademijama diplomiralo je 1,4% studenata.

S obzirom na godine života, 4,3% studenata koji su diplomirali u 2008. pripada dobnoj skupini do 21. godine života, 39,6% dobnoj skupini od 21 do 23 godine, 30,6% dobnoj skupini od 24 do 26 godina, 11,0% dobnoj skupini od 27 do 29 godina, a u dobnoj skupini od 30 i više godina diplomiralo je 14,5% studenata.

Od ukupnog broja studenata, njih 72,9%, diplomiralo je prema “starom" programu dok je 27,1% studenata diplomiralo prema bolonjskom procesu.

Prema bolonjskom procesu najviše studenata diplomiralo je na sveučilišnome preddiplomskom studiju, njih 55,7%, na stručnome studiju 39,9%, na specijalističkome diplomskom stručnom studiju 3,6%, a na sveučilišnome diplomskom studiju diplomiralo je 0,8% studenata.

1.   STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI NA VISOKIM UČILIŠTIMA PREMA SKUPINAMA VISOKIH UČILIŠTA, VRSTI STUDIJA I SPOLU
      U 2008.

	Spol	Ukupno	Veleučilišta	Visoke škole	Fakulteti				Umjetničke akademije
					ukupno		stručni  studij	sveučilišni studij
Visoka učilišta – ukupno	svega	25 573	1 333	3 447	20 427	5 429		14 998	366
	studentice	15 014	626	1 637	12 527	3 538		8 989	142
Prema “starom” programu	svega	18 633	630	2 376	15 334	4 187		11 147	293
	studentice	10 853	205	1 125	9 346	2 643		6 703	116
Stručni dodiplomski studij	svega	7 084	609	2 376	4 099	4 099		-	-
	studentice	3 885	200	1 125	2 560	2 560		-	-
Sveučilišni dodiplomski studij	svega	11 549	21	-	11 235	88		11 147	293
	studentice	6 968	5	-	6 786	83		6 703	116
Prema bolonjskom procesu	svega	6 940	703	1 071	5 093	1 242		3 851	73
	studentice	4 161	421	512	3 181	895		2 286	26
Stručni studij	svega	2 769	640	895	1 234	1 234		-	-
	studentice	1 698	385	422	891	891		-	-
Specijalistički diplomski	svega	247	63	176	8	8		-	-
stručni studij	studentice	130	36	90	4	4		-	-
Sveučilišni preddiplomski	svega	3 866	-	-	3 793	-		3 793	73
studij	studentice	2 307	-	-	2 260	-		2 260	26
Sveučilišni diplomski	svega	58	-	-	58	-		58	-
studij	studentice	26	-	-	26	-		26	-
Integrirani preddiplomski i	svega	-	-	-	-	-		-	-
diplomski studij	studentice	-	-	-	-	-		-	-

2.   STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI NA VISOKIM UČILIŠTIMA PREMA VRSTI VISOKIH UČILIŠTA, GODINAMA ŽIVOTA I SPOLU U 2008.

		Ukupno	Godine života
			do 21 godine	21 – 23	24 – 26	27 – 29	30 – 32	33 – 35	36 – 38	39 i više godina
Visoka  učilišta	ukupno	25 573	1 114	10 129	7 822	2 807	1 158	755	551	1 237
	studenti	10 559	381	3 682	3 411	1 308	545	377	249	606
	studentice	15 014	733	6 447	4 411	1 499	613	378	302	631
Veleučilišta (NSKO 5.2.)	ukupno	3 447	87	1 190	744	423	252	228	168	355
	studenti	1 810	46	596	447	217	132	124	86	162
	studentice	1 637	41	594	297	206	120	104	82	193
Visoke škole (NSKO 5.2.)	ukupno	1 371	21	465	266	152	118	84	77	188
	studenti	729	8	206	156	87	61	52	44	115
	studentice	642	13	259	110	65	57	32	33	73
Fakulteti	ukupno	20 389	996	8 322	6 686	2 186	773	435	301	690
	studenti	7 878	325	2 830	2 756	987	340	197	115	328
	studentice	12 511	671	5 492	3 930	1 199	433	238	186	362
Stručni studij (NSKO 5.2.)	ukupno	5 429	236	2 087	1 421	582	300	226	172	405
	studenti	1 891	56	604	546	238	116	90	62	179
	studentice	3 538	180	1 483	875	344	184	136	110	226
Sveučilišni studij (NSKO 5.1.)	ukupno	14 960	760	6 235	5 265	1 604	473	209	129	285
	studenti	5 987	269	2 226	2 210	749	224	107	53	149
	studentice	8 973	491	4 009	3 055	855	249	102	76	136
Umjetničke akademije (NSKO 5.1.)	ukupno	366	10	152	126	46	15	8	5	4
	studenti	142	2	50	52	17	12	4	4	1
	studentice	224	8	102	74	29	3	4	1	3

