GODINA/ YEAR: LVII.

ZAGREB, 11. RUJNA 2020./ 11 SEPTEMBER, 2020

BROJ/ NUMBER: 8.3.1.

CODEN POPCEA        ISSN 1330-0350

KNJIŽNICE U 2019.

LIBRARIES, 2019

Obradom administrativne baze Nacionalne i sveučilišne knjižnice dobiveni su podaci o knjižnicama koje su djelovale na području Republike Hrvatske u 2019.	Data on libraries that operated on the territory of the Republic of Croatia in 2019 were obtained by processing the administrative database of the National and University Library.
Obuhvaćeno je 1 814 knjižnica u koje su uključene jedna nacionalna, 104 visokoškolske, sveučilišne i znanstvene, 117 specijalnih, 308 narodnih, 883 osnovnoškolske i 401 srednjoškolska knjižnica.	A total of 1 814 libraries were covered, which included one national library, 104 libraries at institutions of higher education, university and scientific libraries, 117 specialised libraries, 308 public libraries, 883 libraries in basic schools and 401 libraries in secondary schools.
Od ukupnog broja knjižnica u 2019., njih 11% samostalne su knjižnice, 6% ih djeluje u sastavu druge knjižnice (podružnice) te 81% u sastavu druge institucije, poduzeća ili obrazovnih ustanova.	In 2019, of the total number of libraries, 11% were autonomous, 6% were part of another library and 81% were part of another institution, enterprise or educational institution.
Sve je veći broj knjižnica s pristupom internetu	Increasing number of libraries with internet access
Modernizacija knjižnica novim medijima i tehnologijama omogućuje neposredan pristup svim vrstama znanja i informacija, pa integriranu čitaonicu ima 87% svih knjižnica, multimedijski odjel ima njih 61%, a opremljenost bežičnim internetom iznosi 75%.	The modernisation of libraries with new media and technologies enables a direct access to all types of knowledge and information. Therefore, 87% of all libraries had an integrated reading room, 61% had a multimedia department and 75% had wireless internet equipment.
Ukupno zaposlenih osoba u knjižnicama jest 4 214, a od toga je 83% žena. U odnosu na ukupan broj zaposlenih osoba u knjižnicama, njih 88% odnosi se na stručno knjižnično osoblje.	There were 4 214 persons employed in libraries, of which 83% were women. Of the total number of persons employed in libraries, 88% were professional library staff.
Najbrojniji članovi narodnih knjižnica i knjižničnih događanja jesu djeca i mladi do 18 godina	The most numerous members of public libraries and library events were children and youth up to 18 years of age
Članstvo u knjižnicama ima 1 231 501 osoba, a od toga je 80% aktivnih korisnika. Žene čine 63% ukupnih korisnika knjižnica.	A total of 1 231 501 persons had a library membership, of which 80% were active users. Women accounted for 63% of the total number of library users.
Članovi osnovnoškolskih i srednjoškolskih knjižnica čine 40% članstva svih knjižnica, a potom slijede narodne knjižnice s 39% u ukupnom članstvu. U narodnim knjižnicama djeca i mladi do 18 godina čine 41% članstva.	The members of libraries in basic and secondary schools accounted for 40% of all library memberships, followed by the members of public libraries with the share of 39% in the total membership. Children and youth up to 18 years of age accounted for 41% of public library memberships.
Promatrajući dobnu strukturu posjetitelja, u ukupnim posjetima knjižničnim događanjima i radionicama 70% polaznika mlađe je od 18 godina.	Observing the age structure of visitors to library events and workshops, 70% of visitors were under 18 years of age.
Virtualni posjeti knjižnicama − rastući trend među korisnicima	Virtual library visits – a growing trend among users
Razvojem digitalnog društva uočava se tendencija virtualnih posjeta knjižnicama koji su u 2019. nešto zastupljeniji nego u prethodnim godinama i iznosi 59% ukupnih posjeta.	Due to the development of digital society, there is a tendency towards virtual library visits, which were slightly more represented in 2019 than in the previous years and amounted to 59% of total visits.
Najviše se nabavljaju knjige i časopisi u elektroničkom obliku	Acquisition of books and magazines in electronic form most frequent
Nabava knjižnične građe prati trend zahtjeva korisnika i podaci upućuju na znatan udio nabave e-knjižnične građe i digitalizacije postojeće knjižne građe. U ukupnoj nabavi knjižnične građe e-knjiga čini 88%, dok je udio fizičkih knjiga 12%. U nabavi časopisa e-časopis ima udio od 97% u odnosu na ukupan broj časopisa.	The acquisition of library materials follows the trend of user requirements and the data show a significant share of the acquisition of e-library materials and the digitisation of existing book materials. In the total acquisition of library materials, e-books made up 88%, while the share of physical books was 12%. In the acquisition of magazines, e-magazines had a share of 97% in the total number of magazines.
U ukupnoj nabavi knjižne građe 89% čine knjige, dok je u nabavi originalne digitalne građe najviše e-ocjenskih radova, 74%, potom e-knjiga, 17%, i e-časopisa, 9%.	In the total acquisition of book materials, books accounted for 89%, while in the acquisitions of digital materials, the most numerous were e-graded papers, which accounted for 74%, followed by e-books, 17%, and e-magazines, 9%.

