GODINA/ YEAR: LVII.

ZAGREB, 22. LISTOPADA 2020. / 22 OCTOBER 2020

BROJ/ NUMBER: 12.1.2/2.

CODEN POPCEA        ISSN 1330-0350

IZVJEŠĆE O PREKOMJERNOME PRORAČUNSKOME MANJKU I RAZINI DUGA OPĆE DRŽAVE U REPUBLICI HRVATSKOJ, LISTOPAD 2020. (ESA 2010)

EXCESSIVE DEFICIT PROCEDURE REPORT, REPUBLIC OF CROATIA, OCTOBER 2020

(ESA 2010)

Državni zavod za statistiku objavljuje proračunski manjak (deficit) i razinu duga opće države iskazane u Izvješću o prekomjernome proračunskome manjku (deficitu) i razini duga opće države (travanjsko Izvješće) za razdoblje od 2016. do 2019. prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA-e 2010) i Priručniku o deficitu i dugu opće države.		The Croatian Bureau of Statistics issues the general government deficit and debt data based on the figures reported in the Excessive Deficit Procedure Report (the April Notification) for the period from 2016 to 2019 according to the European System of National and Regional Accounts (ESA 2010) methodology and the Manual on Government Deficit and Debt.
Fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama temelji se na Izvještaju o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države. Ugovorom iz Maastrichta uspostavljena su dva glavna kriterija fiskalnog nadzora: udio proračunskog manjka (deficita) opće države zemlje članice ne smije biti veći od 3% BDP-a, a konsolidirani dug opće države veći od 60% BDP-a.		The fiscal surveillance of the European Union over the Member States is based on the Excessive Deficit Procedure Report. The Maastricht Treaty defines two main criteria of the fiscal surveillance: a deficit-to-GDP ratio and a debt-to-GDP ratio must not exceed the reference values of 3% and 60%, respectively.
Ovo izvješće podnosi se Europskoj komisiji (Eurostatu) dva puta godišnje – na kraju ožujka (travanjsko Izvješće) i na kraju rujna (listopadsko Izvješće). Izvješće se odnosi na razdoblje posljednje četiri godine i za tekuću godinu, u kojoj su podaci za tekuću godinu bazirani na prognozama Ministarstva financija. Nacionalni statistički uredi obvezni su objaviti Izvješće na svojim internetskim stranicama.		This EDP Report is submitted to the European Commission (Eurostat) twice a year – at the end of March (called the April Notification) and the end of September (the October Notification). The EDP Report refers to the last four-year period and for the current year in which current-year data are based on the Ministry of Finance forecast. National statistical offices are obliged to publish the EDP Report on their web sites.
U 2019. suficit konsolidirane opće države iznosio je 1 589 milijuna kuna, odnosno 0,4% BDP-a, dok je u 2018. suficit iznosio 962 milijuna kuna ili 0,2% BDP-a. U 2017. suficit je iznosio 2 956 milijuna kuna ili 0,8% BDP-a, dok je u 2016. deficit bio jednak -3 303 milijuna kuna ili 0,9% BDP-a.		In 2019, the consolidated general government surplus amounted to 1 589 million kuna, or 0.4% of GDP, while in 2018, the surplus amounted to 962 million kuna, or 0.2% of GDP. In 2017, the surplus amounted to 2 956 million kuna, or 0.8% of GDP, while in 2016, the deficit was equal to -3 303 million kuna, or 0.9% of GDP.
Konsolidirani dug na kraju 2019. iznosio je 292 926 milijuna kuna ili 72,8% BDP-a, dok je u 2018. iznosio 286 213 milijuna kuna, odnosno 74,3% BDP-a. U 2017. dug je iznosio 284 948 milijuna kuna, odnosno 77,5% BDP-a, dok je u 2016. iznosio 283 762 milijuna kuna, odnosno 80,8% BDP-a.		The consolidated debt at the end of 2019 amounted to 292 926 million kuna, or 72.8% of GDP, while in 2018, it amounted to 286 213 million kuna, or 74.3% of GDP. In 2017, the debt amounted to 284 948 million kuna, or 77.5% of GDP, while in 2016, it was 283 762 million kuna, or 80.8% of GDP.
Veliki utjecaj na iznos suficita u 2019. imao je suficit proračunskog salda državnog proračuna u iznosu od 50 milijuna kuna, što je poboljšanje u odnosu na prethodnu godinu za 242 milijuna kuna, kao rezultat pozitivnih ekonomskih trendova.		The surplus of 50 million kuna in the achieved working balance of the State Budget had a big impact on the surplus amount in 2019, which is an improvement of 242 million kuna compared to the previous year, as a result of positive economic trends.
Najveći utjecaj na generiranje suficita u 2019. u odnosu na prethodne godine imao je pozitivan financijski rezultat izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća te povećanje poreznih prihoda. U 2019. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 81 289 milijuna kuna, što je porast od 6,0% u odnosu na 2018., dok su tekući porezi na dohodak i bogatstvo prikupljeni u iznosu od 26 745 milijuna kuna, odnosno 7,9% više nego u prethodnoj godini.		The biggest impact on generating surplus in 2019 compared to previous years was caused by the positive financial result of extrabudgetary users and public corporations, as well as an increase in tax revenues. In 2019, taxes on production and import were collected in the amount of 81 289 million kuna, which was an increase of 6.0% compared to 2018, while the current taxes on income and wealth were collected in the amount of 26 745 million kuna, which was 7.9% higher than in the previous year.
