GODINA/ YEAR: XLVIII. ZAGREB, 30. STUDENOGA 2011./ 30 NOVEMBER, 2011 BROJ/ NUMBER: 14.1.2.

CODEN POPCEA        ISSN 1330-0350

ANKETA O DOHOTKU STANOVNIŠTVA

STATISTICS ON INCOME AND LIVING CONDITIONS

POKAZATELJI SIROMAŠTVA U 2010.

POVERTY INDICATORS, 2010

Pokazatelji siromaštva objavljeni u ovome priopćenju izračunani su,  prvi put, iz podataka prikupljenih istraživanjem pod nazivom Anketa o dohotku stanovništva (ADS). To je novo istraživanje uvedeno u statistički sustav Republike Hrvatske u 2010. Usklađeno je s uredbama EU-a i metodologijom Eurostata propisanima za  istraživanja EU-SILC (Statistics on Income and Living Conditions). Istraživanje SILC, na razini EU-a, obvezno je istraživanje i referentni izvor podataka kojim se osigurava praćenje i usporedivost statistike dohotka, siromaštva i socijalne uključenosti. Istraživanje SILC redovito u godišnjoj periodici provode sve članice i njime su zamijenjeni nacionalni izvori podataka kojima su se zemlje koristile za izračun pokazatelja siromaštva.	Poverty indicators published in this release were calculated, for the first time, by using data collected through the survey entitled the Statistics on Income and Living Conditions (SILC). It is a new survey introduced in the statistical system of Republic of Croatia in 2010. It is in line with EU regulations and Eurostat's methodology for the EU-SILC survey. On the EU level, the SILC is an obligatory survey and makes a reference data source by which the monitoring and comparability of the income, poverty and social inclusion statistics are provided for. On the regular base, the SILC is carried out in all Member States and it replaced national data sources that were used for the calculation of poverty indicators.
Uvođenjem istraživanja ADS ostvaren je cilj iz višegodišnjeg progama statističkih aktivnosti koji se odnosi na poboljšanje i unapređenje kapaciteta istraživanja o dohotku kućanstava kao i prilagodba hrvatskoga statističkog sustava prema zahtjevima EU-a i Europskoga statističkog sustava na području socijalnih statistika. Istraživanje ADS postaje tako osnovni izvor podataka za praćenje pokazatelja siromaštva i socijalne uključenosti čime se osigurava izravna usporedivost s podacima zemalja EU-a. Stoga se Državni zavod za statistiku prestaje za izračun pokazatelja koristiti dosadašnjim izvorom podataka (istraživanje Anketa o potrošnji kućanstava) jer zbog metodoloških razlika u odnosu na istraživanje ADS ne omogućuje usporedivost podataka.	On the introduction of the SILC survey, the aim set up in the multiyear programme of statistical activity and referring to the improvement and development of capacities of the household income survey as well as to the adjustment of the Croatian statistical system according to the requirements of the European Union and the European Statistical System relating to social statistics has been achieved. The SILC survey thus becomes the main data source for the monitoring of indicators of poverty and social inclusion, which ensures the direct comparability with the data of the EU countries. This is why the Croatian Bureau of Statistics discontinues to use former data sources for the calculation of indicators, (the Household Budget Survey) because, due to methodological differences in relation to the SILC survey, does not enable the data comparability.
Pokazatelji siromaštva temelje se na konceptu relativnog siromaštva koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu (veličinu kućanstva) i distribuciju dohotka unutar populacije. Osnovni je pokazatelj stopa rizika od siromaštva. To je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva.	The poverty indicators are based on a concept of relative poverty, which takes into consideration the disposable household income, the number of household members (household size) and the income distribution within the population. The main indicator is the at-risk-of-poverty rate, which represents a percentage of persons with the equivalised total disposable income below the at-risk-of-poverty threshold.  The at-risk-of -poverty rate does not show the actual number of poor people, but how many of them have an income below the at-risk-of-poverty threshold.
U 2010. stopa rizika od siromaštva u Republici Hrvatskoj iznosi 20,6%. Grafikon G-1. prikazuje najviše i najniže stope rizika od siromaštva zabilježene u 2010. uzevši u obzir status aktivnosti, dob osobe, tip kućanstva i spol.	At-risk-of-poverty rate in the Republic of Croatia was 20.6% in 2010.  The highest and the lowest at-risk-of-poverty rates recorded in 2010 are given in graph G-1., taking into consideration the activity status, a person’s age, the household type and sex.

1.   STOPA I PRAG RIZIKA OD SIROMAŠTVA U 2010.

AT-RISK-OF-POVERTY RATE AND THRESHOLD, 2010

Stopa rizika od siromaštva, %	20,6	At-risk-of-poverty rate, %
Prag rizika od siromaštva, kune		At-risk-of-poverty threshold, kuna
Jednočlano kućanstvo	25 200	One-person households
Kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece	52 920	Households consisting of two adults and two children

Prag rizika od siromaštva u 2010. za samačko kućanstvo iznosi 25 200 kuna na godinu, dok za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece iznosi 52 920 kune na godinu. Prag rizika od siromaštva postavljen je na 60% od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnoga raspoloživog dohotka svih kućanstava.

The at-risk-of-poverty threshold for one-person household amounted in 2010 to 25 200 kuna per year, while for a household consisting of two adults and two children it was 52 920 kuna per year. The at-risk-of-poverty threshold is determined as 60% of the middle value (median) of the equivalised disposable income of all households.

