image description

GODINA/ YEAR: LVI.                                       ZAGREB, 4. PROSINCA 2019./ 4 DECEMBER, 2019                                   BROJ/ NUMBER: 2.3.2.

 

 

CODEN POPCEA        ISSN 1330-0350

 

 

PRIMJENA INFORMACIJSKIH I KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA (IKT) U
KUĆANSTVIMA I KOD POJEDINACA U 2019., PRVI REZULTATI

 

USAGE OF INFORMATION AND COMMUNICATION TECHNOLOGIES (ICT) IN
HOUSEHOLDS AND BY INDIVIDUALS, 2019, FIRST RESULTS

 

 

Tendencije

 

Tendencies

 

 

 

 

 

Opremljenost kućanstava računalom i širokopojasnim pristupom internetu na prošlogodišnjoj su razini.

 

The share of households equipped with a personal computer and broadband internet access is at the last year’s level.

 

 

 

 

 

Upotreba mobilnoga širokopojasnog pristupa internetu u porastu je (porast od 4% u odnosu na 2018.).

 

Usage of mobile broadband internet access is rising (an increase of 4% compared to 2018).

 

 

 

 

 

Upotreba računala i interneta na prošlogodišnjoj je razini u svim dobnim skupinama.

 

Computer and internet usage is at the last year’s level in all age groups.

 

 

 

 

 

Upotreba mrežnih (online) usluga e-uprave niža je od prošlogodišnje razine (pad od 6% u odnosu na 2018.).

 

Usage of online e-government services is lower than the last year’s level (a decrease of 6% compared to 2018).

 

 

 

 

 

Trgovina putem interneta u znatnijem je porastu; 45% internetskih korisnika u prethodnoj je godini kupovalo robu i usluge putem interneta (porast od 10% u odnosu na 2018.).

 

Commerce via the internet shows a significant increase; 45% of internet users purchased goods or services via the internet during the previous year (an increase of 10% compared to 2018).

Ekonomija dijeljenja ‒ 24% internetskih korisnika služilo se internetom kako bi ugovorili uslugu smještaja, dok ih je 22%  ugovorilo uslugu prijevoza kod fizičkih osoba (npr. AirBnB, Homeaway, Taxify, BlaBlaCar).

 

Shared economy – 24% of internet users used the internet to book accommodation, while 22% of them arranged transportation with natural persons (e. g. AirBnB, Homeaway, Taxify, BlaBlaCar).

 

 

 

 

 

Rezultati istraživanja pokazali su da je opremljenost kućanstava IKT-om u Republici Hrvatskoj na prošlogodišnjoj razini. Premda je udio kućanstava sa mobilnim širokopojasnim pristupom internetu porastao za 4% u odnosu na 2018., udio kućanstava s fiksnim širokopojasnim pristupom internetu nešto je manji tako da na ukupnoj razini nije došlo do bitnijih promjena.

 

The survey results showed that the share of households equipped with ICT in the Republic of Croatia is at the last year’s level. Although the share of households with mobile broadband internet access increased by 4% compared to 2018, the share of households with fixed broadband internet access decreased slightly, so at the total level, there are no significant changes.

 

 

 

Sva kućanstva koriste se fiksnim širokopojasnim pristupom internetu, a broj kućanstava koja pristupaju internetu putem širokopojasnih mobilnih mreža porastao je s 66% na 70%, uglavnom zahvaljujući sve većoj dostupnosti mobilnih uređaja poput tableta, mobilnih telefona i USB modema koji se koriste 3G/4G tehnologijom.

 

All households use broadband internet access, while the share of households using mobile broadband internet access increased from 66% to 70%, mostly due to the increased availability of mobile devices such as tablets, mobile phones and USB modems using the 3G/4G technology.

