|
GODINA/ YEAR: LV. ZAGREB,
22.
LISTOPADA 2018. / 22 OCTOBER, 2018 BROJ/
NUMBER: 12.1.2/2.
CODEN
POPCEA ISSN 1330-0350
IZVJEŠĆE O PREKOMJERNOME
PRORAČUNSKOME MANJKU I RAZINI DUGA OPĆE DRŽAVE U REPUBLICI HRVATSKOJ,
LISTOPAD 2018. (ESA 2010)
EXCESSIVE
DEFICIT PROCEDURE REPORT, REPUBLIC OF CROATIA, OCTOBER 2018
(ESA
2010)
|
U ovom
Priopćenju Državni zavod za statistiku objavljuje proračunski manjak
(deficit) i razinu duga opće države iskazane u Izvješću o prekomjernome
proračunskome manjku (deficitu) i razini duga opće države (listopadsko
Izvješće) za razdoblje od 2014. do 2017. prema metodologiji Europskog
sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010) i Priručniku o deficitu
i dugu opće države.
|
|
The
Croatian Bureau of Statistics issues in this First Release the general
government deficit and debt data based on figures reported in the Excessive
Deficit Procedure Report (the October Notification) for the period from
2014 to 2017 according to the European System of National and Regional
Accounts (ESA 2010) methodology and the Manual on Government Deficit and
Debt.
|
|
|
|
|
|
Fiskalni
nadzor Europske komisije nad zemljama članicama temelji se na Izvještaju o
prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države. Ugovorom iz
Maastrichta uspostavljena su dva glavna kriterija fiskalnog nadzora: udio
proračunskog manjka (deficita) opće države zemlje članice ne smije biti
veći od 3% BDP-a, a konsolidirani dug opće države veći od 60% BDP-a.
|
|
The
fiscal surveillance of the European Union over the Member States is based
on the Excessive Deficit Procedure Report and the level of general
government debt. The Maastricht Treaty defines two main criteria of the
fiscal surveillance: a deficit-to-GDP ratio and a debt-to-GDP ratio in the
Member State must not exceed the reference values of 3% and 60%,
respectively.
|
|
|
|
|
|
Ovo
izvješće podnosi se Europskoj komisiji (Eurostatu) dva puta godišnje – na
kraju ožujka (travanjsko Izvješće) i na kraju rujna (listopadsko Izvješće).
Izvješće se odnosi na razdoblje posljednje četiri godine i za tekuću
godinu, u kojoj su podaci za tekuću godinu bazirani na prognozama Ministarstva
financija. Nacionalni statistički uredi obvezni su objaviti Izvješće na
svojim internetskim stranicama.
|
|
This
EDP Report is submitted to the European Commission (Eurostat) twice a year
– at the end of March (the April Notification) and the end of September
(the October Notification). The EDP Report relates to a last four-year
period and for a current year, in which current-year data are based on the
Ministry of Finance forecast. National statistical offices are obliged to
publish the EDP Report on their web sites.
|
|
|
|
|
|
U 2017.
suficit konsolidirane opće države iznosio je 3 158 milijuna kuna, odnosno
0,9% BDP-a, dok je u 2016. deficit iznosio -3 275 milijuna kuna ili 0,9%
BDP-a. U 2015. deficit je bio jednak -11 687 milijuna kuna ili 3,4% BDP-a
te je u 2014. bio jednak -17 033 milijuna kuna ili 5,1% BDP-a.
|
|
In 2017, the consolidated general government surplus
amounted to 3 158 million kuna, or 0.9% of GDP, while in 2016 the
deficit amounted to -3 275 million kuna, or 0.9% of GDP. In 2015, the
deficit was equal to -11 687 million kuna, or 3.4% of GDP, and in 2014 it
was equal to -17 033 million, or 5.1% of GDP.
|
|
|
|
|
|
Konsolidirani
dug na kraju 2017. iznosio je 283 318 milijuna kuna ili 77,5% BDP-a, dok je
u 2016. iznosio 281 742 milijuna kuna, odnosno 80,2% BDP-a. U 2015. dug je
iznosio 284 206 milijuna kuna, odnosno 83,7% BDP-a, dok je u 2014. iznosio
278 370 milijuna kuna, odnosno 84,0% BDP-a.
|
|
The
consolidated gross debt at the end of 2017 amounted to 283 318 million
kuna, or 77.5% of GDP, while in 2016 it amounted to 281 742 million kuna,
or 80.2% of GDP. In 2015, the debt amounted to 284 206 million
kuna, or 83.7% of GDP, while in 2014 it was 278 370 million kuna,
or 84.0% of GDP.