3.   STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI NA VISOKIM UČILIŠTIMA PREMA NAZIVU I MJESTU VISOKOG UČILIŠTA, NAČINU STUDIRANJA
      I SPOLU U 2008.

	Ukupno			Način studiranja
	svega	studenti	studentice	redoviti			izvanredni
				svega	uz  potporu	sami plaćaju studij
Visoka učilišta	25 573	10 559	15 014	17 793	11 869	5 924	7 780
Veleučilišta	3 447	1 810	1 637	1 793	863	930	1 654
Veleučilište u Karlovcu	191	122	69	85	61	24	106
Veleučilište u Kninu	42	5	37	24	21	3	18
Veleučilište u Požegi	204	61	143	96	59	37	108
Veleučilište u Rijeci	349	124	225	82	45	37	267
Veleučilište u Šibeniku	195	68	127	113	61	52	82
Veleučilište u Varaždinu	48	42	6	35	25	10	13
Veleučilište u Velikoj Gorici	78	68	10	29	-	29	49
Veleučilište  u Vukovaru	39	10	29	39	38	1	-
Veleučilište Vern, Zagreb	195	91	104	175	-	175	20
Društveno veleučilište, Zagreb	265	116	149	83	45	38	182
Tehničko veleučilište, Zagreb	1 113	960	153	579	294	285	534
Zdravstveno veleučilište, Zagreb	728	143	585	453	214	239	275
Visoke škole	1 371	729	642	622	81	541	749
Visoka tehnička škola, Pula	49	43	6	14	-	14	35
Visoka škola za sigurnost, Zagreb	175	131	44	16	1	15	159
Visoko gospodarsko učilište, Križevci	87	52	35	53	40	13	34
Američka visoka škola za management, Dubrovnik	118	56	62	118	3	115	-
Visoka poslovna škola, Višnjan	17	11	6	7	-	7	10
Zagrebačka škola za menadžment, Zagreb	96	34	62	46	2	44	50
Visoka škola za poslovanje i upravljanje, Zaprešić	311	104	207	100	-	100	211
Zagrebačka škola ekonomije i managementa, Zagreb	124	62	62	109	10	99	15
Visoka škola tržišnih komunikacija "Agora", Zagreb	19	11	8	19	-	19	-
Visoka poslovna škola Libertas, Zagreb	140	62	78	67	-	67	73
Visoka poslovna škola za turizam i menagement   "Utilus", Zagreb	8	3	5	8	-	8	-
Međunarodna diplomska škola za poslovno     upravljanje, Zagreb	18	7	11	18	-	18	-
Visoka policijska škola, Zagreb	171	131	40	27	25	2	144
Visoko evanđeosko teološko učilište, Osijek	38	22	16	20	-	20	18
Fakulteti	20 389	7 878	12 511	15 012	10 612	4 400	5 377
Stručni studij	5 429	1891	3 538	2 495	1 447	1 048	2 934
Građevinski fakultet, Osijek	43	32	11	23	20	3	20
Građevinski fakultet, Rijeka	49	36	13	35	25	10	14
Građevinsko-arhitektonski fakultet, Split	49	46	3	48	26	22	1
Strojarski fakultet, Slavonski Brod	10	9	1	4	3	1	6

3.   STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI NA VISOKIM UČILIŠTIMA PREMA NAZIVU I MJESTU VISOKOG UČILIŠTA, NAČINU STUDIRANJA
      I SPOLU U 2008.

