GODINA/ YEAR: LVI. ZAGREB,
4. PROSINCA 2019./ 4 DECEMBER, 2019 BROJ/
NUMBER: 2.3.2.
PRIMJENA INFORMACIJSKIH I
KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA (IKT) U
KUĆANSTVIMA I KOD POJEDINACA U 2019., PRVI REZULTATI
USAGE OF INFORMATION AND
COMMUNICATION TECHNOLOGIES (ICT) IN
HOUSEHOLDS AND BY INDIVIDUALS, 2019, FIRST RESULTS
Tendencije
|
|
Tendencies
|
|
|
|
|
|
–
|
Opremljenost
kućanstava računalom i širokopojasnim pristupom internetu na
prošlogodišnjoj su razini.
|
|
–
|
The
share of households equipped with a personal computer and broadband
internet access is at the last year’s level.
|
|
|
|
|
|
–
|
Upotreba mobilnoga
širokopojasnog pristupa internetu u porastu je (porast od 4% u odnosu na
2018.).
|
|
–
|
Usage
of mobile broadband internet access is rising (an increase of 4% compared to 2018).
|
|
|
|
|
|
–
|
Upotreba računala
i interneta na prošlogodišnjoj je razini u svim dobnim skupinama.
|
|
–
|
Computer
and internet usage is at the last year’s level in all age groups.
|
|
|
|
|
|
–
|
Upotreba mrežnih
(online) usluga e-uprave niža je od prošlogodišnje razine (pad od 6% u odnosu
na 2018.).
|
|
–
|
Usage
of online e-government services is lower than the last year’s level (a decrease of 6% compared to 2018).
|
|
|
|
|
|
–
|
Trgovina putem
interneta u znatnijem je porastu; 45% internetskih korisnika u prethodnoj
je godini kupovalo robu i usluge putem interneta (porast od 10% u odnosu na
2018.).
|
|
–
|
Commerce via the internet shows a significant increase;
45% of internet users purchased goods or services via the internet during
the previous year (an increase of 10% compared to 2018).
|
–
|
Ekonomija
dijeljenja ‒ 24% internetskih korisnika služilo se internetom kako bi
ugovorili uslugu smještaja, dok ih je 22% ugovorilo uslugu prijevoza kod
fizičkih osoba (npr. AirBnB, Homeaway, Taxify, BlaBlaCar).
|
|
–
|
Shared
economy – 24% of internet users used the internet to book accommodation, while
22% of them arranged transportation with natural persons (e. g. AirBnB,
Homeaway, Taxify, BlaBlaCar).
|
|
Rezultati istraživanja pokazali su da je opremljenost kućanstava
IKT-om u Republici Hrvatskoj na prošlogodišnjoj razini. Premda je udio
kućanstava sa mobilnim širokopojasnim pristupom internetu porastao za 4% u
odnosu na 2018., udio kućanstava s fiksnim širokopojasnim pristupom
internetu nešto je manji tako da na ukupnoj razini nije došlo do bitnijih
promjena.
|
|
The
survey results showed that the share of households equipped with ICT in the
Republic of Croatia is at the last year’s level. Although the share of
households with mobile broadband internet access increased by 4% compared
to 2018, the share of households with fixed broadband internet access
decreased slightly, so at the total level, there are no significant changes.
|
|
|
|
Sva kućanstva
koriste se fiksnim širokopojasnim pristupom internetu, a broj kućanstava
koja pristupaju internetu putem širokopojasnih mobilnih mreža porastao je s
66% na 70%, uglavnom zahvaljujući sve većoj dostupnosti mobilnih uređaja
poput tableta, mobilnih telefona i USB modema koji se koriste 3G/4G
tehnologijom.
|
|
All
households use broadband internet access, while the share of households
using mobile broadband internet access increased from 66% to 70%, mostly
due to the increased availability of mobile devices such as tablets, mobile
phones and USB modems using the 3G/4G technology.
|
|
|
|
|
|
|
Od
ukupnog broja anketiranih kućanstava, 19% ih nema internetski priključak.
Rezultati istraživanja pokazali su da je najčešći razlog tomu nepostojanje
potrebe za upotrebom interneta te nedostatno znanje za njegovu upotrebu.