Porezni podaci prema obračunu nacionalnih računa jesu podaci o državnim novčanim primicima koji su prilagođeni metodologiji ESA-e na način da se primjenjuje metoda vremenskog prilagođavanja (metoda TAC).		National accounts data on taxes are data on government cash receipts adjusted to the concepts of ESA in a way that time-adjusted cash (TAC) method is implemented.
Osim toga, utjecaj na generiranje suficita imalo je i povećanje svih ostalih prihodnih kategorija koje, među ostalim, uključuju primljene transfere, primljeni vlasnički dohodak te output. U 2019. kamatni rashodi iznosili su 8 861 milijun kuna, što je za 0,1% više nego u 2018., kada su iznosili 8 852 milijuna kuna.		In addition, the impact on generating surplus was also caused by an increase in all other revenue categories, which also include transfers receivable, property income receivable and total output. In 2019, paid interests amounted to 8 861 million kuna, which was an increase of 0.1% compared to 2018, when they amounted to 8 852 million kuna.
Nadalje, ostvaren je porast investicija, koje su u 2019. iznosile 17 320 milijuna kuna, što je za 28,4% više nego u 2018. Ostvarena su plaćanja po pozvanim jamstvima za brodogradilišta u iznosu od 1 495 milijuna kuna, što je utjecalo na smanjenje suficita.		Furthermore, an increase in investments was recorded, which amounted to 17 320 million kuna in 2019, which was 28.4% higher than in 2018. Payments for guarantees called for shipyards were recorded in the amount of 1 495 million kuna, which influenced the decrease in surplus.
U usporedbi s Travanjskom notifikacijom, deficit/suficit države za razdoblje od 2016. do 2019. revidiran je te je u 2016. deficit bio manji za 35 milijuna kuna ili 0,01% BDP-a, dok je u 2017. suficit bio veći za 36 milijuna kuna ili 0,01% BDP-a, dok je u 2018. suficit bio veći za 113 milijuna kuna ili 0,03% BDP-a te u 2019. veći za 36 milijuna kuna ili 0,01% BDP-a. Spomenute revizije proizlaze najvećim dijelom zbog promjena sektorske klasifikacije, ažuriranja izvora podataka i ostalih manjih metodoloških izmjena.	Compared to the April Notification, the government deficit/surplus for the period from 2016 to 2019 has been revised and the deficit was 35 million kuna lower in 2016, or 0.01% of GDP, while in 2017, the surplus was 36 million kuna higher, or 0.01% of GDP, in 2018, the surplus was 113 million kuna higher, or 0.03% of GDP, and in 2019, it was 36 million kuna higher, or 0.01% of GDP. The aforementioned revisions resulted mainly from updating of the sector classification, updating of data sources and other minor methodological changes.
Nadalje, u obuhvat opće države nakon Travanjske notifikacije, u skladu s Priručnikom o javnom deficitu i dugu uključena su javna poduzeća koja obavljaju pomoćne funkcije države. Ona, među ostalim, uključuje i razvojne agencije, poduzetničke centre, centre kompetencije te ostale jedinice koje obavljaju pomoćne djelatnosti države ovog tipa.	Additionally, in accordance with the Manual on Government Deficit and Debt, the general government coverage after the April Notification included public units that give ancillary government services. They, among others, also include developing agencies, entrepreneur centres, competence centres and other similar ancillary units.
U 2019. primarni suficit opće države iznosio je 10 450 milijuna kuna ili 2,6% BDP-a, što je za 6,5% više nego u 2018.	In 2019, the primary surplus of the general government amounted to 10 450 million kuna, or 2.6% of GDP, which was 6.5% higher than in 2018.
Razina konsolidiranog duga sektora opće države (tzv. maastrichtški dug) na kraju 2019. bila je za 6,7 milijardi kuna ili 2,3% veća u odnosu na stanje s kraja 2018. Od toga je 5,6 milijardi objašnjeno neto zaduživanjem, a ostatak pozitivnim tečajnim promjenama kune u odnosu na euro.	The level of the consolidated general government debt (the so-called Maastricht debt) at the end of 2019 was 6.7 billion kuna, or 2.3% higher than at the end of 2018. Out of that, 5.6 billion kuna was accounted for by net borrowing and the rest by positive exchange rate changes in the kuna against the euro.
I dalje je prisutan negativan trend udjela maastrichtškog duga u BDP-u, koji je u odnosu na 2018. pao za 1,5 postotnih bodova te je na kraju 2019. iznosio 72,8% BDP-a, što je determinirano proporcionalno većim rastom nominalnog BDP-a u odnosu na porast duga sektora opće države.	There is still a negative trend in Maastricht's debt-to-GDP ratio, which fell by 1.5 percentage points compared to 2018 and stood at 72.8% of GDP at the end of 2019, as determined by a larger increase in the nominal GDP compared to the growth in the general government sector debt.
Ovdje možete preuzeti EDP tablice iz ovog Priopćenja u Excel-formatu. Ovdje možete preuzeti tablicu temeljnih agregata sektora opće države  u Excel-formatu. Ovdje možete preuzeti tablicu detaljne razrade poreza i socijalnih doprinosa prema vrsti poreza ili socijalnih doprinosa.	EDP excel tables from this First Release can be downloaded here. Excel table with data on the main aggregates of the general government sector from this First Release can be downloaded here. Excel table with data on detailed tax and social contribution receipts by type of tax or social contribution can be downloaded here.