1.   KNJIŽNICE PREMA VRSTI, STATUSU I DODATNIM ODJELIMA U 2019.

      LIBRARIES, BY TYPE, STATUS AND ADDITIONAL DEPARTMENTS, 2019

Vrsta knjižnice Type of library	Status Status				Dodatni odjeli i usluge Additional departments and services
	ukupno Total	samostalne Autonomous	u sastavu druge knjižnice Part of another library	u sastavu druge ustanove/ poduzeća Part of another institution/ enterprise	čitaonice/ korisnička mjesta Reading rooms/seats for users	multimedijski odjel Multimedia departments	za slijepe i slabovidne For visually impaired	internet/ WLAN Internet/ WLAN	za djecu i mlade For children and youth	igraonica Playrooms	bibliobus Library bus
Ukupno Total	1 814	206	109	1499	1 609	1 123	47	1 386	1 487	433	13
Nacionalna National	1	1	-	-	1	1	-	1	-	-	-
Visokoškolske, sveučilišne i znanstvene At institutions of higher education, university and scientific	104	5	-	99	101	87	11	100	-	-	-
Specijalne Specialised	117	1	-	116	96	55	3	102	-	-	-
Narodne Public	308	199	109	-	199	149	13	202	203	121	13
Osnovnoškolske In basic schools	883	-	-	883	845	624	11	873	883	276	-
Srednjoškolske In secondary schools	401	-	-	401	367	207	9	108	401	36	-

2.   OBRAĐENA KNJIŽNA I NEKNJIŽNA GRAĐA U 2019. (STANJE 31. PROSINCA 2019.)

      PROCESSED BOOK AND NON-BOOK MATERIALS, 2019 (SITUATION AS ON 31 December 2019)

Vrsta knjižnice Type of library	Obrađena knjižna građa prema broju predmeta Processed book materials, number of items						Obrađena neknjižna građa prema broju predmeta Processed non-book materials, number of items
	knjige (svesci) Books (volumes)	novine (godište) Newspapers (annual files)	časopisi (svesci) Magazines (volumes)	rukopisi i ocjenski radovi Manuscripts and graded papers	igračke i didaktičke igre Toys and didactic games	ostala knjižna građa Other book materials	digitalizirana knjižna građa Digitised book materials	izvorno digitalna građa Originally digital materials	audiovizualna građa Audio-visual materials	elektronička građa na prijenosnome mediju Electronic materials on removable media
Ukupno Total	28 462 367	185 027	3 107 840	575 550	21 512	721 935	122 244	158 545	828 047	167 995
Nacionalna National	1 617 000	76 000	341 000	264 000	-	129 000	8 900	8 700	230 000	63 000
Visokoškolske, sveučilišne i znanstvene At institutions of higher education, university and scientific	6 058 937	53 751	1 482 740	298 719	-	300 588	41 094	124 783	54 058	50 498
Specijalne Specialised	2 037 188	18 693	1 076 952	1 2831	-	107 822	54 820	24 421	16 369	2 987
Narodne Public	11 546 356	29 774	127 087	-	17 845	118 610	17 430	641	419 333	34 488
Osnovnoškolske In basic schools	4 794 754	1 283	42 061	-	403 104	4 720	-	-	81 763	11 283
Srednjoškolske In secondary schools	2 408 132	5 526	38 000	-	563	61 195	-	-	26 524	5 739

3.   KORIŠTENJE KNJIŽNE GRAĐE U 2019.

      USE OF BOOK MATERIALS, 2019

Vrsta knjižnice Type of library	Ukupno Total	Korištenje izvan knjižnice Use outside the library	Korištenje u knjižnici Use inside the library	Korištenje prema tipu građe izvan knjižnice Use outside the library, by type of material
				ukupno posudbi Total lending	knjige i brošure Books and brochures	audiovizualna i elektronička građa te ocjenski radovi Audio-visual and electronic materials, and graded papers	serijske publikacije Serial publications	ostalo Other
Ukupno Total	16 354 220	12 384 759	3 969 461	12 384 759	11 120 759	298 453	21 943	35 351
Nacionalna National	108 000	1 000	107 000	1 000	1 000	-	-	-
Visokoškolske, sveučilišne i znanstvene At institutions of higher education, university and scientific	1 279 374	787 035	492 339	787 035	-	-	-	-
Specijalne Specialised	188 420	121 218	67 202	121 218	-	-	-	-
Narodne Public	10 843 452	8 501 270	2 342 182	8 501 270	8 193 986	277 165	21 943	8 176
Osnovnoškolske In basic schools	3 187 398	2 388 161	799 237	2 388 161	2 353 459	17 977	-	16 725
Srednjoškolske In secondary schools	747 576	586 075	161 501	586 075	572 314	3 311	-	10 450

4.   MEĐUKNJIŽNIČNE POSUDBE U 2019.

      INTERLIBRARY LOANS, 2019

Vrsta knjižnice^1) Type of library^1)	Međuknjižnična posudba Interlibrary loans
	ukupno Total		primljeni zahtjevi Received requests		upućeni zahtjevi Submitted requests
	ukupno Total	riješeni Resolved	ukupno Total	riješeni Resolved	ukupno Total	riješeni Resolved
Ukupno Total	16 400	15 328	10 030	9 351	6 370	5 977
Nacionalna National	3 236	3 048	2 615	2 468	621	580
Visokoškolske, sveučilišne i znanstvene At institutions of higher education, university and scientific	6 864	6 398	4 124	3 819	2 740	2 579
Specijalne Specialised	2 521	2 176	1 053	865	1 468	1 311
Narodne Public	3 779	3 706	2 238	2 199	1 541	1 507

1) U knjižnicama osnovnih i srednjih škola ne postoji međuknjižnična posudba, nego samo prinova te otpis knjižne i neknjižne građe. Zato one ovdje nisu obuhvaćene.

1)   In libraries in basic and secondary schools, there is no interlibrary loan, but only additions to and weeding out of book and non-book materials. Therefore, they are not included here.