2.   STOPA RIZIKA OD SIROMAŠTVA PREMA DOBI I SPOLU U 2010.

AT-RISK-OF-POVERTY RATE, BY AGE AND SEX, 2010

Dobne skupine	Ukupno Total	Muški Male	Ženski Female	Age groups
		%
Svi	20,6	19,8	21,4	Total
0 – 17 godina	20,5	^1)	^1)	0 – 17 years
18 – 24 godine	21,6	20,4	23,2	18 – 24 years
25 –  54 godine	17,1	17,3	16,9	25 – 54 years
55 –  64 godine	20,1	20,9	19,3	55 – 64 years
65 i više godina	28,1	23,3	31,3	65 years and over

1)       Prema metodologiji, za dobnu skupinu od 0–17 godina prikazuje se samo ukupna stopa rizika od siromaštva, bez razrade prema spolu.

2)       According to the methodology, the at-risk-of-poverty rate for the 0-17 age group is shown only as a total and not by sex.

Stopa rizika od siromaštva prema godinama i spolu u 2010. najviša je kod osoba starih 65 i više godina te iznosi 28,1%. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu najveća te stopa rizika od siromaštva kod žena iznosi 31,3%, a kod muškaraca 23,3%. Najniža stopa rizika od siromaštva bilježi se za osobe stare od 25 do 54 godine i iznosi 17,1%. Kod žena te dobi iznosi 16,9%, a kod muškaraca 17,3%.

The at-risk-of-poverty rate, by age and sex, was the highest in 2010 for persons aged 65 years and over and amounted to 28.1%. In this age group, the difference by sex was the highest and amounted to 31.3% for women and 23.3% for men. The lowest at-risk-of-poverty rate was recorded for persons aged from 25 to 54 and amounted to 17.1%. In this age group, it amounted to 16.9% for women and 17.3% for men.

3.   STOPA RIZIKA OD SIROMAŠTVA PREMA PREMA NAJČEŠĆEM STATUSU U AKTIVNOSTI I SPOLU U 2010.

AT-RISK-OF-POVERTY RATE, BY MOST FREQUENT ACTIVITY STATUS AND SEX, 2010

Status aktivnosti	Ukupno Total	Muški Male	Ženski Female	Activity status
		%
Zaposleni	5,0	6,4	3,5	Employed
Samozaposleni	12,7	(11,9)	(14,5)	Self-employed
Nezaposleni	44,7	51,4	37,7	Unemployed
Umirovljenici	23,2	22,0	24,1	Retired
Ostali ekonomski neaktivni	35,0	27,8	38,2	Other economically inactive persons

Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti izračunana je za osobe stare 18 i više godina. Najčešći status aktivnosti osobe je onaj u kojem je osoba provela najmanje 7 mjeseci tijekom referentnog razdoblja. U 2010. stopa rizika od siromaštva prema aktivnosti najveća je za nezaposlene osobe i iznosi 44,7%. Za nezaposlene muškarce iznosi 51,4%, a za nezaposlene žene 37,7%. Najmanja stopa rizika od siromaštva je za zaposlene osobe, 5,0%, i za  zaposlene žene iznosi 3,5%, a za zaposlene muškarce 6,4%.

The at-risk-of-poverty rate, by the most frequent activity status, was calculated for persons aged 18 and over. The most frequent activity status is the one a person had for at least 7 months in the reference period. In 2010, the at-risk-of-poverty rate by the most frequent activity status was the highest for unemployed persons and amounted to 44.7%. It was 51.4% for unemployed men and 37.7% for unemployed women. The lowest rate was recorded for employed persons, 5.0%. It amounted to 3.5% for employed women and 6.4% for employed men.

4.   STOPA RIZIKA OD SIROMAŠTVA PREMA TIPU KUĆANSTVA I GODINAMA U 2010.

AT-RISK-OF-POVERTY RATE, BY HOUSEHOLD TYPE AND AGE, 2010

	%
Kućanstva bez uzdržavane djece	22,0	Households without dependent children
Jednočlano kućanstvo	44,8	One-person household
Muškarci	39,8	Men
Žene	47,0	Women
Jednočlano kućanstvo, osoba mlađa od 65 godina	35,5	One-person household, persons under 65 years
Jednočlano  kućanstvo, osoba stara 65 i više godina	50,2	One-person household, 65 years and over
Dvije odrasle osobe bez uzdržavane djece, obje mlađe od 65 godina	22,5	Two adults, no dependent children, both adults under 65 years
Dvije odrasle osobe bez uzdržavane djece, barem jedna stara 65 i više godina	22,5	Two adults, no dependent children, at least one adult 65 years or over
Ostala kućanstva bez uzdržavane djece	11,9	Other households without dependent children
Kućanstva s uzdržavanom djecom	19,6	Households with dependent children
Samohrani roditelj s jednim ili više uzdržavane djece	34,6	Single parent household, one or more dependent children
Dvije odrasle osobe s jednim djetetom	20,6	Two adults, one dependent child
Dvije odrasle osobe s dvoje djece	16,5	Two adults, two dependent children
Dvije odrasle osobe s troje i više djece	33,1	Two adults, three or more dependent children
Ostala kućanstva s uzdržavanom djecom	16,1	Other households with dependent children

Stopa rizika od siromaštva prema tipu kućanstva izračunana je za kategorije kućanstava bez uzdržavane djece i s uzdržavanom djecom. U kućanstvima bez uzdržavane djece najveća stopa rizika od siromaštva u 2010. zabilježena je kod jednočlanih kućanstava, i to kod onih koje čine osobe stare 65 i više godina i iznosi 50,2%. U kategoriji kućanstava s uzdržavanom djecom najviše stope zabilježene su u kućanstvima samohranih roditelja za koje stopa iznosi 34,6% i u  kućanstvima s dvoje odraslih i troje i više djece za koje stopa rizika od siromaštva iznosi 33,1%.