1.   PRIKAZ PREKOMJERNOGA PRORAČUNSKOG MANJKA/VIŠKA I RAZINE DUGA TE POVEZANIH PODATAKA

REPORTING OF EXCESSIVE GOVERNMENT DEFICIT/SURPLUS AND DEBT LEVELS AND PROVISION OF ASSOCIATED DATA

	2016.		2017.		2018.		2019.
	mil. kuna Mln kuna	%	mil. kuna Mln kuna	%	mil. kuna Mln kuna	%	mil. kuna Mln kuna	%
Bruto domaći proizvod, tekuće tržišne cijene Gross domestic product at current market prices	351 197	100	367 501	100	385 377	100	402 337	100
	Neto uzajmljivanje (-)/neto pozajmljivanje (+) Net borrowing (-)/net lending (+)
Opća država General government	-3 303	-0,9	2 956	0,8	962	0,2	1 589	0,4
Središnja država Central government	-4 120	-1,2	2 341	0,6	606	0,2	2 262	0,6
Lokalna država Local government	-135	-0,04	-63	-0,02	-419	-0,1	-1 533	-0,4
Fondovi socijalne sigurnosti Social security funds	952	0,3	678	0,2	775	0,2	861	0,2
	Konsolidirani dug opće države General government consolidated gross debt
Opća država General government	283 762	80,8	284 948	77,5	286 213	74,3	292 926	72,8
	Rashodi opće države General government expenditure
Bruto investicije u fiksni kapital Gross fixed capital formation	11 539	3,3	10 107	2,8	13 489	3,5	17 320	4,3
Kamate (konsolidirano) Interest (consolidated)	10 780	3,1	9 719	2,6	8 852	2,3	8 861	2,2

2.   USPOREDNI PRIKAZ LISTOPADSKE NOTIFIKACIJE 2020. I TRAVANJSKE NOTIFIKACIJE 2020. PREKOMJERNOGA PRORAČUNSKOG MANJKA
      I RAZINE DUGA