|
|
|
|
|
|
Veliki
utjecaj na iznos suficita u 2017. imao je ponovni pad proračunskog salda
državnog proračuna u odnosu na godinu prije, s 3 389 milijuna kuna na
2 292 milijuna kuna, kao rezultat pozitivnih ekonomskih trendova.
|
|
A
significant drop of achieved working balance of the State Budget in
relation to plan had a big impact on the surplus amount in 2017 from 3 389
million kuna to 2 292 million kuna, as a result of positive economic
trends.
|
|
|
|
|
|
Najveći
utjecaj na generiranje suficita u 2017. u odnosu na prethodne godine imalo
je znatno poboljšanje financijskog rezultata izvanproračunskih korisnika i
javnih poduzeća te povećanje poreznih prihoda. U 2017. godini porezi na
proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 71 429 milijuna kuna, što je
porast od 5,2% u odnosu na 2016. Nadalje, zabilježen je pad investicija, koje
su u 2017. iznosile 9 932 milijuna kuna, što je za 12,1% manje nego u
2016.
|
|
The
biggest impact on generating surplus in 2017 compared to previous years was
caused by the improvement of financial results of extrabudgetary users and
public corporations as well as an increase in tax revenues. During 2017,
taxes on production and imports were collected in the amount of 71 429
million kuna, recording an increase of 5.2% compared to 2016. Furthermore,
in 2017, a decrease of investments was recorded in the amount of
9 932 million kuna which is a decrease of 12.1%
compared to 2016.
|
|
|
|
|
|
Porezni
podaci prema obračunu nacionalnih računa jesu podaci o državnim novčanim
primicima koji su prilagođeni metodologiji ESA-e tako da se primjenjuje
metoda vremenskog prilagođavanja (TAC metoda). U odnosu na podatke
objavljene u travnju, porezni podaci minimalno su revidirani zbog
ažuriranja podataka.
|
|
National
accounts data on taxes are data on government cash receipts adjusted to the
concepts of ESA in a way that time-adjusted cash (TAC) method is
implemented. Compared to data published in April, tax
data have been slightly revised due to data updating.
|
|
|
|
|
|
Osim
toga, utjecaj na generiranje suficita imalo je i smanjenje kamatnih
rashoda. U 2017. kamatni rashodi iznosili su 9 764 milijuna kuna, što je za
9,7% manje nego u 2016.
|
|
Among
the above-mentioned, impact on generating surplus was also caused by a
decrease in paid interests. In 2017, paid interests amounted to 9 764
million kuna, which is a decrease of 9.7% compared to 2016.
|
|
|
|
|
|
U
usporedbi s travanjskom notifikacijom, deficit države za razdoblje od 2014.
do 2017. minimalno je revidiran, i to samo za 2017. godinu. Suficit za
2017. godinu je bio za 404 milijuna kuna veći ili 0,06% BDP-a u odnosu na
podatak objavljen u travanjskoj notifikaciji. Spomenuta revizija proizlazi
najvećim dijelom iz uključivanja finalnih podataka za velike jedinice
sektorizirane u S.13. te revizije bruto investicija u fiksni kapital, kao i
iz ostalih manjih metodoloških korekcija.
|
|
Compared
to the April Notification, the government deficit for the period from 2014
to 2017 has been just slightly revised, but only for 2017. Surplus for 2017
was higher by 404 million kuna, or 0.06% of GDP, compared to data published
in the April Notification. This revision is mainly caused by the inclusion
of final data for big units belonging to S.13 and the revision of gross
fixed capital formation as well as by other minor methodological
corrections.
|
|
|
|
|
|
U 2017. se bilježi daljnji rast primarnog suficita
opće države, koji iznosi
12 922 milijuna kuna ili 3,5% BDP-a.
|
|
In
2017, a further growth of general government primary surplus was recorded
and amounted to 12 922 million kuna or 3.5% of GDP.
|
|
|
|
|
|
U 2017.
zabilježen je rast duga opće države od 0,6% u odnosu na stanje na kraju
2016. godine.
|
|
In
2017, the government debt increased by 0.6%, as compared to stock at the
end of 2016.
|
|
|
|
|
|
Mala
promjena stanja EDP duga u odnosu na podatke iz travanjske notifikacije
rezultat je korekcije zbog ažuriranja izvora podataka.
|
|
A small
change in EDP debt stock, as compared to the April Notification data, is
due to correction caused by updated data sources.