 

 

 

 

Od ukupnog broja anketiranih kućanstava, 19% ih nema internetski priključak. Rezultati istraživanja pokazali su da je najčešći razlog tomu nepostojanje potrebe za upotrebom interneta te nedostatno znanje za njegovu upotrebu. Znatan broj ispitanika istaknuo je da su previsoke cijene usluga i potrebne opreme jedan od bitnijih razloga zbog kojih kućanstvo nema internetski priključak.

 

Out of the total number of surveyed households, 19% did not have internet access. The survey results showed that the most common reason was the lack of a need for it and insufficient knowledge to use the internet. A significant share of respondents highlighted the cost of services and equipment being too high as an important reason for not having internet access.

 

 

 

 

Primijećen je minimalni porast u svim dobnim skupinama korisnika računala u odnosu na prethodnu godinu. Najmlađa populacija još uvijek prednjači u upotrebi računala, a broj korisnika opada proporcionalno njihovoj dobi. Sličan trend primijećen je i u strukturi prema radnom statusu u kojoj učenici i studenti, kao najmlađa skupina, najčešće upotrebljavaju računala.

 

A minimal increase is noticed in all age groups of computer users compared to the previous year. The youngest population still maintained the lead in computer usage and the number of users was decreasing proportionally with age. A similar trend was noticed in the employment status structure, where pupils and students, as the youngest group, were the most frequent computer users.

 

 

 

 

Primijećen je porast u svim dobnim skupinama korisnika interneta u odnosu na prethodnu godinu. Najveći porast zabilježen je u dobnoj skupini 55 − 64 godine starosti, tj. 8% u odnosu na prethodnu godinu. Očekivano, najmlađa populacija prednjači u upotrebi interneta, a broj korisnika opada proporcionalno njihovoj dobi. Sličan trend primijećen je i u strukturi prema radnom statusu u kojoj učenici i studenti, kao najmlađa skupina, najčešće upotrebljavaju internet.

 

An increase is noticed in all age groups of internet users compared to the previous year. The largest increase was recorded in the 55 64 age group, i.e. 8% compared to the previous year. As expected, the youngest population still maintained the lead in internet usage and the number of users decreases proportionally with age. A similar trend was noticed in the employment status structure, where pupils and students, as the youngest group, were the most frequent internet users.

 

 

 

 

 

Usporede li se rezultati s podacima iz prethodne godine, može se uočiti da se navike nisu bitnije promijenile. Pojedinci se najčešće koriste internetom za prikupljanje informacija o proizvodima i uslugama (93%), čitanje dnevnih novosti i časopisa (91%), prikupljanje informacija o zdravlju (79%), upotrebu e-pošte (74%), slanje poruka putem telefonskih aplikacija (87%) te sudjelovanje na društvenim mrežama (73%).

 

The comparison of the results with data from the previous year showed that habits have not changed much. Individuals mostly used the internet for obtaining information on goods and services (93%), for reading daily news and magazines (91%), obtaining information on health (79%), e-mail usage (74%), sending messages via phone apps (87%) and for participating in social networks (73%).

 

 

 

 

Rezultati istraživanja pokazuju da je došlo do bitnijeg porasta trgovine putem interneta. Robu i usluge kupovalo je putem interneta 45% internetskih korisnika, što je porast od 10% u odnosu na prethodnu godinu. Navike kupaca vrlo su slične onima od prethodne godine; i dalje prednjači kupnja kućnih potrepština, odjeće i sportske opreme, ulaznica za priredbe, elektroničke opreme te dijelova za računala.

 

The survey results showed that commerce via the internet has increased significantly. There were 45% of internet users who purchased goods and services via the internet, which was an increase of 10% compared to the previous year. Buyers' habits were very similar to those recorded in the previous year: household goods, clothes and sports equipment, tickets for events, electronic equipment and computer parts were the most favoured purchase items.

 

 

 

 

Prateći učestalost kupnje i iznos novca koji ispitanici potroše pri internetskoj kupnji, možemo vidjeti da je 74% kupaca kupovalo 1 5 puta, dok se 45% transakcija odnosi na iznose do 750 kuna.