 (nastavak)

	Ukupno			Način studiranja
	svega	studenti	studentice	redoviti			izvanredni
				svega	uz  potporu Ministarstva	sami plaćaju studij
Tehnički fakultet, Rijeka	63	63	-	50	39	11	13
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split	73	69	4	73	27	46	-
Geotehnički fakultet, Varaždin	1	1	-	-	-	-	1
Elektrotehnički fakultet, Osijek	85	81	4	79	46	33	6
Kemijsko-tehnološki fakultet, Split	10	2	8	10	7	3	-
Tekstilno-tehnološki fakultet, Zagreb	104	9	95	104	87	17	-
Pomorski fakultet, Rijeka	90	83	7	49	35	14	41
Pomorski fakultet, Split	222	196	26	99	74	25	123
Medicinski fakultet, Osijek	34	1	33	33	11	22	1
Medicinski fakultet, Rijeka	132	39	93	103	77	26	29
Medicinski fakultet, Split	102	14	88	102	21	81	-
Poljoprivredni fakultet, Osijek	53	39	14	20	20	-	33
Ekonomski fakultet, Osijek	395	99	296	96	48	48	299
Ekonomski fakultet, Rijeka	44	11	33	2	1	1	42
Ekonomski fakultet, Split	374	83	291	124	53	71	250
Ekonomski fakultet, Zagreb	499	144	355	168	67	101	331
Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opatija	171	77	94	61	35	26	110
Fakultet organizacije i informatike, Varaždin	110	78	32	13	-	13	97
Pravni fakultet, Osijek	62	18	44	30	20	10	32
Pravni fakultet, Rijeka	3	2	1	2	2	-	1
Pravni fakultet, Split	102	25	77	20	12	8	82
Filozofski fakultet, Rijeka	1	1	-	-	-	-	1
Filozofski fakultet, Split	64	2	62	46	32	14	18
Učiteljski fakultet, Osijek	185	6	179	183	105	78	2
Učiteljski fakultet, Rijeka	154	12	142	106	77	29	48
Učiteljski fakultet, Zagreb	724	52	672	465	317	148	259
Kineziološki fakultet, Zagreb	45	38	7	2	-	2	43
Sveučilišni studijski centar za stručne studije, Split	873	358	515	135	24	111	738
Stručni odjeli Sveučilišta u Dubrovniku	269	130	139	62	43	19	207
Stručni odjeli Sveučilišta u Puli	104	20	84	54	35	19	50
Stručni odjeli Sveučilišta u Zadru	106	6	100	78	42	36	28
Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb-Institut za teološku kulturu laika	24	9	15	16	16	-	8
Sveučilišni studij	14 960	5 987	8 973	12 517	9 165	3 352	2 443
Prirodoslovno-matematički fakultet - Matematički odjel, Zagreb	296	92	204	296	272	24	-
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb	497	141	356	497	473	24	-
Prirodoslovno-matematički fakultet, Split	77	17	60	77	70	7	-
Odjel za biologiju Sveučilišta u Osijeku	49	5	44	49	44	5	-
Odjel za fiziku Sveučilišta u Osijeku	13	9	4	13	7	6	-
Odjel za matematiku Sveučilišta u Osijeku	70	13	57	70	53	17	-

3.   STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI NA VISOKIM UČILIŠTIMA PREMA NAZIVU I MJESTU VISOKOG UČILIŠTA, NAČINU STUDIRANJA
      I SPOLU U 2008.