|
|
|
|
|
|
Najveći
razlog porastu stanja duga opće države od 1 576 milijuna kuna u nominalnom
iznosu jest veće novo zaduženje države od otplata u 2017., ponajprije po
dužničkim vrijednosnim papirima središnje države, a manjim dijelom zbog
proširenja obuhvata sektora opće države. Smanjenju duga znatno je
pridonijelo i smanjenje duga središnje države po kreditima. Kod lokalne
države znatan pad dogodio se na kreditima te dužničkim vrijednosnim
papirima, koji su potpuno otplaćeni te lokalna država više nema duga po tom
instrumentu.
|
|
The
main reason for nominal debt level increase of 1 576 million kuna is a new
higher borrowing compared to debt repayment in 2017, primarily in debt
securities of the central government and in minor part due to expansion of
scope of the general government. The reduction of central government loans
significantly influenced the total debt level. Local government debt level
significantly decreased due to the reduction in loans and in debt
securities, which are fully repaid and local government has no longer debt
securities' debt.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Podatke
iz ovog Priopćenja možete preuzeti na www.dzs.hr.
Ovdje možete preuzeti EDP
tablice iz ovog Priopćenja u Excel-formatu.
Ovdje
možete preuzeti tablicu temeljnih agregata sektora opće države u
Excel-formatu.
Ovdje
možete preuzeti tablicu detaljne razrade poreza i socijalnih doprinosa
prema vrsti poreza ili socijalnih doprinosa.
|
|
Data from this First Release can be downloaded at www.dzs.hr.
EDP excel tables from this First
Release can be downloaded here.
Excel table with data
on main aggregates of general government from this release can be
downloaded here.
Excel table with data
on detailed tax and social contribution receipts by type of tax or social
contribution can be downloaded here
|
|
|
|
|
1. PRIKAZ PREKOMJERNOGA PRORAČUNSKOG MANJKA I
RAZINE DUGA TE POVEZANIH PODATAKA
REPORTING
OF EXCESIVE GOVERNMENT DEFICIT AND DEBT LEVELS AND PROVISION OF ASSOCIATED
DATA
|
|
2014.
|
2015.
|
2016.
|
2017.
|
|
|
mil. kuna
Mln
kuna
|
%
|
mil. kuna
Mln
kuna
|
%
|
mil. kuna
Mln
kuna
|
%
|
mil. kuna
Mln
kuna
|
%
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Bruto domaći proizvod, tekuće tržišne cijene
Gross domestic product at current market prices
|
331 570
|
100
|
339 616
|
100
|
351 349
|
100
|
365 643
|
100
|
|
|
|
|
|
Neto
uzajmljivanje (-)/neto pozajmljivanje (+)
Net
borrowing (-)/net lending (+)
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Opća država
General government
|
-17 033
|
-5,1
|
-11 687
|
-3,4
|
-3 275
|
-0,9
|
3 158
|
0,9
|
|
Središnja država
Central government
|
-18 068
|
-5,4
|
-11 370
|
-3,3
|
-4 103
|
-1,2
|
2 940
|
0,8
|
|
Lokalna država
Local government
|
-293
|
-0,1
|
198
|
0,1
|
-40
|
0,0
|
-166
|
0,0
|
|
Fondovi socijalne sigurnosti
Social security funds
|
1 328
|
0,4
|
-514
|
-0,2
|
867
|
0,2
|
383
|
0,1
|
|
|
|
|
|
Konsolidirani
dug opće države
General
government consolidated gross debt
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Opća država
General government
|
278 370
|
84,0
|
284 206
|
83,7
|
281 742
|
80,2
|
283 318
|
77,5
|
|
|
|
|
|
Rashodi
opće države
General
government expenditure
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Bruto investicije u fiksni kapital
Gross fixed capital formation
|
11 823
|
3,6
|
10 979
|
3,2
|
11 303
|
3,2
|
9 932
|
2,7
|
|
Kamate
(konsolidirano)
Interest (consolidated)
|
11 427
|
3,4
|
11 801
|
3,5
|
10 817
|
3,1
|
9 764
|
2,7
|
2. USPOREDNI PRIKAZ TRAVANJSKE NOTIFIKACIJE
2018. I LISTOPADSKE NOTIFIKACIJE 2018. PREKOMJERNOG PRORAČUNSKOG MANJKA
I RAZINE DUGA
COMPARISON
OF APRIL 2018 NOTIFICATION WITH OCTOBER 2018 NOTIFICATION OF GOVERNMENT
DEFICIT AND DEBT LEVELS
|
|
|
2014.
|
2015.
|
2016.
|
2017.
|
|
|
mil.