Znatan broj ispitanika istaknuo je da su previsoke cijene usluga i potrebne
opreme jedan od bitnijih razloga zbog kojih kućanstvo nema internetski
priključak.
|
|
Out of the total number of surveyed households, 19%
did not have internet access. The survey results showed that the most common
reason was the lack of a need for it and insufficient knowledge to use the
internet. A significant share of respondents highlighted the cost of
services and equipment being too high as an important reason for not having
internet access.
|
Primijećen
je minimalni porast u svim dobnim skupinama korisnika računala u odnosu na
prethodnu godinu. Najmlađa populacija još uvijek prednjači u upotrebi
računala, a broj korisnika opada proporcionalno njihovoj dobi. Sličan trend
primijećen je i u strukturi prema radnom statusu u kojoj učenici i
studenti, kao najmlađa skupina, najčešće upotrebljavaju računala.
|
|
A minimal increase is noticed in all age groups of
computer users compared to the previous year. The youngest population still
maintained the lead in computer usage and the number of users was
decreasing proportionally with age. A similar trend was noticed in the
employment status structure, where pupils and students, as the youngest
group, were the most frequent computer users.
|
Primijećen
je porast u svim dobnim skupinama korisnika interneta u odnosu na prethodnu
godinu. Najveći porast zabilježen je u dobnoj skupini 55 − 64 godine
starosti, tj. 8% u odnosu na prethodnu godinu. Očekivano, najmlađa
populacija prednjači u upotrebi interneta, a broj korisnika opada
proporcionalno njihovoj dobi. Sličan trend primijećen je i u strukturi
prema radnom statusu u kojoj učenici i studenti, kao najmlađa skupina,
najčešće upotrebljavaju internet.
|
|
An increase is noticed in all age groups of internet
users compared to the previous year. The largest increase was recorded in
the 55 − 64 age
group, i.e. 8% compared to the previous year. As expected, the youngest
population still maintained the lead in internet usage and the number of
users decreases proportionally with age. A similar trend was noticed in the
employment status structure, where pupils and students, as the youngest
group, were the most frequent internet users.
|
Usporede li se rezultati
s podacima iz prethodne godine, može se uočiti da se navike nisu bitnije
promijenile. Pojedinci se najčešće koriste internetom za prikupljanje
informacija o proizvodima i uslugama (93%), čitanje dnevnih novosti i
časopisa (91%), prikupljanje informacija o zdravlju (79%), upotrebu e-pošte
(74%), slanje poruka putem telefonskih aplikacija (87%) te sudjelovanje na
društvenim mrežama (73%).
|
|
The comparison of the results with data from the
previous year showed that habits have not changed much. Individuals mostly
used the internet for obtaining information on goods and services (93%),
for reading daily news and magazines (91%), obtaining information on health
(79%), e-mail usage (74%), sending messages via phone apps (87%) and for
participating in social networks (73%).
|
Rezultati
istraživanja pokazuju da je došlo do bitnijeg porasta trgovine putem
interneta. Robu i usluge kupovalo je putem interneta 45% internetskih
korisnika, što je porast od 10% u odnosu na prethodnu godinu. Navike kupaca
vrlo su slične onima od prethodne godine; i dalje prednjači kupnja kućnih
potrepština, odjeće i sportske opreme, ulaznica za priredbe, elektroničke
opreme te dijelova za računala.
|
|
The survey results showed that commerce via the
internet has increased significantly. There were 45% of internet users who
purchased goods and services via the internet, which was an increase of 10%
compared to the previous year. Buyers' habits were very similar to those
recorded in the previous year: household goods, clothes and sports
equipment, tickets for events, electronic equipment and computer parts were
the most favoured purchase items.
|
Prateći
učestalost kupnje i iznos novca koji ispitanici potroše pri internetskoj
kupnji, možemo vidjeti da je 74% kupaca kupovalo 1 ‒ 5 puta, dok se 45%
transakcija odnosi na iznose do 750 kuna.
|
|
Measuring the frequency and value spent on internet
purchases, it can be seen that 74% of internet buyers had 1 – 5 purchases,
while 45% of purchases were valued at less than 750 kuna.
|
Prvi
put smo istražili razloge zbog kojih 55% korisnika interneta ne kupuje
proizvode i usluge putem interneta. Većina korisnika istaknula je kako
radije osobno kupuje robu u trgovini te želi uživo vidjeti robu koju
kupuje. Znatan dio istaknuo je bojazan od prijevare ili zlouporabe te ih
brine sigurnosni aspekt kupnje putem interneta. Preostali navedeni razlozi
bili su zanemarivo zastupljeni.
|
|
For the first time, we have investigated the reasons
why 55% of internet users do not buy goods or services over the internet.