(nastavak)

	Ukupno			Način studiranja
	svega	studenti	studentice	redoviti			izvanredni
				svega	uz  potporu Ministarstva	sami plaćaju studij
Odjel za fiziku Sveučilišta u Rijeci	2	-	2	2	2	-	-
Odjel za informatiku Sveučilišta u Rijeci	9	3	6	9	7	2	-
Odjel za matematiku Sveučilišta u Rijeci	2	0	2	2	2	-	-
Arhitektonski fakultet, Zagreb	66	20	46	66	41	25	-
Građevinski fakultet, Osijek	51	35	16	51	43	8	-
Građevinski fakultet, Rijeka	68	42	26	68	51	17	-
Građevinski fakultet,  Zagreb	233	164	69	233	145	88	-
Građevinsko-arhitektonski fakultet, Split	65	30	35	65	50	15	-
Geodetski fakultet, Zagreb	119	73	46	107	101	6	12
Geotehnički fakultet, Varaždin	38	22	16	38	36	2	-
Grafički fakultet,  Zagreb	103	30	73	101	84	17	2
Strojarski fakultet, Slavonski Brod	33	25	8	30	30	-	3
Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb	317	279	38	317	302	15	-
Tehnički fakultet, Rijeka	139	122	17	139	98	41	-
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split	304	249	55	304	220	84	-
Elektrotehnički fakultet, Osijek	218	201	17	212	191	21	6
Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb	875	727	148	875	675	200	-
Fakultet prometnih znanosti, Zagreb	575	475	100	305	176	129	270
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb	59	39	20	59	57	2	-
Metalurški fakultet, Sisak	9	3	6	9	9	-	-
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb	106	23	83	106	100	6	-
Kemijsko-tehnološki fakultet, Split	20	4	16	20	19	1	-
Tekstilno-tehnološki fakultet, Zagreb	49	6	43	49	46	3	-
Pomorski fakultet, Rijeka	65	46	19	52	44	8	13
Pomorski fakultet, Split	21	18	3	21	21	-	-
Sveučilišni studijski centar za studije mora, Split	23	5	18	23	20	3	-
Medicinski fakultet, Osijek	44	15	29	44	33	11	-
Medicinski fakultet, Rijeka	155	51	104	155	105	50	-
Medicinski fakultet, Split	40	13	27	40	34	6	-
Medicinski fakultet, Zagreb	233	82	151	233	195	38	-
Stomatološki fakultet, Zagreb	113	29	84	113	66	47	-
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb	124	20	104	124	83	41	-
Veterinarski fakultet, Zagreb	119	71	48	119	73	46	-
Prehrambeno-tehnološki fakultet, Osijek	82	16	66	82	82	-	-
Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb	149	18	131	149	132	17	-
Poljoprivredni fakultet, Osijek	105	51	54	89	87	2	16
Agronomski fakultet, Zagreb	308	90	218	308	275	33	-
Šumarski fakultet, Zagreb	94	68	26	94	69	25	-

3.   STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI NA VISOKIM UČILIŠTIMA PREMA NAZIVU I MJESTU VISOKOG UČILIŠTA, NAČINU STUDIRANJA
      I SPOLU U 2008.

 (nastavak)