5.   KORISNICI KNJIŽNICA PREMA AKTIVNOSTI U 2019.

      LIBRARY USERS, BY ACTIVITY, 2019

Vrsta knjižnice Type of library	Struktura korisnika knjižnica Structure of library users
	ukupno Total	učenici/studenti Pupils/students	zaposlenici Employees	vanjski korisnici External users	aktivni korisnici Active users
Ukupno Total	745 643	570 104	127 258	38 302	568 572
Nacionalna National	9 979	-	-	-	7 728
Visokoškolske, sveučilišne i znanstvene At institutions of higher education, university and scientific	173 097	140 695	11 571	20 831	111 059
Specijalne Specialised	72 052	-	57 907	14 145	22 166
Osnovnoškolske In basic schools	344 137	302 300	39 610	2 227	310 692
Srednjoškolske In secondary schools	146 378	127 109	18 170	1 099	116 927

6.   KORISNICI NARODNIH KNJIŽNICA PREMA SPOLU, DOBI I AKTIVNOSTI U 2019.

      PUBLIC LIBRARIES USERS, BY SEX, AGE AND ACTIVITY, 2019

Vrsta knjižnice Type of library	Ukupno Total	Muški Male	Ženski Female	Članovi prema dobnim skupinama Members, by age groups				Aktivni korisnici Active users	Novi korisnici New users
				14 i manje godina 14 and under	15 – 17 godina 15 – 17	18 − 64 godine 18 − 64	65 i više godina 65 and over
Narodne knjižnice Public libraries	485 860	178 314	307 546	163 736	36 582	243 815	42 770	418 427	75 141

7.   POSJEti KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNIM DOGAĐANJIMA U 2019.

VISITS TO LIBRARIES AND ATTENDANCE OF LIBRARY EVENTS, 2019

vrsta knjižnice Type of library	Posjeti knjižnicama i knjižničnim događanjima Visits to libraries and attendance of library events
	posjeti knjižnicama Visits to libraries			knjižnična događanja Library events				radionice Workshops
	ukupno Total	fizički Physical	virtualni Virtual	broj knjižničnih događanja Number of library events		posjeti knjižničnim događanjima Attendance of library events		broj Number	posjeti Attendance
				ukupno Total	od toga djeca i mladi Of that children and youth	ukupno Total	od toga djeca i mladi Of that children and youth
Ukupno Total	42 485 293	17 227 748	25 275 438	69 838	57 554	1 601 623	1 113 654	27 722	504 195
Nacionalna National	731 572	160 323	571 249	41	-	-	-	277	4 473
Visokoškolske, sveučilišne i znanstvene At institutions of higher education, university and scientific	8 479 958	3 456 635	5 023 323	508	-	27 609	-	856	13 902
Specijalne Specialised	2 285 283	104 862	2 182 115	205	-	8 208	-	230	3 027
Narodne Public	24 731 027	7 726 631	17 004 396	44 162	32 632	980 036	527 884	4 876	105 363
Osnovnoškolske In basic schools	5 040 771	4 662 285	394 685	21 406	21 406	463 246	463 246	18 030	299 886
Srednjoškolske In secondary schools	1 216 682	1 117 012	99 670	3 516	3 516	122 524	122 524	3 453	77 544

8.   ZAPOSLENI U KNJIŽNICAMA U 2019. (STANJE 31. PROSINCA 2019.)

LIBRARY EMPLOYEES, 2019 (SITUATION AS ON 31 DECEMBER 2019)

Vrsta knjižnice Type of library	Zaposlenici Employees			Stručno osoblje Professional staff							Ostalo osoblje Other staff
	ukupno Total	muški Male	ženski Female	ukupno Total	knjižničari savjetnici Library advisors	viši knjižničari Senior librarians	diplomirani knjižničari Graduate librarians	knjižničari Librarians	pomoćni knjižničari Assistant librarians	studenti i ostalo knjižnično osoblje Students and other library staff
Ukupno Total	4 214	719	3 495	3 707	73	139	2 355	250	633	257	507
Nacionalna National	305	100	205	188	25	15	68	16	64	-	117
Visokoškolske, sveučilišne i znanstvene At institutions of higher education, university and scientific	588	125	463	533	19	44	220	35	101	114	55
Specijalne Specialised	215	44	171	175	9	18	91	13	20	24	40
Narodne Public	1 764	308	1 456	1 469	18	57	745	136	444	69	295
Osnovnoškolske In basic schools	936	94	842	936	-	2	863	39	2	30	-
Srednjoškolske In secondary schools	406	48	358	406	2	3	368	11	2	20	-