The majority emphasised that they prefer to shop in stores in person and
that they like to see the product they are buying. A significant share
emphasised that they have a concern about fraud or abuse and about security
aspects of buying online. The remaining stated reasons were insignificantly
represented.
|
Fenomen
dijeljene ekonomije, koja obuhvaća transakcije između fizičkih osoba bez
posrednika, pratili smo prvi put u prethodnoj godini. Udio pojedinaca koji
su ugovorili uslugu smještaja ili prijevoza putem namjenskih platformi ili
putem ostalih internetskih izvora poput društvenih mreža porastao je u
odnosu na prethodnu godinu. Rezultati su pokazali da se 24% internetskih
korisnika služilo navedenim internetskim izvorima kako bi rezervirali
smještaj, dok ih je 22% dogovorilo uslugu prijevoza.
|
|
The phenomenon of the sharing economy, which includes
transactions between natural persons without an intermediary, was measured
for the first time last year. The share of individuals who booked
accommodation and transportation via dedicated platforms or via other
internet sources like social networks increased compared to the previous
year. The results showed that 24% of internet users used the
above-mentioned internet sources to book accommodation, while 22% of them
arranged transportation services.
|
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
|
|
NOTES ON METHODOLOGY
|
|
|
|
|
|
|
Svrha statističkog
istraživanja
|
|
The
purpose of the statistical survey
|
|
|
|
Podaci prikazani u
ovom Priopćenju jesu procjene dobivene iz istraživanja IKT-DOM. To je
godišnje istraživanje o primjeni informacijskih i komunikacijskih
tehnologija (IKT) u kućanstvima i kod pojedinaca. Pruža informacije o
računalnoj i informacijskoj pismenosti hrvatske populacije. Svrha ovog
istraživanja jest izmjeriti raširenost upotrebe računala i ostalih
informacijsko-komunikacijskih tehnologija, broj osoba u Republici Hrvatskoj
koji su korisnici interneta i za koje svrhe upotrebljavaju internet. Podaci
su važan izvor za provođenje politike u području informacijskog društva u
Republici Hrvatskoj i EU.
|
|
Data
shown in this First Release are estimates obtained through the IKT-DOM
Survey. This is an annual survey on the usage of information and
communication technologies (ICT) in households and by individuals. It
provides information on computer and information literacy of the Croatian
population. This survey measures the usage of computers and other
information and communication technologies as well as the number of persons
in the Republic of Croatia who use the internet and for what purposes. The
data are an important source for conducting policies in the field of information
society in the Republic of Croatia as well as in the European Union.
|
|
|
|
|
|
|
Pravna osnova
|
|
Legal framework
|
|
|
|
Istraživanje IKT-DOM provedeno je u okviru smjernica Eurostata
tijekom 2019., a provodi se na temelju Zakona o službenoj statistici (NN,
br. 103/03., 75/09., 59/12. i 12/13. − pročišćeni tekst).
Istraživanja su provedena u svim državama EU-a. Dakle, podaci su
međunarodno usporedivi. Međunarodni podaci dostupni su na e-adresi
|
|
The IKT-DOM Survey was conducted in 2019 according to
Eurostat guidelines and on the basis of the Official Statistics Act (NN,
Nos 103/03, 75/09, 59/12 and 12/13 – consolidated text).