kuna
Mln kuna
|
%
|
mil.
kuna
Mln kuna
|
%
|
mil.
kuna
Mln kuna
|
%
|
mil.
kuna
Mln kuna
|
%
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Neto uzajmljivanje (-)
/ neto pozajmljivanje (+) (B.9)
Net borrowing (-)/Net lending (+) (B. 9)
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Travanjska
notifikacija 2018.
|
-17 033
|
-5,1
|
-11 687
|
-3,4
|
-3 275
|
-0,9
|
2 754
|
0,8
|
|
April
2018 Notification
|
|
|
Listopadska
notifikacija 2018.
|
-17 033
|
-5,1
|
-11 687
|
-3,4
|
-3 275
|
-0,9
|
3 158
|
0,9
|
|
October
2018 Notification
|
|
Razlika
Difference
|
0
|
0,0
|
0
|
0,0
|
0
|
0,0
|
404
|
0,1
|
|
Konsolidirani dug opće
države
General government consolidated debt
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Travanjska
notifikacija 2018.
|
278 366
|
84,0
|
284 203
|
83,8
|
281 738
|
80,6
|
283 313
|
78,0
|
|
April
2018 Notification
|
|
|
Listopadska
notifikacija 2018.
|
278 370
|
84,0
|
284 206
|
83,7
|
281 742
|
80,2
|
283 318
|
77,5
|
|
October
2018 Notification
|
|
Razlika
Difference
|
4
|
-0,1
|
3
|
-0,2
|
4
|
-0,4
|
5
|
-0,5
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
|
|
NOTES ON METHODOLOGY
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Osnovni
pojmovi i definicije
|
|
Basic concepts and definitions
|
|
|
|
|
|
Sektor
opće države (S.13) uključuje sve institucionalne jedinice koje su ostali
netržišni proizvođači, čiji je output namijenjen individualnoj i
zajedničkoj potrošnji, te se uglavnom financira od obveznih uplata jedinica
koje pripadaju drugim sektorima i/ili svih institucionalnih jedinica koje
su ponajprije uključene u preraspodjelu nacionalnog dohotka i bogatstva.
|
|
The
general government sector (S.13) includes all institutional units that are
other non-market producers, whose output is intended for individual and
collective consumption and mainly financed by compulsory payments made by
units belonging to other sectors and/or all institutional units principally
engaged in the redistribution of national income and wealth.
|
|
|
|
|
|
Sektor
opće države sastoji se od tri podsektora: središnje države (S.1311),
lokalne države (S.1313) i fondova socijalnog osiguranja (S.1314). Središnja
država obuhvaća državne upravne organizacije, državne agencije te ostale
vladine institucije koje imaju nadležnost nad cijelim gospodarskim
teritorijem te su odvojene od fondova socijalne sigurnosti. Središnja
država uključuje i neprofitne institucije koje su pod kontrolom i uglavnom
ih financira središnja vlast. Središnja država u ovome fiskalnom izvješću
obuhvaća korisnike državnog proračuna, izvanproračunske korisnike (Hrvatske
vode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske ceste,
Hrvatski fond za privatizaciju do 31. ožujka 2011., Agenciju za upravljanje
državnom imovinom do 30. rujna 2013., Centar za restrukturiranje i prodaju
te Državni ured za upravljanje državnom imovinom kao njezinih pravnih
slijednika) HŽ Infrastrukturu, HRT, Hrvatske autoceste, Autocestu Rijeka ‒
Zagreb, zajedno s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, Državnom agencijom
za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatskim operatorom tržišta
energije i Hrvatskom regulatornom agencijom za mrežne djelatnosti koji su
reklasificirani u sektor države (središnje države).
|
|
The
general government consists of three sub-sectors: the central government
(S.1311), the local government (S.1313) and the social security funds
sub-sector (S.1314). The central government comprises departments of
government administration and other central government agencies,
authorities and institutions whose jurisdiction covers the entire economic
territory, apart from the administration of the social security funds
sub-sector. It also includes non-profit institutions that are controlled
and chiefly financed by the central government. The central government in
this EDP Report includes central government budgetary users,
extra-budgetary users (the Croatian Waters, the Fund for Environmental
Protection and Energy Efficiency, the Croatian Roads, the Croatian
Privatization Fund until 31 March 2011, the Agency for Management of
the Public Property until 30 September 2013, that is, the
Restructuring and Sale Center and the State Property Management
Administration as its legal successors), the Croatian Railways
Infrastructure, the Croatian Radio and Television, Hrvatske Autoceste d. o.