9.   PRINOVA KNJIŽNIČNE GRAĐE U 2019.

      ADDITIONS TO LIBRARY MATERIALS, 2019

			Nacionalna knjižnica National library	Visokoškolske, sveučilišne i znanstvene knjižnice Libraries at institutions of higher education, university and scientific	Specijalne knjižnice Specialised libraries	Narodne knjižnice Public libraries	Osnovnoškolske knjižnice Libraries in basic schools	Srednjoškolske knjižnice Libraries in secondary schools
Knjige (broj svezaka) Books (number of volumes)		ukupno Total	18 665	105 307	22 779	612 990	123 333	47 317
		kupnja Purchase	432	35749	10 610	304 565	95 799	38 047
		obavezni primjerak Mandatory items	14 181	38 144	759	6 660	-	-
		dar Donation	3 255	30 996	8 357	147 724	27 193	9 102
		zamjena Replacement	797	418	3 053	12 977	341	168
		otkup MK Purchase by the Ministry of Culture	-	-	-	96 660	-	-
		ostalo Other	-	-	-	44 404	-	-
Časopisi (broj svezaka) Magazines (number of volumes)		ukupno Total	1 819	46 886	20 189	7 768	7 582	2 972
		kupnja Purchase	23	27 594	14 189	3 892	5 785	2 371
		obavezni primjerak Mandatory item	1 589	12 444	37	201	-	-
		dar Donation	186	3 680	1 249	1 933	1 793	601
		zamjena Replacement	21	3 168	4 714	10	4	-
		otkup MK Purchase by the Ministry of Culture	-	-	-	44	-	-
		ostalo Other	-	-	-	1 688	-	-
Novine (broj naslova) Newspapers (number of titles)		ukupno Total	224	651	198	2 779	291	123
		kupnja Purchase	-	97	23	227	258	108
		obavezni primjerak Mandatory item	224	509	20	254	-	-
		dar Donation	-	11	59	276	30	15
		zamjena Replacement	-	34	96	-	3
		ostalo Other	-	-	-	22	-	-
Rukopisi i ocjenski radovi Manuscripts and graded papers		ukupno Total	965	16 787	290	-	-	-
		kupnja Purchase	1	3 140	23	-	-	-
		obavezni primjerak Mandatory item	961	342	20	-	-	-
		dar Donation	3	13 305	59	-	-	-
		zamjena Replacement	-	-	96	-	-	-
Ostala knjižna građa Other book materials		ukupno Total	317	2 820	2 314	2 429	382	958
		kupnja Purchase	6	469	1992	624	200	608
		obavezni primjerak Mandatory item	242	957	32	229	-	-
		dar Donation	66	1 362	267	901	167	350
		zamjena Replacement	3	5	23	3	15	-
		otkup MK Purchase by the Ministry of Culture	-	-	-	1	-	-
		ostalo Other	-	-	-	671	-	-
Audiovizualna građa Audio-visual materials	ukupno Total		1 809	2 914	118	16 582	951	547
	kupnja Purchase		118	216	87	11 999	388	174
	obavezni primjerak Mandatory item		738	2370	-	295	-	-
	dar Donation		671	328	24	2 291	561	373
	zamjena Replacement		282	-	7	1	2	-
	otkup MK Purchase by the Ministry of Culture		-	-	-	112	-	-
	ostalo Other		-	-	-	1 884	-	-
Elektronička građa na prijenosnome mediju Electronic materials on removable media	ukupno Total		857	3 700	193	2 173	349	121
	kupnja Purchase		-	266	148	895	151	96
	obavezni primjerak Mandatory item		825	394	5	39	-	-
	dar Donation		28	3 040	28	639	195	25
	zamjena Replacement		4	-	12	-	3	-
	otkup MK Purchase by the Ministry of Culture		-	-	-	49	-	-
	ostalo Other		-	-	-	551	-	-
Igračke i didaktičke igre Toys and didactic games	ukupno Total		-	-	-	1 711	608	86
	kupnja Purchase		-	-	-	1 488	311	79
	dar Donation		-	-	-	112	295	7
	zamjena Replacement		-	-	-	-	2	-
	ostalo Other		-	-	-	111	-	-
Digitalizirana građa Digitised materials	ukupno Total		900	3 693	4 614	1 451	-	-
	unutar knjižnice Inside the library		900	2 255	1 163	808	-	-
	izvan knjižnice Outside the library		-	1 441	3 451	643	-	-
Originalna digitalna građa Originally digital materials	ukupno Total		29 430 000	8 310 665	617 840	65 432	-	-
	e-knjige E-books		229 000	5 946 600	352 659	35 286	-	-
	e-časopisi E-magazines		648 000	2 328 539	260 992	30 146	-	-
	e-ocjenski radovi E-graded papers		28 553 000	35 526	4 189	-	-	-

10. PRIHODI I RASHODI KNJIŽNICA U 2019.

      LIBRARY REVENUES AND EXPENDITURES, 2019

kune

Kuna

		Nacionalna knjižnica National library	Visokoškolske, sveučilišne i znanstvene knjižnice^1) Libraries at institutions of higher education, university and scientific^1)	Specijalne knjižnice^2) Specialised libraries^2)	Narodne knjižnice Public libraries	Osnovnoškolske knjižnice Libraries in basic schools	Srednjoškolske knjižnice Libraries in secondary schools
Rashodi Expenditures	ukupno Total	227 568 068,00	77 686 387,10	29 438 518,10	323 542 161,80	114 585 679,48	46 098 933,73
	nabava knjižne građe Acquisition of book materials	35 661 816,00	9 546 878,70	4 368 621,80	37 560 373,80	7 470 731,49	3 786 275,94
	izobrazba knjižnog osoblja Education of library staff	66 341,00	369 024,70	206 221,70	1 255 552,30	770 224,78	395 265,84
	troškovi bruto dohotka zaposlenika Expenses of emloyees' gross earnings	37 193 072,00	58 900 031,50	22 687 511,80	208 264 134,00	104 369 121,2	41 036 671,91
	ostali troškovi Other expenses	154 646 839,00	8 870 472,10	2 175 162,80	76 462 101,70	1 976 171,96	880 720,04
Prihodi Revenues	ukupno Total	226 419 305,00	77 686 387,10	-	369 101 551,60	101 724 430,14	173 814 530,55
	prihodi iz proračuna/matične institucije^3) Revenues from the budget/parent institution^3)	162 688 392,00	55 019 138,10	-	287 551 412,00	91 921 267,37	169 048 554,9
	vlastiti prihodi Own revenues	29 797 038,00	1 440 482,00	-	22 435 715,70	1 157 984,10	681 432,00
	ostali izvori prihoda Other sources of revenues	1 178 791,00	21 226 767,00	-	21 398 219,70	1 065 247,10	293 287,60
	prihodi za nabavu građe Revenues for acquisition of materials	32 755 084,00	-	-	37 716 204,20	7 579 931,57	3 791 256,05

1)   Prihod je u visokoškolskim, sveučilišnim i znanstvenim knjižnicama izražen tako da su samostalne knjižnice financirane iz vlastitih prihoda i ostalih izvora prihoda. U knjižnicama u sastavu visokih učilišta ili sveučilišta prihod je prikazan kao prihod matične institucije.

2)   Specijalne knjižnice ne raspolažu podacima o prihodima, nego samo podacima o rashodima. Prihod specijalnih knjižnica dio je ukupnih prihoda matične institucije i knjižnica je dio nje te se ne iskazuje zasebno.

3)   Prihodi obuhvaćeni ovim Priopćenjem odnose se na izravne prihode knjižnica iz svih razina proračuna Republike Hrvatske (centralnih, državnih i lokalnih tijela), prihode za nabavu građe, vlastite prihode te ostale izvore prihoda.