The at-risk-of-poverty rate, according to a household type, was calculated for the categories of households without dependent children and with dependent children. Within the category of households with no dependent children, the highest at-risk-of-poverty rate was recorded for one-person households, particularly for households consisting of persons aged 65 years and over and in 2010 it amounted to 50.2%. Within the category of households with dependent children, the highest at-risk-of-poverty rate was recorded for the single parent household, 34.6%, and for households with two adults and with three and more children,33.1%.

5.   OSTALI POKAZATELJI SIROMAŠTVA U 2010.

      OTHER POVERTY INDICATORS, 2010

Stopa rizika od siromaštva prema statusu vlasnika stana, %		At-risk-of-poverty rate by tenure status, %
Stanar ili podstanar	20,5	Tenant
Vlasnik ili stanuje besplatno	20,6	Owner or rent free
Stopa rizika od siromaštva prema intenzitetu rada kućanstva, %		At-risk-of-poverty rate by work intensity of household, %
Kućanstva bez uzdržavane djece		Households without dependent children
Radno neintenzivno kućanstvo ^1)	44,7	Work intensity = 0^1)
Djelomično (manje od pola) radno intenzivno kućanstvo	15,7	0  < work intensity < 0.5
Djelomično (više od pola) radno intenzivno kućanstvo	4,9	0.5 < = work intensity < 1
Radno intenzivno kućanstvo ^2)	(2,9)	Work intensity = 1^2)
Kućanstva s uzdržavanom djecom		Households with dependent children
Radno neintenzivno kućanstvo ^1)	77,7	Work intensity = 0^1)
Djelomično (manje od pola) radno intenzivno kućanstvo	33,6	0  < work intensity < 0.5
Djelomično (više od pola) radno intenzivno kućanstvo	14,9	0.5 < = work intensity < 1
Radno intenzivno kućanstvo ^2)	(1,6)	Work intensity = 1^2)
Nejednakost distribucije dohotka – kvintilni omjer (S80/S20)	5,5	Inequality of income distribution – quintile share ratio (S80/S20)
Ginijev koeficijent	0,32	Gini coefficient
Relativni jaz rizika od siromaštva, %	28,6	Relative at-risk-of-poverty gap, %
Raspršenost oko praga rizika od siromaštva, %		Dispersion around at-risk-of-poverty threshold, %
40%-tni prag	8,9	40% cut-off
50%-tni prag	13,7	50% cut-off
70%-tni prag	27,1	70% cut-off
Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera, %		At-risk-of-poverty threshold before social transfers, %
Socijalni transferi nisu uključeni u dohodak	25,3	Social transfers excluded from income
Mirovine i socijalni transferi nisu uključeni u dohodak	32,8	Pensions and social transfers excluded from income
Stopa materijalne deprivacije, %	32,2	Material deprivation rate, %
Osobe u riziku od siromaštva	57,2	At-risk-of-poverty
Osobe koje nisu u riziku od siromaštva	25,7	Not at-risk-of poverty
Intenzitet materijalne deprivacije, prosječan broj stavki	3,9	Intensity of material deprivation, mean number of items
Osobe u riziku od siromaštva	4,3	At-risk-of-poverty
Osobe koje nisu u riziku od siromaštva	3,7	Not at-risk-of poverty

1)    Radno neintenzivno kućanstvo jest ono u kojem niti jedan član kućanstva nije radio niti jedan mjesec tijekom referentnog razdoblja.

2)    Radno intenzivno kućanstvo jest ono u kojem su svi radno sposobni članovi kućanstva radili tijekom cijeloga referentog razdoblja.

1)    If the work intensity of household is 0, no one worked for even one month during the reference period. 

2)    If the work intensity is 1, all working-age household members worked during the whole reference period.

Stopa rizika od siromaštva prema intenzitetu rada kućanstva u 2010. najveća je kod kućanstava s uzdržavanom djecom u kojima niti jedna osoba nije radila tijekom referentnog razdoblja, te iznosi 77,7%.	The at-risk-of-poverty rate by work intensity was the highest in 2010 for households with dependent children, in which no person worked during the referent period and it amounted to 77.7%.
Kvintilni omjer (S80/S20) jest pokazatelj dohodovne nejednakosti koji predstavlja odnos između petog i prvog kvintila distribucije dohotka, tj. odnos ukupnoga ekvivalentnog dohotka 20% populacije s najvećim dohotkom i ukupnoga ekvivalentnog dohotka 20% populacije s najmanjim dohotkom te u 2010. iznosi 5,5.	The quintile share ratio (S80/S20) is an indicator of the income inequality and it measures the ratio in the top and bottom quintiles. It represents the ratio between the total equivalised income of the 20% of population with the highest income and the 20% of population with the lowest income. This ratio reached 5.5 in 2010.
Ginijev koeficijent jest mjera nejednakosti raspodjele dohotka i u 2010. iznosi 0,32. Kad bi postojala savršena jednakost (tj. kad bi svaka osoba primala jednaki dohodak), tad bi koeficijent iznosio 0. Što je vrijednost bliža 1, to je dohodovna nejednakost veća.	Gini coefficient, as a measure of income inequality, takes into consideration the total distribution of income and in 2010 it was 0.32. If there was a perfect equality, that is, if each person received the same income, the Gini coefficient would be 0. The closer to 1 the value is, the greater the income inequality is.
Relativni jaz rizika od siromaštva jest razlika između praga rizika od siromaštva i medijana ekvivalentnog dohotka osoba koje su ispod praga rizika od siromaštva te u 2010. godini iznosi 28,6%.	The relative at-risk-of-poverty gap is a difference between the at-risk-of-poverty threshold and the equivalised income median of persons below the at-risk-of-poverty threshold. In 2010 it was 28.6%.
Raspršenost oko praga rizika od siromaštva prikazuje postotak osoba koje su u riziku od siromaštva u slučaju kada je prag rizika postavljen na 40%, 50% i 70% medijana ekvivalentnog dohotka. Stopa rizika od siromaštva u 2010. iznosi 8,9% ako je prag postavljen na 40% medijana, 13,7% ako je prag 50% medijana i 27,1% ako je prag 70% medijana evivalentnog dohotka.	The dispersion around the at-risk-of-poverty threshold indicates a percentage of persons at the risk of poverty in case when the at-risk-of-poverty threshold is set at 40%, 50% and 70% of the equivalised income medians. In 2010, the at-risk-of-poverty rate was 8.9% for the threshold set at 40% of the median, 13.7% for the threshold set at 50% of the median and 27.1% for the threshold set at 70% of the equivalised income median.
Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera izračunava se tako da se pri definiranju dohotka izuzmu socijalni transferi. Pokazatelj se upotrebljava u kombinaciji s osnovnom stopom rizika od siromaštva radi mjerenja utjecaja socijalnih transfera na rizik od siromaštva. Usporedba osnovne stope rizika od siromaštva i stope rizika od siromaštva prije socijalnih transfera pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz dohotka utječe na povećanje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva s osnovnih 20,6% na stopu od 25,3%. Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva iznosi 32,8%.	The at-risk-of-poverty rate before social transfers is calculated by excluding social transfers when defining an income. This indicator is used in combination with a standard at-risk-of-poverty rate in order to evaluate the impact of social transfers on the risk of poverty. A comparison between the standard at-risk-of-poverty rate and the at-risk-of-poverty rate before social transfers shows that the exclusion of social transfers caused an increase in the percentage of persons at the risk of poverty from the 20.6% standard rate to the 25.3% rate. If both social transfers and pensions had been excluded from the income, the at-risk-of-poverty rate reached 32.8%.