	Ukupno			Način studiranja
	svega	studenti	studentice	redoviti			izvanredni
				svega	uz potporu Ministarstva	sami plaćaju studij
Ekonomski fakultet, Osijek	576	184	392	394	224	170	182
Ekonomski fakultet, Rijeka	349	87	262	209	113	96	140
Ekonomski fakultet, Split	558	170	388	399	210	189	159
Ekonomski fakultet, Zagreb	1 231	405	826	889	354	535	342
Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opatija	470	135	335	195	88	107	275
Fakultet organizacije i informatike, Varaždin	214	161	53	163	122	41	51
Pravni fakultet, Osijek	276	103	173	90	76	14	186
Pravni fakultet, Rijeka	146	43	103	92	66	26	54
Pravni fakultet, Split	169	60	109	53	44	9	116
Pravni fakultet, Zagreb	577	144	433	277	221	56	300
Fakultet političkih znanosti, Zagreb	429	118	311	298	134	164	131
Filozofski fakultet, Osijek	443	79	364	437	333	104	6
Filozofski fakultet, Rijeka	332	69	263	332	256	76	-
Filozofski fakultet, Split	192	15	177	166	120	46	26
Filozofski fakultet, Zagreb	1162	223	939	1113	822	291	49
Hrvatski studiji, Zagreb	205	55	150	205	158	47	-
Kineziološki fakultet, Split	141	84	57	141	118	23	-
Kineziološki fakultet, Zagreb	134	83	51	134	92	42	-
Sveučilišni odjeli Sveučilišta u Dubrovniku	305	112	193	266	218	48	39
Sveučilišni odjeli Sveučilišta u Puli	180	52	128	156	133	23	24
Sveučilišni odjeli Sveučilišta u Zadru	288	46	242	269	205	64	19
Edukacijsko-rehabilitacijski  fakultet, Zagreb	211	10	201	208	156	52	3
Katolički bogoslovni fakultet, Đakovo	23	9	14	23	22	1	-
Katolički bogoslovni fakultet, Split	32	17	15	32	29	3	-
Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb i studiji	74	40	34	74	70	4	-
Instituti Katoličkoga bogoslovog fakulteta, Zagreb	41	9	32	37	32	5	4
Filozofski fakultet  Družbe isusove, Zagreb	45	17	28	38	26	12	7
Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb	10	9	1	10	-	10	-
Teološki fakultet, Maruševec – adventistički	10	6	4	2	-	2	8
Umjetničke akademije	366	142	224	366	313	53	-
Muzička akademija, Zagreb	108	45	63	108	89	19	-
Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb	81	29	52	81	69	12	-
Umjetnička akademija, Osijek	24	7	17	24	21	3	-
Umjetnička akademija, Split	79	30	49	79	71	8	-
Akademija dramske umjetnosti, Zagreb	50	24	26	50	48	2	-
Akademija primijenjene  umjetnosti, Rijeka	24	7	17	24	15	9	-

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvor i metoda prikupljanja podataka

Podaci su rezultat godišnje obrade podataka o studentima koji su diplomirali na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj u 2008. Podaci se prikupljaju upitnikom Statistički list za studente koji su diplomirali na stručnom i sveučilišnom studiju (obrazac ŠV-50), a ispunjavaju ih studenti pri diplomiranju na stručnom ili sveučilišnom studiju.

Obuhvat i usporedivost

Statističkim istraživanjem obuhvaćeni su svi studenti koji su diplomirali na svim visokim učilištima na teritoriju Republike Hrvatske. Prikazani su studenti koji su završili studij prema “starom” programu i oni koji su završili studij prema bolonjskom procesu. Podaci su usporedivi s podacima iz prijašnjih godina.

Definicije i objašnjenja

Studenti su osobe upisane na visoka učilišta, a mogu biti redoviti i izvanredni. Redoviti student studira na redovitom studiju, i to uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta  ili sam plaća studij. Izvanredni student studira na izvanrednom studiju i sam plaća studij ili troškove studija snosi njegov poslodavac.

Visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovu sastavu, veleučilište i visoka škola.

Visoka učilišta mogu biti javna i privatna.

Sveučilište je ustanova koja osniva i provodi sveučilišne studije u najmanje dva znanstvena ili umjetnička područja u većem broju polja te interdisciplinarne studije kao autonomni i integrirani proces, neposredno ili putem svojih fakulteta, umjetničkih akademija i odjela.

Sastavnice sveučilišta jesu fakulteti, umjetničke akademije, odjeli i instituti te druge sastavnice u skladu sa zakonom.

Sveučilište i njegove sastavnice mogu izvoditi i stručne studije.

Fakultet je visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne studije te razvija znanstveni i stručni rad u jednom ili više znanstvenih i stručnih polja, a može izvoditi i stručne studije.

Umjetnička akademija je visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne umjetničke studije te razvija vrhunsko stvaralaštvo i znanstvenoistraživačku djelatnost u području umjetnosti, a može izvoditi i stručne studije.

Sveučilišni odjel osniva se kao sastavnica sveučilišta koja sudjeluje u izvedbi studijskih programa te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednome znanstvenom polju ili interdisciplinarnome znanstvenom području te sudjeluje u izvedbi studija.

Veleučilište i visoka škola jesu ustanove koje ustrojavaju i izvode stručne studije. Veleučilište je visoka škola koja izvodi barem tri različita studija iz barem tri različita polja i ne može imati visoke škole kao sastavnice.

Sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te ih osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih i stručnih dostignuća. Sveučilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveučilištu.

Sveučilišno obrazovanje obuhvaća preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij. U skladu s europskim sustavom prijenosa bodova (ECTS), jednom godinom studija se u pravilu stječe 60 ECTS bodova.

Preddiplomski sveučilišni studij, u pravilu traje tri do četiri godine. Njime se stječe 180 - 240 ECTS bodova.   Osposobljava studente za diplomski studij te im daje mogućnost zapošljavanja na određenim stručnim poslovima. Završetkom preddiplomskoga sveučilišnog studija stječe se naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) uz naznaku struke. Iznimno, završetkom preddiplomskoga sveučilišnog studija u znanstvenom području tehničkih znanosti, osoba stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer /inženjerka uz naznaku struke (Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, NN, br. 107/07.).

Diplomski sveučilišni studij u pravilu traje jednu do dvije godine. Njime se stječe 60 - 120 ECTS bodova. Ukupan broj bodova koji se stječu na preddiplomskom i diplomskom studiju iznosi najmanje 300 ECTS bodova.

Završetkom preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija ili integriranoga preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija stječe se najmanje 300 ECTS bodova. Osoba stječe akademski  naziv magistar/magistra uz naznaku struke. Iznimno, završetkom preddiplomskoga i diplomskoga sveučilišnog studija ili integriranoga preddiplomskoga i diplomskoga sveučilišnog studija iz područja tehničkih znanosti, osoba stječe akademski naziv magistar inženjer/ magistra inženjerka uz naznaku struke. Iznimno završetkom diplomskoga sveučilišnog studija medicine, stomatologije ili veterine, osoba stječe akademski naziv doktor/doktorica uz naznaku struke (Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, NN, br. 107/07.).

Stručni studij pruža studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omogućuju obavljanje stručnih zanimanja i osposobljava ih za neposredno uključivanje u radni proces. Stručni studiji provode se na visokoj školi ili veleučilištu, a mogu se provoditi i na sveučilištu u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, br. 123/03. i 105/04.).

Stručni studiji traju dvije do tri godine. Njihovim završetkom stječe se od 120 - 180 ECTS bodova. Iznimno stručni studij može trajati četiri godine. Takvim studijem stječe se 240 ECTS bodova.

Završetkom stručnog studija u trajanju kraćem od tri godine, stječe se manje od 180 ECTS bodova. Osoba stječe stručni naziv stručni pristupnik/stručna pristupnica uz naznaku struke. Završetkom stručnog studija u trajanju od najmanje tri godine, stječe se najmanje 180 ili više ECTS bodova. Osoba stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus)/stručna prvostupnica (baccalaurea) uz naznaku struke. Iznimno, završetkom stručnog studija u znanstvenom području tehničkih znanosti, osoba stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer/ stručna prvostupnica (baccalaurea), inženjerka uz naznaku struke (Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, NN, br. 107/07.).

Veleučilišta ili visoke škole mogu organizirati specijalistički diplomski stručni studij u trajanju od jedne do dvije godine, za osobe koje su završile stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij.

Završetkom specijalističkoga diplomskoga stručnog studija u trajanju  jedne do dvije godine stječe se u pravilu 60 - 120 ECTS bodova. Osoba stječe stručni naziv stručni specijalist/ stručna specijalistica uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa. Iznimno, završetkom specijalističkoga diplomskoga stručnog studija iz područja tehničkih znanosti, osoba stječe stručni naziv stručni specijalist inženjer / stručna specijalistica inženjerka uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa. Iznimno, završetkom specijalističkoga diplomskoga stručnog studija u medicini, stomatologiji i veterini, osoba stječe stručni naziv diplomirani/diplomirana uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa (Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, NN, br. 107/07.). 

Kratice

NN         Narodne novine

ECTS    Europski sustav prijenosa bodova

NSKO    Nacionalna standardna klasifikacija obrazovanja  

Znakovi

-  nema pojave