|
GODINA/ YEAR: LVI. ZAGREB,
21.
LISTOPADA 2019./ 21 OCTOBER 2019 BROJ/
NUMBER: 12.1.2/2.
CODEN
POPCEA ISSN 1330-0350
IZVJEŠĆE O PROCEDURI PREKOMJERNOGA
PRORAČUNSKOG MANJKA I RAZINI DUGA OPĆE DRŽAVE U REPUBLICI HRVATSKOJ, LISTOPAD
2019. (ESA 2010.)
EXCESSIVE
DEFICIT PROCEDURE REPORT, REPUBLIC OF CROATIA, OCTOBER 2019
(ESA
2010)
|
U ovom Priopćenju
Državni zavod za statistiku objavljuje proračunski manjak (deficit) i
razinu duga opće države iskazane u Izvješću o prekomjernome proračunskome
manjku (deficitu) i razini duga opće države (travanjsko Izvješće) za
razdoblje od 2015. do 2018. prema metodologiji Europskog sustava
nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010.) i Priručniku o deficitu i dugu
opće države.
|
|
The
Croatian Bureau of Statistics issues in this First Release the general
government deficit and debt data based on figures reported in the Excessive
Deficit Procedure Report (the April Notification) for the period from 2015
to 2018 according to the European System of National and Regional Accounts
(ESA 2010) methodology and the Manual on Government Deficit and Debt.
|
|
|
|
|
|
Fiskalni nadzor
Europske komisije nad zemljama članicama temelji se na Izvještaju o
prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države. Ugovorom iz
Maastrichta uspostavljena su dva glavna kriterija fiskalnog nadzora: udio
proračunskog manjka (deficita) opće države zemlje članice ne smije biti
veći od 3% BDP-a, a konsolidirani dug opće države veći od 60% BDP-a.
|
|
The
fiscal surveillance of the European Union over the Member States is based
on the Excessive Deficit Procedure Report. The Maastricht Treaty defines
two main criteria of the fiscal surveillance: a deficit-to-GDP ratio and a
debt-to-GDP ratio in a Member State must not exceed the reference values of
3% and 60%, respectively.
|
|
|
|
|
|
Ovo izvješće
podnosi se Europskoj komisiji (Eurostatu) dva puta godišnje – na kraju
ožujka (travanjsko Izvješće) i na kraju rujna (listopadsko Izvješće).
Izvješće se odnosi na razdoblje posljednje četiri godine i za tekuću
godinu, u kojoj su podaci za tekuću godinu bazirani na prognozama
Ministarstva financija. Nacionalni statistički uredi obvezni su objaviti
Izvješće na svojim internetskim stranicama.
|
|
This
EDP Report is submitted to the European Commission (Eurostat) twice a year – at the
end of March (the April Notification) and the end of September (the October
Notification). The EDP Report relates to the last four-year period and for
the current year in which the current-year data are based on the Ministry
of Finance forecast. National statistical offices are obliged to publish
the EDP Report on their web sites.
|
|
|
|
|
|
U 2018. suficit
konsolidirane opće države iznosio je 992 milijuna kuna, odnosno 0,3% BDP-a,
dok je u 2017. suficit iznosio 2 914 milijuna kuna ili 0,8% BDP-a. U 2016.
deficit je bio jednak -3 884 milijuna kuna ili 1,1% BDP-a te je u 2015. bio
jednak -11 262 milijuna kuna ili 3,3% BDP-a.
|
|
In 2018,
the consolidated general government surplus amounted to 992 million kuna,
or 0.3% of GDP, while in 2017, the surplus amounted to 2 914 million kuna,
or 0.8% of GDP. In 2016, the deficit was equal to -3 884 million kuna, or
1.1% of GDP, and in 2015 it was equal to -11 262 million kuna, or 3.3% of
GDP.
|
|
|
|
|
|
Konsolidirani dug
na kraju 2018. iznosio je 286 116 milijuna kuna ili 74,8% BDP-a, dok je u
2017. iznosio 285 842 milijuna kuna, odnosno 78,0% BDP-a. U 2016. dug je
iznosio 284 323 milijuna kuna, odnosno 81,0% BDP-a, dok je u 2015. iznosio
286 796 milijuna kuna, odnosno 84,4% BDP-a.
|
|
The consolidated
gross debt at the end of 2018 amounted to 286 116 million kuna, or 74.8% of
GDP, while in 2017, it amounted to 285 842 million kuna, or 78.0% of GDP.