Stopa materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu, isključivo zbog financijskih razloga, priuštiti najmanje tri od devet stavki materijalnog oskudijevanja. Stopa materijalne deprivacije u Republici Hrvatskoj u 2010. iznosi 32,2%. Stopa materijalne deprivacije za osobe čiji je ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva iznosi 57,2%, dok za osobe koje nisu u riziku od siromaštva iznosi 25,7%.

The material deprivation rate presents the percentage of persons who live in households that cannot afford, exclusively due to the lack of financial resources, at least three of nine deprivation items. The   material deprivation rate in 2010 for the Republic of Croatia was 32.2%. For persons with the equivalised income below the at-risk-of poverty threshold, the material deprivation rate was 57.2%, while for persons who are not at risk of poverty it was 25.7%.

Intenzitet materijalne deprivacije prikazuje prosječan broj stavaka materijalnog oskudijevanja po osobi i u 2010. iznosi 3,9.

The intensity of material deprivation indicates the mean number of material deprivation items per person, which amounted in 2010 to 3.9.

U tablici 6. prikazana je usporedba između više osnovnih pokazatelja za zemlje EU-a i Republiku Hrvatsku za 2010. Svi pokazatelji izračunani su iz podataka statističkog istraživanja o dohotku i životnim uvjetima privatnih kućanstava (SILC).

The comparison of a few basic indicators for EU countries and for the Republic of Croatia was given in table 6. All indicators were calculated on the basis of data collected through the SILC survey.

6.   POKAZATELJI SIROMAŠTVA, USPOREDBA IZMEĐU ZEMALJA EUROPSKE UNIJE I REPUBLIKE HRVATSKE, U 2010.

POVERTY INDICATORS, COMPARISON OF EU COUNTRIES AND REPUBLIC OF CROATIA, 2010

	Stopa rizika od siromaštva, % At-risk-of-poverty rate, %	Kvintilni omjer  (S80/S20) Quintile share ratio (S80/S20)	Ginijev koeficijent Gini coefficient	Stopa rizika od siromaštva, prije socijalnih transfera, % At-risk-of-povert  rate, before social transfers, %	Stopa rizika od siromaštva, nisu uključene mirovine  i socijalni transferi, % At-risk-of-poverty  rate, pensions and social transfers excluded, %
EU 27^1)	16,4	5,0	0,31	25,7	43,4	EU 27^1)
Austrija	12,1	3,7	0,26	24,1	42,8	Austria
Belgija	14,6	3,9	0,27	26,7	41,3	Belgium
Bugarska	20,7	5,9	0,33	27,1	40,8	Bulgaria
Cipar	.		.	.	.	Cyprus
Češka	9,0	3,5	0,25	18,1	37,2	Czech Republic
Danska	13,2	4,7	0,28	29,0	39,2	Denmark
Estonija	15,8	5,0	0,31	24,9	40,8	Estonia
Finska	13,1	3,6	0,25	27,0	40,7	Finland
Francuska	13,5	4,5	0,30	25,0	44,6	France
Grčka	20,1	5,6	0,33	23,8	42,8	Greece
Irska	.	.	.	.	.	Ireland
Italija	18,2	5,2	0,31	23,3	43,5	Italy
Letonija	21,3	6,9	0,36	29,1	43,7	Latvia
Litva	20,2	7,3	0,37	31,8	48,1	Lithuania
Luksemburg	14,5	4,1	0,28	29,1	45,0	Luxembourg
Mađarska	12,3	3,4	0,24	28,4	51,4	Hungary
Malta	15,5	4,3	0,28	22,9	36,3	Malta
Nizozemska	10,3	3,7	0,26	21,1	36,9	Netherlands
Njemačka	15,6	4,5	0,29	24,2	43,9	Germany
Poljska	17,6	5,0	0,31	24,4	43,3	Poland
Portugal	17,9	5,6	0,34	26,4	43,4	Portugal
Rumunjska	21,1	6,0	0,33	27,5	47,4	Romania
Slovenija	12,7	3,4	0,24	24,2	39,9	Slovenia
Slovačka	12,0	3,8	0,26	19,8	38,2	Slovakia
Španjolska	20,7	6,9	0,34	28,1	42,9	Spain
Švedska	12,9	3,5	0,24	26,7	41,6	Sweden
Ujedinjena Kraljevina	.	.	.	.	.	United Kingdom
HRVATSKA	20,6	5,5	0,32	25,2	32,8	CROATIA