o., the Rijeka-Zagreb Motorway together with the Croatian Bank for
Reconstruction and Development, the State Agency for Deposit Insurance and
Bank Resolution, the Croatian Energy Market Operator and Croatian
Regulatory Authority for Network Industries, which have been reclassified
into the government sector (the central government).
|
|
|
|
|
|
Lokalna
država obuhvaća jedinice lokalne i područne samouprave te sve korisnike
lokalnih proračuna. Uključuje i neprofitne institucije koje su pod
kontrolom lokalne vlasti i uglavnom ih ona financira. Podsektor fondova
socijalne sigurnosti uključuje sve institucionalne jedinice čija je
primarna djelatnost administracija sustava socijalne sigurnosti. Stoga taj
sektor čine Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za
mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje.
|
|
The
local government sector comprises local and regional self-government units
as well as all local budget users. Included in the local government sector
are also non-profit institutions controlled and chiefly financed by local
authorities. The social security funds sub-sector includes all public
sector institutional units whose main activity consists in administrating
funded social insurance systems. Therefore, it consists of the Croatian Health
Insurance Fund, the Croatian Institute for Pension Insurance and the
Croatian Employment Institute.
|
|
|
|
|
|
Proračunski
manjak (višak) znači neto uzajmljivanje/neto pozajmljivanje (EDP B.9)
sektora opće države (S.13) odnosno razliku između ukupnih prihoda i ukupnih
rashoda, kako je definirano u ESA 2010.
|
|
The
government deficit (surplus) means the net borrowing/net lending (EDP B.9)
of the general government sector (S.13) defined as a difference between a
total revenue and a total expenditure.
|
|
|
|
|
|
Prema
novoj metodologiji ESA 2010 nema više prilagodbi za tretman tijekova kamata
iz swap ugovora i sporazuma o terminskom tečaju, tako da su EDP B.9
i B.9 prema metodologiji ESA 2010 jednaki.
|
|
According
to the new ESA 2010 methodology, no further adjustments are made in the
treatment of the interest calculation of flows relating to swaps and
forward rate agreements, which means that EDP B.9 is now aligned with B.9
according to the ESA 2010.
|
|
|
|
|
|
Dug
opće države predstavlja bruto nominalnu vrijednost duga na kraju godine.
Dug se odnosi na jedinice klasificirane prema službenoj sektorskoj
klasifikaciji u sektor opće države (S.13), a čine ga sljedeći financijski
instrumenti: gotovina i depoziti (AF.2); dužnički vrijednosni papiri (AF.3)
te krediti i zajmovi (AF.4), kako je definirano u ESA 2010.
|
|
The
general government debt is defined as gross debt nominal value at the year
end. The debt refers to the units classified in the general government
sector (S.13) according to the sector classification and consists of the following
financial instruments: currency and deposits (AF.2), debt securities (AF.3)
and loans (AF.4), as defined in the ESA 2010.
|
|
Kratice
|
|
Abbreviations
|
|
|
|
|
|
BDP
|
bruto domaći
proizvod
|
|
EDP
|
excessive deficit
procedure
|
|
EDP
|
postupak
prekomjernog deficita
|
|
ESA
|
European System of
Accounts
|
|
ESA
|
Europski sustav
nacionalnih računa
|
|
EU
|
European Union
|
|
EU
|
Europska unija
|
|
GDP
|
gross domestic
product
|
|
HRT
|
Hrvatska
radiotelevizija
|
|
mln
|
million
|
|
HŽ
|
Hrvatske
željeznice
|
|
VAT
|
value added tax
|
|
mil.
|
milijun
|
|
|
|
|
PDV
|
porez na dodanu
vrijednost
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Objavljuje
i tiska Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p.
p. 80.
Published and printed
by the Croatian Bureau of Statistics, Zagreb, Ilica 3, P. O. B. 80
Telefon/ Phone:
+385 (0) 1 4806-111, telefaks/ Fax: +385 (0) 1 4817-666
Odgovara
ravnatelj Marko Krištof.
Person
responsible: Marko Krištof, Director General
Priredili:
Valentina Hudiluk, Suzana Šamec, Milan Milković, Marija Gojević i Tin Štrok
Prepared
by: Valentina
Hudiluk, Suzana Šamec, Milan Milković, Marija Gojević and Tin Štrok
MOLIMO KORISNIKE DA
PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.
USERS
ARE KINDLY REQUESTED TO STATE THE SOURCE
|
Naklada:
20 primjeraka
20 copies
printed
Podaci iz
ovog priopćenja objavljuju se i na internetu.
First
Release data are also published on the Internet.
|