In 2016, the debt amounted to 284 323 million kuna, or 81.0% of GDP, while
in 2015, it was 286 796 million kuna, or 84.4% of GDP.
|
|
|
|
|
|
Veliki utjecaj na
iznos suficita u 2018. imao je ponovni pad proračunskog salda državnog
proračuna u odnosu na prethodnu godinu, s 2 292 milijuna kuna na 192
milijuna kuna, kao rezultat pozitivnih ekonomskih trendova.
|
|
A
significant drop in the achieved working balance of the State Budget in
relation to the previous year had a big impact on the surplus amount in
2018, from 2 292 million kuna to 192 million kuna, as a result of positive
economic trends.
|
|
|
|
|
|
Najveći utjecaj na
generiranje suficita u 2018. u odnosu na prethodne godine imalo je
poboljšanje financijskog rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih
poduzeća te povećanje poreznih prihoda. U 2018. porezi na proizvodnju i
uvoz prikupljeni su u iznosu od 76 666 milijuna kuna, što je porast od 7,2%
u odnosu na 2017.
|
|
The
biggest impact on generating surplus in 2018 compared to previous years was
caused by the improvement of financial results of extrabudgetary users and
public corporations, as well as an increase in tax revenues. In 2018, taxes
on production and imports were collected in the amount of 76 666 million
kuna, which was an increase of 7.2% compared to 2017.
|
|
|
|
|
|
Porezni podaci prema obračunu nacionalnih računa jesu podaci o
državnim novčanim primicima koji su prilagođeni metodologiji ESA 2010 tako
da se primjenjuje metoda vremenskog prilagođavanja (metoda TAC).
|
|
National
accounts data on taxes are data on government cash receipts adjusted to the
concepts of the ESA 2010 methodology in a way that the time-adjusted cash
(TAC) method is implemented.
|
|
|
|
|
|
Osim toga, utjecaj
na generiranje suficita imalo je i smanjenje kamatnih rashoda. U 2018.
kamatni rashodi iznosili su 8 890 milijuna kuna, što je za 9,1% manje nego
u 2017.
|
|
In
addition, the impact on generating surplus was also caused by adecrease in
paid interests. In 2018, paid interests amounted to 8 890 million
kuna, which was a decrease of 9.1% compared to 2017.
|
|
|
|
|
|
Nadalje,
zabilježen je rast investicija koje su u 2018. iznosile 13 365 milijuna
kuna, što je za 32,6% više nego u 2017. te su zabilježena plaćanja po
pozvanim jamstvima za brodogradilišta u iznosu od 2 530 milijuna kuna, što
je utjecalo na smanjenje suficita.
|
|
Furthermore,
an increase in investments was recorded, which amounted to 13 365 million
kuna in 2018, which was 32.6% higher than in 2017. Payments for guarantees
called for shipyards were recorded in the amount of 2 530 million kuna,
which influenced the decrease in surplus.
|
|
|
|
|
|
U
usporedbi s travanjskom notifikacijom, deficit države za razdoblje od 2015.
do 2018. revidiran je te je bio za 433 milijuna kuna veći u 2015. ili 0,13%
BDP-a, za 444 milijuna kuna veći u 2016. ili 0,13% BDP-a, dok je u 2017.
suficit bio veći za 25 milijuna kuna ili 0,01% BDP-a, dok je u 2018.
suficit veći za 234 milijuna kuna ili 0,06% BDP-a. Spomenute revizije
proizlaze najvećim dijelom zbog uključivanja novih jedinica i ostalih
metodoloških izmjena. Najveći utjecaj na povećanje deficita u 2015. i 2016.
godini imalo je uključivanje lučkih uprava te javnih poduzeća koja su pala
na testu tržišnosti u obuhvat opće države, dok su iste jedinice u 2017. i
2018. godini utjecale na povećanje suficita zbog pozitivnoga poslovnog
rezultata. Metodološke izmjene tretmana određenih transakcija u skladu s
ažuriranim Priručnikom o javnom dugu i deficitu 2019. te promjena izvora
podataka za obračun poreznih prihoda također su utjecale na kretanja
deficita i suficita u svim relevantnim godinama.