Izvor/Source: Eurostat – Income, Social Inclusion and Living Conditions

1)       Procjena Eurostata

1)       Eurostat estimates

U grafikonu 3. dana je usporedba stopa rizika od siromaštva za zemlje EU-a i Republiku Hrvatsku za 2010. Najniža stopa rizika od siromaštva u zemljama EU-a bilježi se u Češkoj, 9,0%, i u Nizozemskoj, 10,3%. Najveće stope rizika od siromaštva zabilježene su u Bugarskoj i Španjolskoj, 20,7%, Rumunjskoj, 21,1%, i Letoniji, 21,3%. Stopa rizika od siromaštva za zemlje EU-27 prema procjeni Eurostata iznosi 16,4%.

The comparison of the at-risk-of-poverty rates for EU countries and for the Republic of Croatia was given in graph 3. The lowest at-risk-of-poverty rates in the EU countries were recorded in the Czech Republic, 9.0%, and the Netherlands, 10.3%. The highest at-risk-of-poverty rates were recorded in Bulgaria and Spain, 20.7% each, Romania, 21.1%, and Latvia, 21.3%. According to the Eurostat estimates, the at-risk-of-poverty rate for the EU-27 countries was 16.4%.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA			NOTES ON METHODOLOGY
Izvor podataka			Data source
Pokazatelji siromaštva za Republiku Hrvatsku izračunani su iz podataka prikupljenih Anketom o dohotku stanovništva (ADS). Anketa je godišnje istraživanje koje se provodi na uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava. Prema metodologiji ne obuhvaćaju se  institucionalna kućanstva (domovi, zatvori, bolnice za trajni smještaj osoba i slično). Anketom se prikupljaju podaci o bruto i neto dohotku kućanstava i svih članova kućanstava, podaci o obrazovnom statusu osoba, statusu u aktivnosti i zaposlenosti, brizi o vlastitom zdravlju i najmlađim članovima kućanstva, podaci o financijskom i materijalnom statusu kućanstva te podaci o ostalim aspektima životnih uvjeta kućanstava.			The poverty indicators for the Republic of Croatia were calculated by using data collected through the Survey of Income and Living Conditions (SILC). It is an annual survey that is carried out on the random sample of private households. According to the methodology, institutional households (such as homes, prisons, hospitals for the permanent accommodation of patients etc.) are not covered. The survey collects data on gross and net income of households and all household members, data on education status of persons, activity status and employment, health care and childcare, data on financial and material status of households and data on other aspects of living standards of households.
Državni zavod za statistiku prvi put je proveo ADS istraživanje u 2010. U potpunosti je usklađeno s uredbama EU-a i metodologijom Eurostata propisanima za  istraživanja EU-SILC. Istraživanje EU-SILC obvezno je istraživanje i referentni je izvor podataka koji osigurava praćenje i usporedivost statistike dohotka, pokazatelja siromaštva i socijalne uključenosti. Istraživanje SILC redovito i u godišnjoj periodici provode sve članice EU-a. Njime su zamijenjeni nacionalni izvori podataka kojima su se zemlje koristile za izračun pokazatelja siromaštva.			The Croatian Bureau of Statistics conducted this survey for the first time in 2010. It is completely compliant to EU regulations and the Eurostat's methodology for the EU-SILC survey. The SILC survey is obligatory and makes a reference data source by which the monitoring and comparability of the income, poverty and social inclusion statistics are provided for. The SILC survey is carried out on regular basis in all Member States and replaces national data sources used for the calculation of poverty indicators.
Korisnicima se skreće pozornost na to da su pokazatelji siromaštva koje je Državni zavod za stastiku objavio za 2001. do 2009. izračunani iz podataka prikupljenih istraživanjem Anketa o potrošnji kućanstava (APK). Ti pokazatelji nisu izravno usporedivi s pokazateljima izračunanim iz istraživanja ADS objavljenim u ovom priopćenju zbog metodoloških razlika ovih dvaju istraživanja. Metodološke razlike proizlaze iz različitih sadržaja, svrhe i ciljeva istraživanja, dizajna uzorka, referentnih razdoblja na koje se podaci odnose, različitih definicija dohotka i sl. Pokazatelji izračunani iz ovih dvaju izvora podataka mogu se promatrati isključivo odvojeno uzimajući u obzir navedene metodološke različitosti. Kako je istaknuto u uvodu ovog priopćenja Državni zavod za statistiku od 2010. prati, izračunava i objavljuje pokazatelje siromaštva iz podataka prikupljenih Anketom o dohotku stanovništva.			Users are kindly asked to pay attention that poverty indicators, which the Croatian Bureau of Statistics published in the period from 2001 to 2009 calculated by using the data collected through the Household Budget Survey (HBS). These indicators are not directly comparable with indicators calculated from the SILC survey data due to the differences in methodologies of these two surveys. The methodological differences derive from different contents, purpose and aims of the two surveys, different sample designs, reference periods, income definitions etc. The indicators calculated from these two data sources can be observed only separately, taking into consideration the mentioned methodological differences. As it was emphasised in the introduction to this release, the Croatian Bureau of Statistics, starting with 2010, has monitored, calculated and published poverty indicators by using data collected through the SILC survey.
Prikupljanje podataka			Data collection
Podaci Ankete prikupljaju se intervjuiranjem izabranih kućanstava metodom CAPI (Computer-Assisted Personal Interviewing); tj. za unos podataka koristi se  prijenosno računalo odnosno elektronički upitnik. Anketiranje kućanstava na terenu provode posebno obučeni  anketari. Njihov rad organizira Državni zavod za statistiku koji prikupljene podatke kontrolira, obrađuje i tabelira. Rezultati se objavljuju na godišnjoj razini.			Data are collected by using the CAPI method (the Computer-Assisted Personal Interviewing), which is done by using a personal computer for data entry, that is, the electronic questionnaire. The field work is carried out by educated interviewers and their work is organised by the Croatian Bureau of Statistics, which further controls and processes the data and prepares tables. The results of the survey are published at the annual level.