1)   As regards libraries at institutions of higher education, university and scientific libraries, the revenue of autonomous libraries is presented as own revenue and as revenue from other sources, while the revenue of libraries that are part of institutions of higher education or universities is presented as the revenue of the parent institution.

2)   Specialised libraries have no revenue data, but only expenditure data. The revenue of specialised libraries is a part of the total revenue of the parent institution, of which the library is a part, so it is not presented separately.

3) The revenues covered by this First Release refer to direct library revenues from all levels of the budget of the Republic of Croatia (central, government and local bodies), revenues for the acquisition of materials, own revenues and other sources of revenues.

1)   Specijalne knjižnice ne raspolažu podacima o prihodima, nego samo podacima o rashodima. Prihod specijalnih knjižnica dio je ukupnih prihoda matične institucije i knjižnica je dio nje te se ne iskazuje zasebno.

1)   Specialised libraries have no revenue data, but only expenditure data. The revenue of specialised libraries is a part of the total revenue of the parent institution, of which the library is a part, so it is not presented separately.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA	NOTES ON METHODOLOGY
Izvori i metode prikupljanja podataka	Sources and methods of data collection
Podaci o knjižnicama rezultat su obrade statističkih podataka iz administrativne baze Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK). Prema članku 6. stavku 3. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN, br. 17/19. i 98/19.), knjižnice su obvezne prikupljati statističke podatke o svom poslovanju i unositi ih u sustav jedinstvenoga elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica u NSK u skladu sa standardima iz članka 12. stavka 2. navedenog Zakona.	Data on libraries are the result of processing statistical data from the administrative database of the National and University Library (NSK). Pursuant to Article 6, paragraph 3 of the Library and Library Activity Act (NN, Nos 17/19 and 98/19), libraries are obliged to collect statistical data on their operations and enter them into NSK’s system of unique electronic collection of statistical data on library operations in accordance with the standards referred to in Article 12, paragraph 2 of the aforementioned Act.
Prikupljanje podataka iz administrativnih izvora u skladu je preporukama Kodeksa  prakse europske statistike za korištenjem administrativnih i drugih podataka kad god je to moguće radi smanjenja opterećenja izvještajnih jedinica te smanjenja troškova prikupljanja, obrade i objavljivanja statističkih podataka.	The collection of data from administrative sources is in line with the recommendations from the European Statistics Code of Practice relating to the use of administrative and other data whenever possible in order to reduce the burden on reporting units and to reduce the costs of collecting, processing and publishing statistical data.
Obuhvat i usporedivost	Coverage and comparability
Statističkim istraživanjem obuhvaćene su sve knjižnice koje su postojale 31. prosinca 2019. u Republici Hrvatskoj. Podaci su usporedivi s podacima iz prijašnjih godina.	The statistical survey covers all libraries that existed on the territory of the Republic of Croatia on 31 December 2019. Data are comparable to those from previous years.
Definicije i objašnjenja	Definitions and explanations
Knjižnica je pravna osoba koja obavlja knjižničnu djelatnost u skladu s odredbama Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.	Library is a legal entity that performs the library activity in accordance with the provisions of the Library and Library Activity Act.
Vrste knjižnica prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda: jesu nacionalna, visokoškolske, sveučilišne, znanstvene, specijalne, narodne i školske.	According to the purpose and library contents, libraries are categorised as follows: national library, libraries at institutions of higher education, university and scientific libraries, specialised libraries, public libraries and school libraries.
Specijalna knjižnica (stručna knjižnica) jest knjižnica koja pokriva jednu diciplinu ili određeno područje znanja. Naziv specijalna knjižnica u nekim se slučajevima koristi za knjižnicu koja ponajprije služi specijalnoj kategoriji korisnika (npr. bolesnicima) ili je usmjerena na određeni oblik dokumenta (npr. fonoteka, fototeka, filmoteka). Može biti javna ako je osnivač Republika Hrvatska ili pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske te privatna ako je osnivač druga pravna ili fizička osoba.	Specialised (professional) library is a library that covers one discipline or a particular area of knowledge. The name “specialised library” is sometimes used to indicate a library intended primarily for a special category of users (e.g. patients) or focused on a particular form of documents (e.g. music, sound and video library, photograph library, cinematic arts library). It may be public if the founder is the Republic of Croatia or a legal entity predominantly owned by the Republic of Croatia, or private if the founder is another legal entity or natural person.
Administrativna jedinica jest knjižnica ili skupina knjižnica koje djeluju pod jednom knjižničnom upravom. Administrativna jedinica može se sastojati od središnje knjižnice i ogranaka, odnosno podružnica.	Administrative unit is a library or a group of libraries that operate under a single library administration. An administrative unit may consist of a central library and its branches.
Samostalna knjižnica jest samostalna javna ustanova, odnosno registrirana pravna osoba koja obavlja knjižničnu djelatnost u skladu sa Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.	Autonomous library is an independent public institution, that is, a registered legal entity, which performs the library activity in accordance with the Library and Library Activity Act.
Knjižnica u sastavu jest ustrojstvena jedinica ustanove ili druge pravne osobe koja obavlja knjižničnu djelatnost u skladu s odredbama Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.	Library that is a part of another library is an organisational unit of an institution or another legal entity that performs the library activity in accordance with the Library and Library Activity Act.
Knjižnični ogranak/podružnica/područna knjižnica jest ustrojbeni dio administrativne jedinice knjižnice smješten na izdvojenoj lokaciji koji pruža usluge korisnicima.	Library branch is an organisational part of the administrative unit of a library situated on a separate location, which provides services to users.