|
|
Compared to the April Notification, the government deficit
for the period from 2015 to 2018 has been revised and was 433
million kuna higher in 2015, or 0.13% of GDP, and 444 million kuna higher
in 2016, or 0.13% of GDP, while in 2017, the surplus was 25 million kuna
higher, or 0.01% of GDP, and in 2018, the surplus was 234 million kuna
higher, or 0.06% of GDP. The biggest impact on the deficit increase in 2015
and 2016 came from the inclusion of port authorities and public units that
have failed the market/non-market test in the general government coverage,
while the same units affected the surplus increase in 2017 and 2018 due to
positive business results. Methodological changes relating to the treatment
of specific transactions in accordance with the updated Manual on
Government Deficit and Debt 2019 and changes in the data source for tax
revenues calculation also affected the movements in the deficit and surplus
in all relevant years.
|
|
|
|
|
|
Osim
toga, u obuhvat opće države nakon Travanjske notifikacije, u skladu s
Priručnikom o javnom deficitu i dugu, uključena su brojna javna poduzeća
koja su pala test tržišnosti u dvije uzastopne godine kao i određena
poduzeća koja su na temelju kvalitativnih kriterija uključena u sektor
države. To, među ostalim, uključuje i već spomenute lučke uprave.
|
|
Additionally, in accordance with the Manual
on Government Deficit and Debt, the general government coverage after the
April Notification includes numerous public that did not pass the
market/non-market test in two consecutive years, as well as units included
in the government sector based on qualitative criteria. Among others, this
also includes the abovementioned port authorities.
|
|
|
|
|
|
U
2018. primarni suficit opće države iznosio je 9 882 milijuna kuna
ili 2,6% BDP-a, što je za 22,1% manje nego u 2017.
|
|
In 2018, the primary
surplus of the general government amounted to 9 882 million kuna, or
2.6% of GDP, which was 22.1% lower than in 2017.
|
|
|
|
|
|
Razina
duga konsolidirane opće države porasla je za: 2,4 milijarde kuna na kraju
2015. godine, 1,6 milijardi kuna na kraju 2016. godine, 1,5 milijardi
kuna na kraju 2017. godine i 1,4 milijarde kuna na kraju 2018. godine, u
odnosu na podatke objavljene kod EDP notifikacije u travnju 2019. uslijed
daljnjeg usklađivanja obuhvata sektora opće države s metodologijom ESA
2010.
|
|
The debt level of the consolidated general government
increased by 2.4 billion kuna at the end of 2015, by 1.6
billion kuna at the end of 2016, by 1.5 billion kuna at the end of 2017 and
by 1.4 billion kuna at the end of 2018, as compared to the data published in
April 2019 EDP Notification, due to further adjustment of the coverage of the
general government sector with the ESA 2010 methodology.
|
|
|
|
|
|
Bez
obzira na porast razine, udio duga konsolidirane opće države u BDP-u i
dalje kontinuirano pada u posljednje četiri godine, tako da u 2018. pada za
3,2 postotna poena BDP-a u odnosu na 2017. tj. iznosi 74,8% BDP-a. Razlika
stanja duga u 2018., u nominalnom iznosu, bilježi blagi porast u odnosu na
2017. godinu (275 milijuna kuna ili 0,1%). Uzrok tomu je što je porast neto
zaduženja (2,6 milijardi kuna) gotovo poništen s negativnim tečajnim
razlikama (-2,3 milijarde kuna).
|
|
Regardless of the increase in the debt level, the share
of the general government consolidated debt in GDP still continued to
decrease in the last four years, falling by 3.2 percentage points of GDP in
2018 compared to 2017, amounting to 74.8% of GDP. The debt stock change in
2018, in nominal terms, records a slight increase compared to 2017 (275
million kuna or 0.1%). The reason is that the increase in net borrowing (2.6
billion kuna) was almost totally offset by negative exchange rate
adjustments (-2.3 billion kuna).
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ovdje možete preuzeti EDP
tablice iz ovog Priopćenja u Excel-formatu.
Ovdje možete preuzeti tablicu
temeljnih agregata sektora opće države u Excel-formatu.
Ovdje možete preuzeti tablicu
detaljne razrade poreza i socijalnih doprinosa prema vrsti poreza ili
socijalnih doprinosa u Excel-formatu.
|
|
EDP excel tables from this First
Release can be downloaded here.