Referentna razdoblja na koja se odnose podaci definirani su vrstom podataka koja se prikuplja. Referentno razdoblje za podatke o dohotku, koji su najvažniji dio ovog istraživanja, jest prethodna kalendarska godina. Za ostale podatke referentno je razdoblje različito, npr. prethodni mjesec od trenutka anketiranja, prethodnih 6 mjeseci, trenutačno, prethodnih 12 mjeseci itd.			Reference periods to which data refer are defined by the type of collected data. The reference period for income data, the most important part of this survey, is a previous calendar year. For other data, the reference period is different, for example, a previous month from the time of the interview, previous 6 months, current period, previous 12 months etc.
Prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 103/03. i 75/09.) zajamčena je tajnost svih podataka koje ispitanici daju o sebi i članovima svoga kućanstva. Prikupljeni podaci upotrebljavaju se isključivo u statističke svrhe i objavljuju u agregiranom obliku.			According to the Official Statistical Act (NN, Nos 103/03 and 75/09), the confidentiality of all personal data on the household and its members given by respondents is guaranteed. The collected data are used solely for statistical purposes and they are published at the aggregate level.
Definicije			Definitions
Kućanstvo je svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje hrana, i drugo). Kućanstvom se smatra i svaka osoba koja živi sama (jednočlano kućanstvo).			Household is every family or other community of individuals who live together and jointly spend their income in order to meet the basic existential needs (accommodation, food etc.). A household is also considered every person who lives alone (one-person household).
Uzdržavano dijete jest osoba (član kućanstva) mlađa od 18 godina te osoba u dobi od 18 do 24 godine koja živi barem s jednim roditeljem i nije zaposlena.			Dependent child is a person (household member) aged less than 18 as well as a person aged 18 – 24 years who lives with at least one parent and is not employed.
Ukupan dohodak kućanstva jest ukupan novčani neto dohodak koji je  primilo kućanstvo i svi njegovi članovi tijekom referentnog razdoblja.  Ukupan dohodak obuhvaća dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalnog rada, dohodak od imovine, mirovine, socijalne transfere te ostale novčane primitke koje kućanstvo prima od osoba izvan kućanstva.			Total income of a household is the total net income received by household and all its members during the reference period. It includes the income from paid employment, the income from self-employment, the property income, pension, social transfers and other receipts received from persons who are not household members.
Dohodak od nesamostalnog rada uključuje sva novčana  primanja iz radnog odnosa iz zemlje i inozemstva, regres za godišnji odmor, božićnicu, plaćeni prekovremeni rad, naknadu za topli obrok, naknadu za prijevoz, naknadu za odvojeni život, jubilarne i ostale nagrade, naknade zbog invalidnosti, naknade za smrti člana uže obitelji, naknade zbog neprekidnog bolovanja dužeg od 90 dana,  novčani dar djetetu do 15 godina starosti. Nenovčana primanja od korištenja službenog automobila u privatne svrhe, uključena su u dohodak od nesamostalnog rada.			Income from paid employment includes all cash incomes from paid  employment in the Republic of Croatia and abroad, refund for holidays, the Christmas bonus, remuneration for overtime work,  remuneration for meals, refund for transport costs, remuneration for living separately, jubilee and other rewards, remuneration for disability, remuneration for case of death of a household member, remuneration for inability to work for 90 days and longer and cash gifts for children younger than 15. It also includes non-cash income received by using a company car for private purposes.
Dohodak od samostalne djelatnosti uključuje sva novčana primanja ostvarena radom u vlastitom obrtu, poduzeću, slobodnom zanimanju, poljoprivrednom gospodarstvu, od ugovora o autorskom djelu, od ugovora o djelu,  povremenog i privremenog rada na temelju neposredne pogodbe, primanja od iznajmljivanja poslovnog prostora i pokretne imovine. U dohodak od samostalne djelatnosti uključena su  nenovčana primanja od vrijednosti dobara i usluga proizvedenih u vlastitoj proizvodnji i utrošenih ili upotrijebljenih u vlastitu kućanstvu.			Income from self-employment includes all cash incomes earned from own craft, firm, free lance, agricultural property, author’s agreement, contractual agreement, occasional and temporary work, income in cash or kind obtained through the direct deal, income from leasing of business premises and movables. It also includes non-cash income from goods and services produced in own production and consumed or used in own household.
Dohodak od imovine obuhvaća sva primanja od kamata na štedne uloge, obveznica i drugih vrijednosnih papira, dividendi na dionice, primanja od iznajmljivanja stana, kuće, vikendice, garaža i soba te primanja od iznajmljivanja zemlje.			Income from property includes income from interests on savings deposits, income from bonds and other securities, income from letting flat, house, weekend/summer house, garage and rooms and income from leasing of land.
Mirovine obuhvaćaju primanja na ime starosne i obiteljske mirovine ostvarene u zemlji ili inozemstvu, te otpremnine koje je osoba primila u referentnom razdoblju na ime odlaska u punu starosnu ili prijevremenu mirovinu.			Pensions include remuneration for old-age and survivor's pensions from the Republic of Croatia or abroad as well as terminal pay a person was paid in the reference period for going into old-age or early old-age  pension.