The same surveys were conducted in all EU Member States and, therefore,
data are internationally comparable. The international
data are available on the following web site address:
|
|
|
|
Digital economy
and society
http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Digital_economy_and_society.
|
|
Digital
economy and society http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Digital_economy_and_society.
|
|
|
|
Koncepti i definicije koji se primjenjuju u istraživanju usklađeni
su s EU-ovom Metodologijom za statistike o Informacijskom društvu, 2019., a
posebno s temeljnom Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 808/2004
o statistici Zajednice o informacijskom društvu.
|
|
Concepts
and definitions used in the Survey are in line with the EU Methodology for
Statistics on the Information Society, 2019, especially with
Regulation (EC) No. 808/2004 of the European
Parliament and of the Council concerning Community statistics on the
information society.
|
|
|
|
|
|
|
Promatrane jedinice
|
|
Observation
units
|
|
|
|
Promatrane
jedinice jesu osobe u dobi između 16 i 74 godine i njihova kućanstva.
|
|
The
observation units are persons aged 16 to 74 and their households.
|
|
|
|
Odabrane osobe
odgovaraju na pitanja iz upitnika, a u slučaju njihove odsutnosti na
pitanja može odgovarati i neki drugi član kućanstva uime odabrane osobe.
|
|
Selected
persons answer the questionnaire. In case of their absence, another
household member can answer instead, but on behalf of the selected person.
|
|
|
|
|
|
|
Veličina uzorka
|
|
Sample
size
|
|
|
|
Veličina uzorka
jest 5 489 osoba čija je dob u vrijeme prikupljanja podataka bila između 16
i 74 godine.
|
|
The
sample size was 5 489 persons aged 16 to 74 at the time of data collection.
|
|
|
|
|
|
|
Okvir uzorka
|
|
Sampling
frame
|
|
|
|
Osnova za okvir
uzorka jest Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine i
telefonski imenici telefonskih operatera.
|
|
The
basis for the sampling frame is the 2011 Census of Population, Households
and Dwellings of the Republic of Croatia and phone directories of phone
companies.
|
|
|
|
|
|
|
Metoda prikupljanja
podataka
|
|
Data
collection method
|
|
|
|
Podaci su
prikupljeni telefonskim intervjuom koji je praćen putem računala (CATI),
osobnim dolaskom anketara u odabrana kućanstva (CAPI) te putem interneta
upotrebom mrežnog (online) upitnika (CAWI).
|
|
The
data were collected by computer-assisted telephone interviewing (CATI), by
personal interviews for selected households (CAPI) and via the internet by
using the online questionnaire (CAWI).
|
|
|
|
|
|
|
Stupanj neodaziva
|
|
Non-response
rate
|
|
|
|
Od ukupnog uzorka
(5 489 jedinica), 5 319 jedinica bilo je prihvatljivo, a u istraživanju je
sudjelovalo 2 746 osoba. To znači da je stupanj odaziva bio 51,6%, a
stupanj prihvatljivosti 97,0%. Stupanj neodaziva bio je 48,4%.
|
|
Out of
the total sample size (5 489 units), 5 319 units were eligible and 2 746
persons took part in the survey. It means that the response rate was 51.6%
and the eligibility rate was 97.0%. The non-response rate was 48.4%.
|
|
|
|
|
|
|
Ponderacija
|
|
Weighting
|
|
|
|
Ponderacijom se
računa nepristrana procjena i postiže reprezentativnost uzorka za ukupnu
populaciju. Podaci u istraživanju odnose se na pojedince i kućanstvo, stoga
se računaju dva pondera:
|
|
Weighting
helps in the calculation of an unbiased estimate and in achieving
representativeness of the sample for the whole population. The survey data
refer to persons and households and therefore two weights were calculated:
|
–
|
ponder za
pojedince
|
|
–
|
the
weight for individuals and
|
–
|
ponder za
kućanstvo.
|
|
–
|
the
household weight.
|
|
|
|
RIM weighting
metoda (iterative proportional fitting – IPF) primijenjena je
za projiciranje pojedinaca na ukupnu populaciju. Varijable primijenjene za
projiciranje jesu sljedeće: županija, veličina naselja, spol, dob i razina
obrazovanja.
|
|
The RIM
weighting procedure (iterative proportional fitting – IPF) was used for
the grossing-up of individuals. Variables used for the grossing-up were the
following: county, settlement size, sex, age and educational attainment
level.
|
|
|
|
RIM weighting
metoda
primijenjena je i za projiciranje kućanstava na ukupnu populaciju.
Ekstrapolacijski ponder izračunan je za svako kućanstvo koje je sudjelovalo
u istraživanju, a metoda izračuna obuhvatila je županiju, veličinu naselja
i stupanj urbanizacije.
|
|
The Rim
weighting procedure was used for the grossing-up of households as well.