Excel
table with data on main aggregates of general government from this First
Release can be downloaded here.
Excel
table with data on detailed tax and social contribution receipts by type of
tax or social contribution can be downloaded here
|
1. PRIKAZ PREKOMJERNOGA PRORAČUNSKOG
MANJKA/VIŠKA I RAZINE DUGA TE POVEZANIH PODATAKA
REPORTING
OF EXCESSIVE GOVERNMENT DEFICIT/SURPLUS AND DEBT LEVELS AND PROVISION OF
ASSOCIATED DATA
|
|
2015.
|
2016.
|
2017.
|
2018.
|
|
|
mil. kuna
Mln
kuna
|
%
|
mil. kuna
Mln
kuna
|
%
|
mil. kuna
Mln
kuna
|
%
|
mil. kuna
Mln
kuna
|
%
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Bruto domaći proizvod, tekuće tržišne cijene
Gross domestic product at current market prices
|
339 696
|
100
|
351 169
|
100
|
366 426
|
100
|
382 624
|
100
|
|
|
|
|
|
Neto
uzajmljivanje (-)/ neto pozajmljivanje (+)
Net
borrowing (-)/ net lending (+)
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Opća država
General government
|
-11 262
|
-3,3
|
-3 884
|
-1,1
|
2 914
|
0,8
|
992
|
0,3
|
|
Središnja
država
Central government
|
-11 061
|
-3,3
|
-4 652
|
-1,3
|
2 285
|
0,6
|
564
|
0,1
|
|
Lokalna
država
Local government
|
240
|
0,1
|
-184
|
-0,1
|
-49
|
0,0
|
-344
|
-0,1
|
|
Fondovi
socijalne sigurnosti
Social security funds
|
-441
|
-0,1
|
952
|
0,3
|
678
|
0,2
|
772
|
0,2
|
|
|
|
|
|
Konsolidirani
dug opće države
General
government consolidated gross debt
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Opća država
General government
|
286 796
|
84,4
|
284 323
|
81,0
|
285 842
|
78,0
|
286 116
|
74,8
|
|
|
|
|
|
Rashodi
opće države
General
government expenditure
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Bruto
investicije u fiksni kapital
Gross fixed capital formation
|
11 584
|
3,4
|
11 982
|
3,4
|
10 079
|
2,8
|
13 365
|
3,5
|
|
Kamate
(konsolidirano)
Interest (consolidated)
|
11 686
|
3,4
|
10 854
|
3,1
|
9 777
|
2,7
|
8 890
|
2,3
|
2. USPOREDNI PRIKAZ LISTOPADSKE NOTIFIKACIJE
2019. I TRAVANJSKE NOTIFIKACIJE 2019. PREKOMJERNOGA PRORAČUNSKOG MANJKA
I RAZINE DUGA
COMPARISON
OF OCTOBER 2019 NOTIFICATION WITH APRIL 2019 NOTIFICATION OF GOVERNMENT
DEFICIT AND DEBT LEVELS
|
|
|
2015.
|
2016.
|
2017.
|
2018.
|
|
|
mil.
kuna
Mln kuna
|
%
|
mil.
kuna
Mln kuna
|
%
|
mil.
kuna
Mln kuna
|
%
|
mil.
kuna
Mln kuna
|
%
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Neto uzajmljivanje
(-)/ neto pozajmljivanje (+) (B.9)
Net borrowing (-)/ Net lending (+) (B. 9)
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Listopadska
notifikacija 2019.
|
-11 262
|
-3,3
|
-3 884
|
-1,1
|
2 914
|
0,8
|
992
|
0,3
|
|
October
2019 Notification
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Travanjska
notifikacija 2019.
|
-10 829
|
-3,2
|
-3 440
|
-1,0
|
2 889
|
0,8
|
758
|
0,2
|
|
April
2019 Notification
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Razlika
Difference
|
-433
|
-0,1
|
-444
|
-0,1
|
25
|
0,0
|
234
|
0,1
|
|
Konsolidirani dug opće
države
General government consolidated debt
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Listopadska
notifikacija 2019.
|
286 796
|
84,4
|
284 323
|
81,0
|
285 842
|
78,0
|
286 116
|
74,8
|
|
October
2019 Notification
|
|
|
Travanjska
notifikacija 2019.