Socijalni transferi uključuju naknade vezane za nezaposlenost i prekvalifikaciju, naknade za otkaz ili otpremnine zbog trajnog viška radnika, primanja vezana za obitelj (dječji doplatak, naknadu za porodni dopust, primanja za opremu novorođenčadi), naknade za bolovanja dulja od 42 dana, invalidske mirovine,  naknade za tjelesno oštećenje, primanja za zdravstvenu rehabilitaciju, naknade za troškove stanovanja primljene od drugih osoba, socijalnu pomoć te stipendije i nagrade za školovanje.			Social transfers include remunerations related to unemployment and retaining, dismissal contributions and severance pays due to continuous problem of surplus workers, income related to family (child allowance, maternity leave benefits, layette assistance), compensation for sick leave longer than 42 days, disability pensions, compensation for bodily impairments, rehabilitation allowances, refunds of housing expenditures from other persons, social welfare receipts, scholarships and scholastic awards and grants.
Ostali primici obuhvaćaju novčane primitke kao što su alimentacija, povrat poreza (na osnovi prijave poreza na dohodak) te primitke u novcu iz zemlje i inozemstva od osoba koje nisu članovi kućanstva.			Other receipts include received alimonies, income tax repayment received (based on the income tax application form) and received free gifts in cash from the Republic of Croatia or abroad from persons who are not household members.
Ekvivalentni dohodak računa se tako da se ukupan dohodak kućanstva podijeli s ekvivalentnom veličinom kućanstva izračunanom prema modificiranoj OECD-ovoj ljestvici, prema kojoj se nositelju kućanstva dodjeljuje koeficijent 1, svakoj drugoj odrasloj osobi u kućanstvu od 14 godina i starijoj osobi koeficijent 0,5, a djeci mlađoj od 14 godina koeficijent 0,3. Postupak se primjenjuje zbog određivanja ravnomjernijeg udjela svakog člana kućanstva u stjecanju zajedničkog prihoda.			Equivalised income is calculated in a way that the total household income is divided by equivalised household size calculated according to the modified OECD scale, in which the household head is given coefficient 1, every other adult aged 14 and over is given coefficient 0.5 and every child under 14 years of age is given coefficient 0.3. This procedure is applied in order to allot equal share to each member with respect to joint earnings.
Prag rizika od siromaštva utvrđuje se tako da se za sva kućanstva izračuna ekvivalentni dohodak po članu kućanstva. Zatim se utvrđuje srednja vrijednost (medijan) distribucije dohotka i 60% od izračunane srednje vrijednosti čini prag rizika od siromaštva. Osobe čiji je dohodak ispod praga u većem su riziku od siromaštva od ostalih, ali ne žive nužno u oskudici. Prag rizika od siromaštva iskazuje se u novčanim jedinicama.			The at-risk-of-poverty threshold is determined by calculating the equivalised income per household member for all households. After that, the middle value (median) of the income distribution is determined and 60% of the median is determined as the risk-of-poverty threshold. Persons with the income below the threshold are at the higher risk of poverty than others, but do not necessarily live in deprivation. The at-risk-of-poverty threshold is presented in currencies.
Stopa rizika od siromaštva jest postotak osoba koje imaju  raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva.			At-risk-of-poverty rate is a percentage of persons with the equivalised total disposable income below the at-risk-of-poverty threshold.
Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti  izračunana je za osobe u dobi od 18 i više godina prema najčešćem statusu aktivnosti u referentnom razdoblju. Najčešći status aktivnosti osobe jest onaj status u kojem je osoba provela najmanje 7 mjeseci tijekom referentnog razdoblja.			At-risk-of-poverty rate by most frequent activity status is calculated for persons aged 18 years and over according to the prevailing activity status in a reference period. The prevailing activity status of a person is the status which a person had for at least seven months in the reference period.
Radni intenzitet kućanstva jest odnos između broja mjeseci u kojima su svi radno sposobni članovi kućanstva radili i ukupnog broja mjeseci u referentnom razdoblju. Radno neintenzivno kućanstvo jest ono kućanstvo u kojem niti jedan član kućanstva nije radio niti jedan mjesec tijekom referentnog perioda (radni intenzitet = 0). Radno intenzivno kućanstvo jest ono u kojem su svi radno sposobni članovi kućanstva radili tijekom cijelog referentog perioda (radni intenzitet = 1). Djelomično radno intenzivno kućanstvo jest ono kućanstvo u kojem je bar jedna radno sposobna osoba radila dio godine (0 < radni intenzitet < 1).			The work intensity refers to the ration of the number of months in which all working-age household members were working and the total number of months during the reference period. The unintensive household is the one in which no one worked for even one month during the reference period (work intensity = 0). The intensive household is the one in which all working-age members worked during the whole reference period (work intensity = 1). The partly intensive household is the one in which at least one working-age member was working for only a part of the reference period (0 < work intensity < 1).
Relativni jaz rizika od siromaštva jest razlika između praga rizika od siromaštva i medijana ekvivalentnog dohotka osoba koje su ispod praga rizika od siromaštva, a izražena je kao postotak od praga rizika od siromaštva.			Relative at-risk-of-poverty gap is a difference between the at-risk-of-poverty threshold and equivalised income median of persons below the at-risk-of-poverty threshold, expressed as a percentage of the at-risk-of-poverty threshold.