The extrapolation weight was calculated for each household that
participated in the survey and the calculation method included the county,
settlement size and the level of urbanization.
|
|
|
|
Proširen je
izračunani ponder za pojedince na ukupnu populaciju osoba u dobi između 16
i 74 godine. U Republici Hrvatskoj 31. prosinca 2018. bilo je 2 994 209
osoba u dobi između 16 i 74 godine.
|
|
The
calculated weight for individuals was extended to the whole population of
persons aged 16 to 74. On 31 December 2018, there were 2 994 209 people
aged 16 to 74 in the Republic of Croatia.
|
|
|
|
Proširen je
izračunani ponder za kućanstva na ukupnu populaciju kućanstava, tj.
kućanstva s najmanje jednom osobom u dobi između 16 i 74 godine. U Republici
Hrvatskoj 31. prosinca 2018. bilo je 1 238 714 kućanstava s najmanje jednom
osobom u dobi između 16 i 74 godine.
|
|
The
calculated household weight is extended to the whole population of
households, that is, to households with at least one person aged 16 to 74.
On 31 December 2018, there were 1 238 714 households with at least one
person aged 16 to 74.
|
|
|
|
|
|
|
Definicije i
objašnjenja
|
|
Definitions
and explanations
|
|
|
|
Ekonomija
dijeljenja podrazumijeva
razmjenu usluga i proizvoda između fizičkih osoba bez posrednika.
Komunikacija između pružatelja usluge i kupca je neposredna, putem
interneta. Komunikacijske izvore možemo podijeliti na namjenske platforme
(npr. AirBnB, Homeway, Taxify, BlaBlaCar) i na ostale
internetske stranice i aplikacije koje nemaju ulogu posrednika, uključujući
društvene mreže.
|
|
Sharing
economy implies the exchange of goods and
services between natural persons without an intermediary. Communication
between the supplier and the consumer is direct via the internet.
Communication sources can be divided into dedicated platforms (e.g. AirBnB,
Homeway, Taxify,
BlaBlaCar, etc.) and other websites or apps which do not act as an
intermediary, including social networks.
|
|
|
|
Broadband su širokopojasne
tehnologije ili veze koje omogućuju brz prijenos podataka, osobito filmova,
igara, videokonferencija putem internetske mreže (npr. ADSL, kabelska veza,
UMTS, optička veza, VDSL, unajmljeni vod).
|
|
Broadband are
technologies or connections that enable rapid transmission of data,
especially films, games, video-conferences over an internet network (e.g.
ADSL, cable connection, UMTS, optical connection, VDSL, leased lines).
|
|
|
|
E-trgovina označuje kupnju
ili naručivanje proizvoda i usluga putem interneta. Pisane elektroničke
poruke ne smatraju se e-trgovinom.
|
|
E-commerce
means
buying or ordering goods and services over the internet. Typed e-mails are
not considered e-commerce.
|
|
|
|
IKT (informacijske i
komunikacijske tehnologije) jesu softver i hardver upotrijebljen za
komuniciranje podacima (npr. računalo, telefaks, internet, fiksni mobilni
telefon).
|
|
ICT
(Information and Communication Technology) are software and hardware used
for data communication (e.g. computer, fax, the internet, fixed mobile
phone).
|
|
|
|
Internet je svjetska mreža
računala, komunicira na temelju standardnih internetskih protokola i
omogućuje korisnicima razmjenu tekstualnih i audiovizualnih informacija.
|
|
Internet is a
worldwide network of computers, communicating on the basis of standard
internet protocols that enable users to exchange textual and audio-visual
information.
|
|
|
|
UMTS (Universal
Mobile Telecommunications System) poznat je kao 3G
tehnologija dizajnirana kao nasljednik GSM-a. Omogućuje korisniku prijenos
slika i videozapisa, velike količine podataka bežičnim načinom te pristup
internetu.
|
|
UMTS (Universal
Mobile Telecommunications System) is also known as 3G technology which
was designed as a successor to GSM. It enables users to transmit images,
video, high volume of data through a wireless connection and access the internet.