Pokretna knjižnica (bibliobus) jest pokretni odjel knjižnice s posebno opremljenim i namještenim vozilom za neposredno dostavljanje građe i pružanje usluga korisnicima.	Library bus is a mobile library department, that is, a specially equipped vehicle for delivering library materials and providing services directly to users.
Korisnički prostor (neto korisnički prostor) jest iskoristivi prostor za korisničke usluge. Uključuje prostor za čitanje, učenje (individualno ili grupno), posudbu, upute i informacije te druge usluge, prostore u kojima korisnici samostalno koriste knjižnicu (posudba i vraćanje građe, automatsko razduživanje i zaduživanje) i područja za rekreaciju i komunikaciju/odmor i druženje, višenamjenske dvorane, prostore za osobe koje su se iznenada razboljele i ulazno predvorje/aula te područja s građom u otvorenom pristupu koja su sastavni dijelovi korisničkih službi.	User area (net user area) is usable area for user services. It includes area for reading, learning (individually or in groups), lending, providing instruction, information and other services, areas where users use the library independently (borrowing and returning materials, automatic recording of book returns and lending), as well as areas for recreation and communication/rest and socialising, multipurpose halls, rooms for people who have suddenly fallen ill, the entrance hall, and areas with open access materials that are integral parts of user services.
Korisničko mjesto jest sjedeće mjesto za korisnika (isključuje se sjedeće mjesto za odmor).	Seats for users are seating places for users (excluding seating places for rest).
Knjižnična građa jest svaki jezični, slikovni i zvučni dokument na lako prenosivu materijalu ili u elektronički čitljivu obliku informacijskoga, umjetničkoga, znanstvenoga ili stručnog sadržaja proizveden u nekoliko primjeraka i namijenjen javnosti te rukopisi. Knjižničnom građom smatraju se i igre, igračke i slično ako su dio knjižničnog fonda.	Library materials consist of each textual, visual and audio document, on easily transferable material or in electronically readable form, of informational, artistic, scientific or professional content, produced in several copies and intended for the public, including manuscripts. Games, toys, etc. are also considered library materials if they are part of the library fund.
Knjižna građa jest fizička knjižnična građa koju ima knjižnica, a nije u digitalnom obliku. Uključuje knjige, serijske publikacije, rukopise, ocjenske radove, brošure, didaktičke igre te ostalu knjižnu građu (karte, fotografije, reprodukcije umjetničkih djela i slično).	Book materials are physical library materials that are not in digital form. They include books, serial publications, manuscripts, graded papers, brochures, didactic games and other book materials (maps, photographs, art reproductions, etc.)
Fond je ukupnost građe knjižnice u svim formatima.	Fund includes overall library materials in all formats.
Knjiga je neperiodička tiskana publikacija od najmanje 49 stranica, bez omota.	Book is a non-periodic printed publication of at least 49 pages, not including cover pages.
Brošura je neperiodička tiskana publikacija od najmanje pet, ali ne više od 48 stranica, bez omota.	Brochure is a non-periodic printed publication of at least five and no more than 48 pages, not including cover pages.
Časopis je periodička publikacija u više svezaka čije objavljivanje nije vremenski ograničeno, tj. koja se osniva s namjerom da se objavljuje u neograničenom broju svezaka. Objavljuje se u više ili manje u redovitim vremenskim razmacima.	Magazine is a periodic publication in several volumes whose publication is not limited in time, that is, which is established with the intention of being published in an unlimited number of volumes. It is published at more or less regular intervals.
Svezak je fizička jedinica bilo kojega tiskanog djela ili rukopisa sadržanoga u jednom uvezu.	Volume is a physical unit of any printed or manuscript work contained in one binding.
Novine su serijska jedinica građe koja se objavljuje u čestim razmacima, obično dnevno, tjedno ili polutjedno i izvještava o tekućim zbivanjima i temama od javnog interesa.	Newspaper is a serial material unit that is published at frequent intervals, usually daily, weekly or semi-weekly, which reports on current events and topics of public interest.
Rukopis je originalna građa pisana rukom ili na pisaćem stroju.	Manuscripts are original handwritten or typewritten materials.
Ocjenski radovi jesu radovi koji su uvjet za završetak studija i stjecanje određenog naziva ili stupnja tercijarnog obrazovanja. U Republici Hrvatskoj uključuju doktorski rad ili disertaciju (na kraju poslijediplomskoga sveučilišnog studija), diplomski rad (na kraju diplomskoga i integriranoga diplomskoga i preddiplomskoga sveučilišnog studija) i završni rad (na kraju svih ostalih studija, no često označuje završni rad preddiplomskog studija).	Graded papers are papers that are required for completing a study and acquiring a certain academic title or degree of tertiary education. In the Republic of Croatia, they include a doctoral thesis or dissertation (at the end of postgraduate university study), graduate thesis (at the end of graduate and integrated graduate and undergraduate university study) and final thesis (at the end of all other studies, but often means the final thesis of undergraduate study).
Digitalizirana građa jesu preslike izvornika izrađene postupkom digitalizacije odnosno pretvorbom u digitalni oblik. Digitalizirani mogu biti različiti oblici, poput teksta, audiograđe, videograđe itd.	Digitised materials are copies of the originals made by the process of digitisation, that is, conversion into digital form. Different forms can be digitised, such as text, audio, video materials, etc.
Digitalna građa u izvorno digitalnom obliku jest građa koja je izvorno nastala u digitalnom obliku, npr. e-knjige, e-časopisi, e-novine i drugi digitalni dokumenti obrađeni i pohranjeni u repozitoriju ustanove.	Digitised materials in originally digital form are materials that were originally created in digital form, such as e-books, e-magazines, e-newspapers, and other digital documents processed and stored in the repository of an institution.