Stopa materijalne deprivacije predstavlja postotak osoba koje žive u kućanstvima koja nisu u mogućnosti priuštiti si najmanje tri od devet stavki materijalnog oskudijevanja, i to isključivo zbog financijskih razloga. Stavke materijalnog oskudijevanja jesu: 1) kašnjenje s plaćanjem najamine, računa za režije, stambenog kredita ili potrošačkoga kredita, 2) mogućnost kućanstva da si svi članovi priušte tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće, 3) mogućnost kućanstva da si priušti obrok koji sadrži meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan, 4) mogućnost kućanstva da podmiri neočekivani financijski trošak od 2 000 kuna bez da se dodatno zadužuje, 5) nemogućnost kućanstva da si priušti telefon 6) nemogućnost kućanstva da si priušti TV u boji, 7) nemogućnost kućanstva da si priušti automobil, 9) mogućnost kućanstva da si priušti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima.			Material deprivation rate presents the percentage of persons who lives in households that cannot afford at least three of nine material deprivation items due to the lack of financial resources. The material deprivation items concerned are the following: 1) arrears on mortgage or rent payments, utility bills, hire purchase instalments or other loan payments, 2) capacity to afford paying for one week's annual holiday away from home, 3) capacity to afford a meal with meat, chicken, fish or vegetarian equivalent every second day, 4) capacity to face unexpected financial expenses of 2 000 kuna without any new debt, 5) household cannot afford a telephone, 6) household cannot afford a colour TV, 7) household cannot afford a washing machine, 8) household cannot afford a car, 9) ability of the household to pay for keeping its home adequately warm during the coldest months.
Nacrt i veličina uzorka			Design and sample size
Anketa o dohotku stanovništva jest istraživanje na panelnom uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava. Panelni uzorak podrazumijeva da izabrana kućanstva ostaju u uzorku četiri uzastopne godine te se tako ponovno anketiraju.			The SILC survey is a panel sample survey of randomly chosen private households. The panel sample implies that selected households stayed in the sample for four consecutive years and that they are repeatedly interviewed.
U 2010. okvir za izbor uzorka stanova nastanjenih privatnim kućanstvima temeljio se na podacima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2001. Uzorak je slučajan – stratificiran s obzirom na prostornu jedinicu za statistiku 2. razine i tip općine (grad, općina) i izabran u dvije etape. U prvoj etapi izabrana su 684 segmenta (segmenti su skupine susjednih popisnih krugova). U drugoj etapi u svakome izabranom segmentu izabrano je 10 stanova nastanjenih privatnim kućanstvima.			The sample frame used in 2010 for the selection of dwellings occupied by private households was based on the 2001 Census data. The sample is a random one – stratified in relation to a statistical spatial unit at level 2 and to a type of municipality (town, municipality). It was selected in two stages. In the first one, there were 684 segments selected (segments are groups of neighbouring enumeration areas). In the second one, 10 dwellings, occupied by private households, were selected from each of selected segments.
Ukupni uzorak činilo je 6 840 stanova koji su podijeljeni u četiri nezavisna i nepreklapajuća poduzorka tzv. rotacijske grupe jednake po veličini i dizajnu uzorka koji reprezentiraju cijelu populaciju. Iz godine u godinu poduzorci se rotiraju na način da tri poduzorka ostaju u daljnjem istraživanju, a jedan se ispušta i zamjenjuje novoizabranim poduzorkom.			The total sample consisted of 6 840 dwellings divided into four independent and not overlapping subsamples, the so-called rotational groups, equal in size and sample design, which represented the whole population. The rotational groups rotates year by year in a way that three of the subsamples stayed in the survey, while one is left out and replaced with newly selected subsample.
U svakome nastanjem stanu, izabranom u uzorak za 2010., anketirana su sva privatna kućanstva. Uspješno su anketirana 3 703 kućanstva, a stopa odgovora na razini kućanstva iznosila je 61,8%.			All private households in each dwelling selected for 2010 and inhabited were interviewed. There were 3 703 private households successfully interviewed. The response rate at the household level was 61.8%.
Kratice			Abbreviations
ADS APK EU Eurostat i sl. OECD RH tj. tzv.		Anketa o dohotku stanovništva Anketa o potrošnji kućanstava Europska unija Statistički ured Europske unije i slično Organizacija za europsku suradnju i razvoj Republika Hrvatska to jest takozvani	CAPI etc. EU Eurostat HBS OECD SILC		computer-assisted personal interviewing and so on (from Latin: et cetera) European Union Statistical Office of the European Communities Household Budget Survey Organization for Economic Co-operation and Development Survey on Income and Living Conditions
Znakovi			Symbols
.	ne raspolaže se podatkom		.	data not availabe
(  )	nepouzdan podatak		(  )	unreliable data

Izdaje i tiska Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.

Published and printed by the Croatian Bureau of Statistics, Zagreb, Ilica 3, P. O. B. 80

Telefon/ Phone: +385 (0) 1 4806-111, telefaks/ Fax: +385 (0) 1 4817-666

Odgovara ravnatelj dr. sc. Ivan Kovač.

Person responsible: Dr. Ivan Kovač, Ph.D., Director General

Priredile: Vesna Lipavić i Andreja Pajtak

Prepared by: Vesna Lipavić and Andreja Pajtak

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

USERS ARE KINDLY REQUESTED TO STATE THE SOURCE

Naklada: 115 primjeraka

115 copies printed

Obavijesti daje Odjel informacija.

Information is available at the Information Department.

Telefon/ Phone: +385 (0) 1 4806-138, 4806-154, 4811-212

Pretplata publikacija/ Subscription: +385 (0) 1 4814-791

Telefaks/ Fax: +385 (0) 1 4806-148, 4806-199

Elektronička pošta/ E-mail: stat.info@dzs.hr

Internetske stranice/ Web site: http://www.dzs.hr

Podaci iz ovog priopćenja objavljuju se i na internetu.

First Release data are also published on the Internet.