 

Measuring the frequency and value spent on internet purchases, it can be seen that 74% of internet buyers had 1 – 5 purchases, while 45% of purchases were valued at less than 750 kuna.

 

 

 

 

Prvi put smo istražili razloge zbog kojih 55% korisnika interneta ne kupuje proizvode i usluge putem interneta. Većina korisnika istaknula je kako radije osobno kupuje robu u trgovini te želi uživo vidjeti robu koju kupuje. Znatan dio istaknuo je bojazan od prijevare ili zlouporabe te ih brine sigurnosni aspekt kupnje putem interneta. Preostali navedeni razlozi bili su zanemarivo zastupljeni.

 

For the first time, we have investigated the reasons why 55% of internet users do not buy goods or services over the internet. The majority emphasised that they prefer to shop in stores in person and that they like to see the product they are buying. A significant share emphasised that they have a concern about fraud or abuse and about security aspects of buying online. The remaining stated reasons were insignificantly represented.

 

 

 

 

Fenomen dijeljene ekonomije, koja obuhvaća transakcije između fizičkih osoba bez posrednika, pratili smo prvi put u prethodnoj godini. Udio pojedinaca koji su ugovorili uslugu smještaja ili prijevoza putem namjenskih platformi ili putem ostalih internetskih izvora poput društvenih mreža porastao je u odnosu na prethodnu godinu. Rezultati su pokazali da se 24% internetskih korisnika služilo navedenim internetskim izvorima kako bi rezervirali smještaj, dok ih je 22% dogovorilo uslugu prijevoza.

 

The phenomenon of the sharing economy, which includes transactions between natural persons without an intermediary, was measured for the first time last year. The share of individuals who booked accommodation and transportation via dedicated platforms or via other internet sources like social networks increased compared to the previous year. The results showed that 24% of internet users used the above-mentioned internet sources to book accommodation, while 22% of them arranged transportation services.

 

 

 

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

 

NOTES ON METHODOLOGY

 

 

 

 

 

 

Svrha statističkog istraživanja

 

The purpose of the statistical survey

 

 

 

Podaci prikazani u ovom Priopćenju jesu procjene dobivene iz istraživanja IKT-DOM. To je godišnje istraživanje o primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u kućanstvima i kod pojedinaca. Pruža informacije o računalnoj i informacijskoj pismenosti hrvatske populacije. Svrha ovog istraživanja jest izmjeriti raširenost upotrebe računala i ostalih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, broj osoba u Republici Hrvatskoj koji su korisnici interneta i za koje svrhe upotrebljavaju internet. Podaci su važan izvor za provođenje politike u području informacijskog društva u Republici Hrvatskoj i EU.

 

Data shown in this First Release are estimates obtained through the IKT-DOM Survey. This is an annual survey on the usage of information and communication technologies (ICT) in households and by individuals. It provides information on computer and information literacy of the Croatian population. This survey measures the usage of computers and other information and communication technologies as well as the number of persons in the Republic of Croatia who use the internet and for what purposes. The data are an important source for conducting policies in the field of information society in the Republic of Croatia as well as in the European Union.

 

 

 

 

 

 

Pravna osnova

 

Legal framework

 

 

 

Istraživanje IKT-DOM provedeno je u okviru smjernica Eurostata tijekom 2019., a provodi se na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 103/03., 75/09., 59/12. i 12/13. − pročišćeni tekst). Istraživanja su provedena u svim državama EU-a. Dakle, podaci su međunarodno usporedivi. Međunarodni podaci dostupni su na e-adresi

 

The IKT-DOM Survey was conducted in 2019 according to Eurostat guidelines and on the basis of the Official Statistics Act (NN, Nos 103/03, 75/09, 59/12 and 12/13 – consolidated text). The same surveys were conducted in all EU Member States and, therefore, data are internationally comparable. The international data are available on the following web site address:

 

 

 

Digital economy and society http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Digital_economy_and_society.

 

Digital economy and society http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Digital_economy_and_society.