|
284 373
|
83,7
|
282 766
|
80,5
|
284 316
|
77,8
|
284 694
|
74,6
|
|
April
2019 Notification
|
|
Razlika
Difference
|
2 423
|
0,7
|
1 557
|
0,5
|
1 526
|
0,3
|
1 422
|
0,2
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
|
|
NOTES ON METHODOLOGY
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Osnovni
pojmovi i definicije
|
|
Basic concepts and definitions
|
|
|
|
|
|
Sektor
opće države (S.13) uključuje sve institucionalne jedinice koje su ostali
netržišni proizvođači, čiji je output namijenjen individualnoj i
zajedničkoj potrošnji, te se uglavnom financira od obveznih uplata jedinica
koje pripadaju drugim sektorima i/ili svih institucionalnih jedinica koje
su ponajprije uključene u preraspodjelu nacionalnog dohotka i bogatstva.
|
|
The
general government sector (S.13) includes all institutional units that are
other non-market producers, whose output is intended for individual and
collective consumption and mainly financed by compulsory payments made by
units belonging to other sectors and/or all institutional units principally
engaged in the redistribution of national income and wealth.
|
|
|
|
|
|
Sektor
opće države sastoji se od tri podsektora: središnje države (S.1311),
lokalne države (S.1313) i fondova socijalnog osiguranja (S.1314). Središnja
država obuhvaća državne upravne organizacije, državne agencije te ostale
vladine institucije koje imaju nadležnost nad cijelim gospodarskim
teritorijem te su odvojene od fondova socijalne sigurnosti. Središnja
država uključuje i neprofitne institucije koje su pod kontrolom i uglavnom
ih financira središnja vlast. Središnja država u ovome fiskalnom izvješću
obuhvaća korisnike državnog proračuna, izvanproračunske korisnike (Hrvatske
vode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske ceste,
Hrvatski fond za privatizaciju do 31. ožujka 2011., Agenciju za upravljanje
državnom imovinom do 30. rujna 2013., Centar za restrukturiranje i prodaju
te Državni ured za upravljanje državnom imovinom kao njezinih pravnih
slijednika) HŽ Infrastrukturu, HRT, Hrvatske autoceste, Autocestu Rijeka ‒
Zagreb, HŽ Putnički prijevoz zajedno s Hrvatskom bankom za obnovu i
razvitak, Državnom agencijom za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka,
Hrvatskim operatorom tržišta energije i Hrvatskom regulatornom agencijom za
mrežne djelatnosti koji su reklasificirani u sektor države (središnje
države).
|
|
The
general government consists of three sub-sectors: the central government
(S.1311), the local government (S.1313) and the social security funds
sub-sector (S.1314). The central government comprises departments of
government administration and other central government agencies,
authorities and institutions whose jurisdiction covers the entire economic
territory, apart from the administration of the social security funds
sub-sector. It also includes non-profit institutions that are controlled
and chiefly financed by the central government. The central government in
this EDP Report includes central government budgetary users,
extra-budgetary users (the Croatian Waters, the Fund for Environmental
Protection and Energy Efficiency, the Croatian Roads, the Croatian
Privatization Fund until 31 March 2011, the Agency for Management of
the Public Property until 30 September 2013, that is, the
Restructuring and Sale Center and the State Property Management
Administration as its legal successors), the Croatian Railways
Infrastructure, the Croatian Radio and Television, Hrvatske Autoceste d. o.
o., the Rijeka-Zagreb Motorway, Croatian Railways Passenger Transport
together with the Croatian Bank for Reconstruction and Development, the
State Agency for Deposit Insurance and Bank Resolution, the Croatian Energy
Market Operator and Croatian Regulatory Authority for Network Industries,
which have been reclassified into the government sector (the central
government).
|
|
|
|
|
|
Lokalna
država obuhvaća jedinice lokalne i područne samouprave te sve korisnike
lokalnih proračuna. Uključuje i neprofitne institucije koje su pod
kontrolom lokalne vlasti i uglavnom ih ona financira. Podsektor fondova
socijalne sigurnosti uključuje sve institucionalne jedinice čija je
primarna djelatnost administracija sustava socijalne sigurnosti. Stoga taj
sektor čine Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za
mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje.