|
|
|
|
Obrazovanje je podijeljeno
na:
|
|
Education is
divided as follows:
|
|
|
|
|
|
–
|
niže obrazovanje;
uključuje osobe bez školskog obrazovanja ili s nedovršenim osnovnim
obrazovanjem i pojedince sa završenom osnovnom školom
|
|
–
|
Basic
education; includes persons without schooling or with incomplete primary
education and persons who have only finished primary school
|
|
|
|
|
|
–
|
srednje
obrazovanje; uključuje osobe s višim tehničkim obrazovanjem i osobe s višim
srednjoškolskim općim obrazovanjem
|
|
–
|
Secondary
education; includes persons with upper secondary general or vocational
education
|
|
|
|
|
|
–
|
visoko
obrazovanje; uključuje osobe s visokim neakademskim obrazovanjem, osobe s
profesionalno orijentiranim visokim obrazovanjem, fakultetskim obrazovanjem
i osobe s poslijediplomskim obrazovanjem te magistarske i doktorske
studije.
|
|
–
|
Tertiary
education; includes persons with higher non-academic education, persons
with professionally-oriented higher education, faculty education and
persons with post-graduate education.
|
|
|
|
|
|
|
Kratice
|
|
Abbreviations
|
|
|
|
ADSL
|
asimetrična
digitalna pretplatnička linija
|
|
ADSL
|
Asymmetric
Digital Subscriber Line
|
EU
|
Europska unija
|
|
EC
|
European
Community
|
EZ
|
Europska zajednica
|
|
EU
|
European
Union
|
Eurostat
|
Statistički ured
Europske unije
|
|
Eurostat
|
Statistical
Office of the European Communities
|
GSM
|
globalni sistem za
mobilnu komunikaciju
|
|
NN
|
Narodne
novine, official gazette of the Republic of Croatia
|
NN
|
Narodne novine
|
|
GSM
|
Global
System for Mobile Communications
|
USB
|
univerzalna
serijska sabirnica
|
|
USB
|
Universal
Serial Bus
|
VDSL
|
digitalna
pretplatnička linija vrlo velike brzine
|
|
VDSL
|
Very-High-Bit-Rate
Digital Subscriber Line
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
U ovom Priopćenju
objavljuju se podaci istraživanja koje je provedeno uz financijsku pomoć
Europske unije. Za njegov sadržaj odgovoran je isključivo Državni zavod za
statistiku te ni u kojem slučaju ne izražava stav Europske unije.
|
|
The survey whose
data are published in this First Release has been conducted with the
financial assistance of the European Union. The contents of this document
are the sole responsibility of the Croatian Bureau of Statistics and can
under no circumstances be regarded as reflecting the position of the
European Union.
|
|
|
|
|
|
Objavljuje
i tiska Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p.
p. 80.
Published
and printed by the Croatian Bureau of Statistics, Zagreb, Ilica 3, P. O. B.
80
Telefon/ Phone:
+385 (0) 1 4806-111, telefaks/ Fax: +385 (0) 1 4817-666
Novinarski
upiti/
Press corner: press@dzs.hr
Odgovorne
osobe:
Persons
responsible:
Dubravka
Rogić-Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika
Dubravka
Rogić-Hadžalić, Director of Demographic and Social Statistics Directorate
Lidija
Brković, glavna ravnateljica
Lidija
Brković, Director General
Priredio:
Hrvoje Markuš
Prepared
by: Hrvoje Markuš
|
MOLIMO
KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.
USERS
ARE KINDLY REQUESTED TO STATE THE SOURCE.
|
|
Naklada:
20 primjeraka
20 copies
printed
Podaci iz
ovog Priopćenja objavljuju se i na internetu.
First
Release data are also published on the Internet.
Služba za
odnose s korisnicima i zaštitu podataka
Customer
Relations and Data Protection Department
Informacije
i korisnički zahtjevi
Information
and user requests
|
|
Pretplata publikacija
Subscription
|
|
|
|
Telefon/
Phone: +385 (0) 1 4806-138, 4806-154
Elektronička
pošta/ E-mail: stat.info@dzs.hr
Telefaks/
Fax: +385 (0) 1 4806-148
|
|
Telefon/ Phone: +385 (0) 1 4806-115
Elektronička pošta/ E-mail: prodaja@dzs.hr
Telefaks/ Fax: +385 (0) 1 4806-148
|
|