 

 

 

Koncepti i definicije koji se primjenjuju u istraživanju usklađeni su s EU-ovom Metodologijom za statistike o Informacijskom društvu, 2019., a posebno s temeljnom Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 808/2004 o statistici Zajednice o informacijskom društvu.

 

Concepts and definitions used in the Survey are in line with the EU Methodology for Statistics on the Information Society, 2019, especially with Regulation (EC) No. 808/2004 of the European Parliament and of the Council concerning Community statistics on the information society.

 

 

 

 

 

 

Promatrane jedinice

 

Observation units

 

 

 

Promatrane jedinice jesu osobe u dobi između 16 i 74 godine i njihova kućanstva.

 

The observation units are persons aged 16 to 74 and their households.

 

 

 

Odabrane osobe odgovaraju na pitanja iz upitnika, a u slučaju njihove odsutnosti na pitanja može odgovarati i neki drugi član kućanstva uime odabrane osobe.

 

Selected persons answer the questionnaire. In case of their absence, another household member can answer instead, but on behalf of the selected person.

 

 

 

 

 

 

Veličina uzorka

 

Sample size

 

 

 

Veličina uzorka jest 5 489 osoba čija je dob u vrijeme prikupljanja podataka bila između 16 i 74 godine.

 

The sample size was 5 489 persons aged 16 to 74 at the time of data collection.

 

 

 

 

 

 

Okvir uzorka

 

Sampling frame

 

 

 

Osnova za okvir uzorka jest Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine i telefonski imenici telefonskih operatera.

 

The basis for the sampling frame is the 2011 Census of Population, Households and Dwellings of the Republic of Croatia and phone directories of phone companies.

 

 

 

 

 

 

Metoda prikupljanja podataka

 

Data collection method

 

 

 

Podaci su prikupljeni telefonskim intervjuom koji je praćen putem računala (CATI), osobnim dolaskom anketara u odabrana kućanstva (CAPI) te putem interneta upotrebom mrežnog (online) upitnika (CAWI).

 

The data were collected by computer-assisted telephone interviewing (CATI), by personal interviews for selected households (CAPI) and via the internet by using the online questionnaire (CAWI).

 

 

 

 

 

 

Stupanj neodaziva

 

Non-response rate

 

 

 

Od ukupnog uzorka (5 489 jedinica), 5 319 jedinica bilo je prihvatljivo, a u istraživanju je sudjelovalo 2 746 osoba. To znači da je stupanj odaziva bio 51,6%, a stupanj prihvatljivosti 97,0%. Stupanj neodaziva bio je 48,4%.

 

Out of the total sample size (5 489 units), 5 319 units were eligible and 2 746 persons took part in the survey. It means that the response rate was 51.6% and the eligibility rate was 97.0%. The non-response rate was 48.4%.

 

 

 

 

 

 

Ponderacija

 

Weighting

 

 

 

Ponderacijom se računa nepristrana procjena i postiže reprezentativnost uzorka za ukupnu populaciju. Podaci u istraživanju odnose se na pojedince i kućanstvo, stoga se računaju dva pondera:

 

Weighting helps in the calculation of an unbiased estimate and in achieving representativeness of the sample for the whole population. The survey data refer to persons and households and therefore two weights were calculated:

ponder za pojedince

 

the weight for individuals and

ponder za kućanstvo.

 

the household weight.

 

 

 

RIM weighting metoda (iterative proportional fitting – IPF) primijenjena je za projiciranje pojedinaca na ukupnu populaciju. Varijable primijenjene za projiciranje jesu sljedeće: županija, veličina naselja, spol, dob i razina obrazovanja.

 

The RIM weighting procedure (iterative proportional fitting – IPF) was used for the grossing-up of individuals. Variables used for the grossing-up were the following: county, settlement size, sex, age and educational attainment level.