Audiovizualna građa jest vrsta neknjižne građe koja se može upotrebljavati samo s pomoću neke sprave, poput projektora, čitača/čitala, naprave za povećavanje itd. U audiovizualnu građu ubrajaju se filmovi (filmske kasete, kutije, kolutovi i petlje), mikrooblici (mikrofilmovi, mikrolistići), videosnimke (videovrpce, videokasete, videokutije i videodiskovi), vizualne projekcije (dijafilmovi, dijapozitivi, prozirnice, stereografi i mikroskopski preparati) i zvučne snimke (gramofonske ploče, kompaktni diskovi, magnetofonske vrpce, zvučne kasete i zvučne kutije).	Audio-visual materials are a type of non-book materials that can only be used with a certain device, such as a projector, reader, magnifier, etc. Audio-visual materials include films (video cassettes, boxes, reels and loops), microforms (microfilms, microfiche), video recordings (videotapes, videocassettes, video boxes and video discs), visual projections (filmstrips, slides, transparencies, stereographs and microscopic preparations) and sound recordings (gramophone records, compact discs, audiotapes, audiocassettes and loudspeakers).
Elektronička zbirka jesu izvori u elektroničkom obliku kao dio knjižnične zbirke, izvorno digitalni ili digitalizirani.	Electronic collection includes sources in electronic form as part of the library collection, which are originally digital or have been digitised.
Elektronička knjiga jest jedna ili više računalnih datoteka omeđenog sadržaja koje su dostupne javnosti na mreži (mrežna knjiga) ili u materijalnom obliku (na CD ROM-u i DVD-u).	Electronic book is one or several computer files of limited content, which are publicly available online (online book) or in physical form (on CD ROM and DVD).
Ostala knjižna građa jest sva druga građa osim knjiga, periodike, rukopisa, mikrooblika i audiovizualne građe. Uključeni su materijali, kao što su karte, grafikoni, umjetničke reprodukcije, fotografije, tehnički crteži, igračke, multimediji i slično.	Other book materials are all materials other than books, periodicals, manuscripts, microfilms and audio-visual materials. This includes materials such as maps, charts, art reproductions, photographs, technical drawings, toys, multimedia, etc.
Prinova je dokument ili jedinica građe koja se dodaje zbirci u izvještajnom razdoblju.	Additions include documents or material units that are added to the collection in the reporting period.
Korisnik knjižnice (član knjižnice) jest svaka osoba učlanjena u knjižnicu kao korisnik građe i usluga u izvještajnoj godini.	Library user (library member) is any person registered with the library as a user of its materials or services in the reporting year.
Aktivni korisnik jest član knjižnice (upisani korisnik) koji je posjetio ili koristio knjižnicu ili usluge u izvještajnoj godini. Korištenje može obuhvaćati i korištenje elektroničkih usluga u knjižnici ili izvan nje.	Active user is a library member (registered user) who visited or used the library or its services in the reporting year. The use may also include the use of electronic services inside or outside the library.
Posjet je čin ulaska u prostore knjižnice ili pristupa mrežnim stranicama knjižnice kako bi se koristila jedna od usluga koje knjižnica pruža.	Visit is the act of entering the library premises or accessing the library website in order to use one of the services provided by the library.
Fizički posjet jest čin ulaska korisnika u prostore knjižnice kako bi se koristila jedna od usluga koje knjižnica pruža.	Physical visit is the act of entering the library premises in order to use one of the services provided by the library.
Virtualni posjet jest individualni vanjski virtualni posjet mrežnim stranicama i katalogu knjižnice.	Virtual visit is an individual external virtual visit to the library website and catalogue.
Izobrazba korisnika jesu programi izobrazbe s razrađenim planom predavanja radi usvajanja znanja i vještina za korištenje knjižnice te drugih informacijskih i tehničkih usluga. Može uključiti obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, poduku o informacijskoj tehnologiji i mrežnim uslugama s obrazovnim sadržajima.	User education includes education programmes with an elaborate lecture plan for the acquisition of knowledge and skills for the use of the library and other information and technical services. It may include a guided tour of the library, as well as lessons on information technology and online services with educational content.
Radionica je aktivnost koju organizira stručni zaposlenik knjižnice za korisnike. Izobrazba korisnika definira se kao program ustanovljen s posebnim planom predavanja radi podučavanja korisnika za korištenje knjižnice te drugih informacijskih i tehničkih usluga. Obuhvaća i obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, poduku o informacijskoj tehnologiji i mrežnim uslugama s obrazovnim sadržajima. Izobrazbe u sklopu projekta ubrajaju se samo ako je projekt namijenjen korisnicima knjižnice.	Workshop is an activity organised by an expert employee of the library for users. User education is defined as a programme with a special lecture plan aimed at teaching users how to use the library and other information and technical services. It also includes a guided tour of the library, as well as lessons on information technology and online services with educational content. Educations within the project are included only if the project is intended for library users.
Knjižnična događanja jesu aktivnosti organizirane za korisnike s književnom, kulturnom ili društvenom namjenom, npr. posjeti autora, čitateljske skupine, književni susreti i izložbe.	Library events are activities organised for users for literary, cultural or social purposes, such as visits by authors, reading groups, literary meetings and exhibitions.
Međuknjižnična posudba jest posudba dokumenta u materijalnom obliku (knjige) ili dostava dokumenta kao preslike iz jedne knjižnice drugoj koja nije pod istom upravom. Obuhvaća i elektronički posredovanu dostavu dokumenata.	Interlibrary loan is a loan of documents in the material form (books) or delivery of documents as copies from one library to another that is not under the same management. It also covers electronically delivered documents.
Knjižničarski savjetnik jest osoba koja ima najmanje pet godina rada u knjižničarskoj struci nakon stjecanja zvanja višega knjižničara te stručna znanja kojima je stručno stečeno još najmanje 500 bodova u skladu s ''Mjerilima za ocjenjivanje stručne osposobljenosti''.	Library advisor is a person who has at least five years of work experience in the library profession after acquiring the title of a senior librarian and who has expert knowledge due to which he/she has acquired at least 500 points in accordance with the "Criteria for Assessing Professional Competence".