|
|
The
local government sector comprises local and regional self-government units
as well as all local budget users. Included in the local government sector
are also non-profit institutions controlled and chiefly financed by local
authorities. The social security funds sub-sector includes all public
sector institutional units whose main activity consists in administrating funded
social insurance systems. Therefore, it consists of the Croatian Health
Insurance Fund, the Croatian Institute for Pension Insurance and the
Croatian Employment Institute.
|
|
|
|
|
|
Proračunski
manjak (višak) znači neto uzajmljivanje/neto pozajmljivanje (EDP B.9)
sektora opće države (S.13) odnosno razliku između ukupnih prihoda i ukupnih
rashoda, kako je definirano u ESA-i 2010.
|
|
The
government deficit (surplus) means the net borrowing/net lending (EDP B.9)
of the general government sector (S.13) defined as a difference between a
total revenue and a total expenditure.
|
|
|
|
|
|
Prema
novoj metodologiji ESA 2010. nema više prilagodbi za tretman tijekova
kamata iz swap ugovora i sporazuma o terminskom tečaju, tako da su
EDP B.9 i B.9 prema metodologiji ESA 2010 jednaki.
|
|
According
to the new ESA 2010 methodology, no further adjustments are made in the
treatment of the interest calculation of flows relating to swaps and
forward rate agreements, which means that EDP B.9 is now aligned with B.9
according to the ESA 2010.
|
|
|
|
|
|
Dug
opće države predstavlja bruto nominalnu vrijednost duga na kraju godine.
Dug se odnosi na jedinice klasificirane prema službenoj sektorskoj
klasifikaciji u sektor opće države (S.13), a čine ga sljedeći financijski
instrumenti: gotovina i depoziti (AF.2); dužnički vrijednosni papiri (AF.3)
te krediti i zajmovi (AF.4), kako je definirano u ESA-i 2010.
|
|
The
general government debt is defined as gross debt nominal value at the year
end. The debt refers to the units classified in the general government
sector (S.13) according to the sector classification and consists of the
following financial instruments: currency and deposits (AF.2), debt
securities (AF.3) and loans (AF.4), as defined in the ESA 2010.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Kratice
|
|
Abbreviations
|
|
|
|
|
|
BDP
|
bruto domaći
proizvod
|
|
EDP
|
excessive deficit
procedure
|
|
EDP
|
postupak
prekomjernog deficita
|
|
ESA
|
European System of
Accounts
|
|
ESA
|
Europski sustav
nacionalnih računa
|
|
EU
|
European Union
|
|
EU
|
Europska unija
|
|
GDP
|
gross domestic
product
|
|
HRT
|
Hrvatska
radiotelevizija
|
|
mln
|
million
|
|
HŽ
|
Hrvatske
željeznice
|
|
|
|
|
mil.
|
milijun
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Objavljuje
i tiska Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p.
p. 80.
Published and printed
by the Croatian Bureau of Statistics, Zagreb, Ilica 3, P. O. B. 80
Telefon/ Phone:
+385 (0) 1 4806-111, telefaks/ Fax: +385 (0) 1 4817-666
Novinarski
upiti/
Press corner: press@dzs.hr
Odgovorne
osobe:
Persons
responsible:
Suzana Šamec,
načelnica Sektora makroekonomskih statistika
Suzana Šamec, Director
of Macroeconomic Statistics Directorate
Lidija Brković,
glavna ravnateljica
Lidija Brković, Director General
Priredili:
Vuglar Jadranka, Šamec Suzana, Valentina Hudiluk i Milan Milković
Prepared
by: Vuglar Jadranka, Šamec Suzana, Valentina Hudiluk i
Milan Milković
|
|
MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU
IZVOR.
USERS
ARE KINDLY REQUESTED TO STATE THE SOURCE
|
|
Naklada:
20 primjeraka
20 copies
printed
Podaci iz
ovog Priopćenja objavljuju se i na internetu.
First
Release data are also published on the Internet.
Služba za
odnose s korisnicima i zaštitu podataka
Customer
Relations and Data Protection Department
|
Information
and user requests
|
|
Subscription
|
|
|
|
|
|
Telefaks/
Fax: +385 (0) 1 4806-148
|
|
Telefaks/ Fax: +385 (0) 1 4806-148
|
|