 

 

 

RIM weighting metoda primijenjena je i za projiciranje kućanstava na ukupnu populaciju. Ekstrapolacijski ponder izračunan je za svako kućanstvo koje je sudjelovalo u istraživanju, a metoda izračuna obuhvatila je županiju, veličinu naselja i stupanj urbanizacije.

 

The Rim weighting procedure was used for the grossing-up of households as well. The extrapolation weight was calculated for each household that participated in the survey and the calculation method included the county, settlement size and the level of urbanization.

 

 

 

Proširen je izračunani ponder za pojedince na ukupnu populaciju osoba u dobi između 16 i 74 godine. U Republici Hrvatskoj 31. prosinca 2018. bilo je 2 994 209 osoba u dobi između 16 i 74 godine.

 

The calculated weight for individuals was extended to the whole population of persons aged 16 to 74. On 31 December 2018, there were 2 994 209 people aged 16 to 74 in the Republic of Croatia.

 

 

 

Proširen je izračunani ponder za kućanstva na ukupnu populaciju kućanstava, tj. kućanstva s najmanje jednom osobom u dobi između 16 i 74 godine. U Republici Hrvatskoj 31. prosinca 2018. bilo je 1 238 714 kućanstava s najmanje jednom osobom u dobi između 16 i 74 godine.

 

The calculated household weight is extended to the whole population of households, that is, to households with at least one person aged 16 to 74. On 31 December 2018, there were 1 238 714 households with at least one person aged 16 to 74.

 

 

 

 

 

 

Definicije i objašnjenja

 

Definitions and explanations

 

 

 

Ekonomija dijeljenja podrazumijeva razmjenu usluga i proizvoda između fizičkih osoba bez posrednika. Komunikacija između pružatelja usluge i kupca je neposredna, putem interneta. Komunikacijske izvore možemo podijeliti na namjenske platforme (npr. AirBnB, Homeway, Taxify, BlaBlaCar) i na ostale internetske stranice i aplikacije koje nemaju ulogu posrednika, uključujući društvene mreže.

 

Sharing economy implies the exchange of goods and services between natural persons without an intermediary. Communication between the supplier and the consumer is direct via the internet. Communication sources can be divided into dedicated platforms (e.g. AirBnB, Homeway, Taxify, BlaBlaCar, etc.) and other websites or apps which do not act as an intermediary, including social networks.

 

 

 

Broadband su širokopojasne tehnologije ili veze koje omogućuju brz prijenos podataka, osobito filmova, igara, videokonferencija putem internetske mreže (npr. ADSL, kabelska veza, UMTS, optička veza, VDSL, unajmljeni vod).

 

Broadband are technologies or connections that enable rapid transmission of data, especially films, games, video-conferences over an internet network (e.g. ADSL, cable connection, UMTS, optical connection, VDSL, leased lines).

 

 

 

E-trgovina označuje kupnju ili naručivanje proizvoda i usluga putem interneta. Pisane elektroničke poruke ne smatraju se e-trgovinom.

 

E-commerce means buying or ordering goods and services over the internet. Typed e-mails are not considered e-commerce.

 

 

 

IKT (informacijske i komunikacijske tehnologije) jesu softver i hardver upotrijebljen za komuniciranje podacima (npr. računalo, telefaks, internet, fiksni mobilni telefon).

 

ICT (Information and Communication Technology) are software and hardware used for data communication (e.g. computer, fax, the internet, fixed mobile phone).

 

 

 

Internet je svjetska mreža računala, komunicira na temelju standardnih internetskih protokola i omogućuje korisnicima razmjenu tekstualnih i audiovizualnih informacija.

 

Internet is a worldwide network of computers, communicating on the basis of standard internet protocols that enable users to exchange textual and audio-visual information.

 

 

 

UMTS (Universal Mobile Telecommunications System) poznat je kao 3G tehnologija dizajnirana kao nasljednik GSM-a. Omogućuje korisniku prijenos slika i videozapisa, velike količine podataka bežičnim načinom te pristup internetu.