Viši knjižničar jest osoba koja ima položen stručni ispit za diplomiranoga knjižničara, najmanje pet godina rada u struci nakon položenoga stručnog ispita za diplomiranoga knjižničara te stručna znanja kojima je stečeno najmanje 400 bodova u skladu s ''Mjerilima za ocjenjivanje stručne osposobljenosti''.	Senior librarian is a person who has passed the qualifying exam for a graduate librarian, at least five years of work experience in the profession after passing the qualifying exam for a graduate librarian and expert knowledge due to which he/she has acquired at least 400 points in accordance with the "Criteria for Assessing Professional competence".
Diplomirani knjižničar jest osoba koja ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 60 ECTS bodova iz programa knjižničarskog usmjerenja, odnosno studij knjižničarskog usmjerenja kojim je stečena visoka stručna sprema u skladu s propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, ili završen drugi studij kojim je stečena visoka stručna sprema u skladu s propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu tog Zakona, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz programa knjižničarskog usmjerenja u roku od tri godine od dana zapošljavanja te položen stručni ispit za diplomiranoga knjižničara.	Graduate librarian is a person who has completed an undergraduate and graduate university study in the field of information and communication sciences with at least 60 ECTS credits from the librarianship programme, or a librarianship study by which a university degree was obtained in accordance with the regulations that had been in force before the Act on Scientific Activity and Higher Education was in force, or who has completed another study by which a university degree was obtained in accordance with the regulations that had been in force before the aforementioned Act was in force, with the obligation to acquire 60 ECTS credits from the librarianship programme within three years from the day of employment and to pass the qualifying exam for a graduate librarian.
Knjižničar je osoba koja ima završen preddiplomski sveučilišni studij iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 30 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva, završen drugi studij kojim je stečena viša stručna sprema u skladu s propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju uz obvezu stjecanja najmanje 30 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva u roku od tri godine od zapošljavanja te položen stručni ispit za knjižničara.	Librarian is a person who has completed an undergraduate university study in the field of information and communication sciences with at least 30 ECTS credits from the basic librarianship courses, or another study by which a non-university college degree was obtained in accordance with the regulations that had been in force before the Act on Scientific Activity and Higher Education was in force, with the obligation to acquire at least 30 ECTS credits from the basic librarianship courses within three years from the day of employment and to pass the qualifying exam for a librarian.
Pomoćni knjižničar jest osoba koja ima završenu četverogodišnju srednju školu i položen stručni ispit za pomoćnoga knjižničara.	Assistant librarian is a person who has completed a four-year secondary school and has passed the qualifying exam for an assistant librarian.
Ostalo knjižno osoblje jesu zaposlenici knjižnica koji nemaju stručno knjižnično zvanje.	Other library staff consists of all library employees who do not have a professional library title.
Studenti su polaznici fakulteta koji honorarno rade u knjižnicama ili u sklopu pojedinih kolegija odrađuju praktičnu nastavu u knjižnicama.	Students are university students who work part-time in libraries or who perform practice in libraries as part of certain courses.
Prihod knjižnice jesu financijska sredstva osigurana za redovitu djelatnost knjižnice.	Library revenues are the financial resources provided for the regular activity of the library.
Vlastiti prihod jest prihod koji ostvaruje knjižnica. Odnosi se na prihode dobivene od obavljanja usluga i/ili isporuke dobara na tržištu, poput prodaje vlastitih izdanja ili najma prostora, prihode od osnovne djelatnosti knjižnice, kao što su prihod od članarina i zakasnina, prihod od imovine (kamate)te prihod od pomoći i donacija.	Own revenue is the revenue generated by the library. It refers to revenues from the provision of services and/or delivery of goods on the market, such as the sale of own publications or renting premises, revenues from the main activity of the library, such as revenue from membership fees and late fees, revenue from property (interest) and revenue from aids and donations.
Rashod knjižnice jest izdatak koji je nastao vođenjem knjižnice. Obuhvaća nabavu knjižne građe, bruto prihode zaposlenika, izobrazbu knjižničnog osoblja i ostale rashode knjižnice.	Library expenditure is the expenditure incurred by managing the library. It includes the purchase of book materials, employees’ gross earnings, education of library staff and other library expenditures.
Kratice	Abbreviations
CD ROM ispisni kompaktni disk ili optički disk − memorija sa stalnim	CD ROM compact disc read-only memory
sadržajem	DVD         digital versatile disc
DVD         digitalni videodisk	ECTS       European Credit Transfer and Accumulation System
ECTS       Europski sustav prijenosa bodova	NN           Narodne novine, official gazette of the Republic of Croatia
MK           Ministarstvo kulture	WLAN      wireless local area network
NN           Narodne novine	'000          thousand
WLAN bežična lokalna internetska veza
tis.           tisuća
Znakovi	Symbols
-               nema pojave	-               no occurrence

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.

Published by the Croatian Bureau of Statistics, Zagreb, Ilica 3, P. O. B. 80

Telefon/ Phone: +385 (0) 1 4806-111, telefaks/ Fax: +385 (0) 1 4817-666

Novinarski upiti/ Press corner: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:

Persons responsible:

Dubravka Rogić Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika

Dubravka Rogić Hadžalić, Director of Demographic and Social Statistics Directorate

Lidija Brković, glavna ravnateljica

Lidija Brković, Director General

Priredile: Marija Gojević i Gordana Bralić

Prepared by: Marija Gojević and Gordana Bralić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

USERS ARE KINDLY REQUESTED TO STATE THE SOURCE.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Customer Relations and Data Protection Department

Informacije i korisnički zahtjevi Information and user requests	Pretplata publikacija Subscription
Telefon/ Phone: +385 (0) 1 4806-138, 4806-154 Elektronička pošta/ E-mail: stat.info@dzs.hr Telefaks/ Fax: +385 (0) 1 4806-148	Telefon/ Phone: +385 (0) 1 4806-115 Elektronička pošta/ E-mail: prodaja@dzs.hr Telefaks/ Fax: +385 (0) 1 4806-148