 

UMTS (Universal Mobile Telecommunications System) is also known as 3G technology which was designed as a successor to GSM. It enables users to transmit images, video, high volume of data through a wireless connection and access the internet.

 

 

 

Obrazovanje je podijeljeno na:

 

Education is divided as follows:

 

 

 

 

 

niže obrazovanje; uključuje osobe bez školskog obrazovanja ili s nedovršenim osnovnim obrazovanjem i pojedince sa završenom osnovnom školom

 

Basic education; includes persons without schooling or with incomplete primary education and persons who have only finished primary school

 

 

 

 

 

srednje obrazovanje; uključuje osobe s višim tehničkim obrazovanjem i osobe s višim srednjoškolskim općim obrazovanjem

 

Secondary education; includes persons with upper secondary general or vocational education

 

 

 

 

 

visoko obrazovanje; uključuje osobe s visokim neakademskim obrazovanjem, osobe s profesionalno orijentiranim visokim obrazovanjem, fakultetskim obrazovanjem i osobe s poslijediplomskim obrazovanjem te magistarske i doktorske studije.

 

Tertiary education; includes persons with higher non-academic education, persons with professionally-oriented higher education, faculty education and persons with post-graduate education.

 

 

 

 

 

 

Kratice

 

Abbreviations

 

 

 

ADSL

asimetrična digitalna pretplatnička linija

 

ADSL

Asymmetric Digital Subscriber Line

EU

Europska unija

 

EC

European Community

EZ

Europska zajednica

 

EU

European Union

Eurostat

Statistički ured Europske unije

 

Eurostat

Statistical Office of the European Communities

GSM

globalni sistem za mobilnu komunikaciju

 

NN

Narodne novine, official gazette of the Republic of Croatia

NN

Narodne novine

 

GSM

Global System for Mobile Communications

USB

univerzalna serijska sabirnica

 

USB

Universal Serial Bus

VDSL

digitalna pretplatnička linija vrlo velike brzine

 

VDSL

Very-High-Bit-Rate Digital Subscriber Line

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

U ovom Priopćenju objavljuju se podaci istraživanja koje je provedeno uz financijsku pomoć Europske unije. Za njegov sadržaj odgovoran je isključivo Državni zavod za statistiku te ni u kojem slučaju ne izražava stav Europske unije.

 

The survey whose data are published in this First Release has been conducted with the financial assistance of the European Union. The contents of this document are the sole responsibility of the Croatian Bureau of Statistics and can under no circumstances be regarded as reflecting the position of the European Union.

 

 

Objavljuje i tiska Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.

Published and printed by the Croatian Bureau of Statistics, Zagreb, Ilica 3, P. O. B. 80

Telefon/ Phone: +385 (0) 1 4806-111, telefaks/ Fax: +385 (0) 1 4817-666

Novinarski upiti/ Press corner: press@dzs.hr

 

Odgovorne osobe:

Persons responsible:

 

Dubravka Rogić-Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika

Dubravka Rogić-Hadžalić, Director of Demographic and Social Statistics Directorate

 

Lidija Brković, glavna ravnateljica

Lidija Brković, Director General

 

Priredio: Hrvoje Markuš

Prepared by: Hrvoje Markuš

 

 

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

USERS ARE KINDLY REQUESTED TO STATE THE SOURCE.

 

 

Naklada: 20 primjeraka

20 copies printed

 

Podaci iz ovog Priopćenja objavljuju se i na internetu.

First Release data are also published on the Internet.

 

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Customer Relations and Data Protection Department

 

Informacije i korisnički zahtjevi

Information and user requests

 

Pretplata publikacija

Subscription

 

 

 

Telefon/ Phone: +385 (0) 1 4806-138, 4806-154

Elektronička pošta/ E-mail: stat.info@dzs.hr

Telefaks/ Fax: +385 (0) 1 4806-148

 

Telefon/ Phone: +385 (0) 1 4806-115

Elektronička pošta/ E-mail: prodaja@dzs.hr

Telefaks/ Fax: +385 (0) 1 4806-148