      COMPARISON OF OCTOBER 2020 NOTIFICATION WITH APRIL 2020 NOTIFICATION OF GOVERNMENT DEFICIT AND DEBT LEVELS

			2016.		2017.		2018.		2019.
			mil. kuna Mln kuna	%	mil. kuna Mln kuna	%	mil. kuna Mln kuna	%	mil. kuna Mln kuna	%
Neto uzajmljivanje (-)/neto pozajmljivanje (+) (B.9) Net borrowing (-) / Net lending (+) (B. 9)
	Listopadska notifikacija 2020. October 2020 Notification		-3 303	-0,9	2 956	0,8	962	0,2	1 589	0,4
	Travanjska notifikacija 2020. April 2020 Notification		-3 338	-1,0	2 920	0,8	850	0,2	1 553	0,4
		Razlika Difference	35	0,0	36	0,0	113	0,0	36	0,0
Konsolidirani dug opće države General government consolidated debt
	Listopadska notifikacija 2020. October 2020 Notification		283 762	80,8	284 948	77,5	286 213	74,3	292 926	72,8
	Travanjska notifikacija 2020. April 2020 Notification		283 753	80,8	284 920	77,8	286 138	74,7	293 020	73,2
		Razlika Difference	9	0,0	28	-0,2	75	-0,4	-94	-0,4

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA	NOTES ON METHODOLOGY
Osnovni pojmovi i definicije	Basic concepts and definitions
Sektor opće države (S.13) uključuje sve institucionalne jedinice koje su ostali netržišni proizvođači, čiji je output namijenjen individualnoj i zajedničkoj potrošnji, te se uglavnom financira od obveznih uplata jedinica koje pripadaju drugim sektorima i/ili svih institucionalnih jedinica koje su ponajprije uključene u preraspodjelu nacionalnog dohotka i bogatstva.	The general government sector (S.13) includes all institutional units that are other non-market producers, whose output is intended for individual and collective consumption and mainly financed by compulsory payments made by units belonging to other sectors and/or all institutional units principally engaged in the redistribution of national income and wealth.
Sektor opće države sastoji se od tri podsektora: središnje države (S.1311), lokalne države (S.1313) i fondova socijalnog osiguranja (S.1314). Središnja država obuhvaća državne upravne organizacije, državne agencije te ostale vladine institucije koje imaju nadležnost nad cijelim gospodarskim teritorijem te su odvojene od fondova socijalne sigurnosti. Središnja država uključuje i neprofitne institucije koje su pod kontrolom i uglavnom ih financira središnja vlast. Središnja država u ovome fiskalnom izvješću obuhvaća korisnike državnog proračuna, izvanproračunske korisnike (Hrvatske vode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske ceste, Hrvatski fond za privatizaciju do 31. ožujka 2011., Agenciju za upravljanje državnom imovinom do 30. rujna 2013., Centar za restrukturiranje i prodaju te Državni ured za upravljanje državnom imovinom kao njezinih pravnih slijednika) HŽ Infrastrukturu, HRT, Hrvatske autoceste, Autocestu Rijeka ‒ Zagreb, zajedno s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, Državnom agencijom za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatskim operatorom tržišta energije i Hrvatskom regulatornom agencijom za mrežne djelatnosti koji su reklasificirani u sektor države (središnje države).	The general government consists of three sub-sectors: the central government (S.1311), the local government (S.1313) and the social security funds sub-sector (S.1314). The central government comprises departments of government administration and other central government agencies, authorities and institutions whose jurisdiction covers the entire economic territory, apart from the administration of the social security funds sub-sector. It also includes non-profit institutions that are controlled and chiefly financed by the central government. The central government in this EDP Report includes central government budgetary users, extra-budgetary users (the Croatian Waters, the Fund for Environmental Protection and Energy Efficiency, the Croatian Roads, the Croatian Privatization Fund until 31 March 2011, the Agency for Management of the Public Property until 30 September 2013, that is, the Restructuring and Sale Center and the State Property Management Administration as its legal successors), the Croatian Railways Infrastructure, the Croatian Radio and Television, Hrvatske Autoceste d. o. o., the Rijeka-Zagreb Motorway together with the Croatian Bank for Reconstruction and Development, the State Agency for Deposit Insurance and Bank Resolution, the Croatian Energy Market Operator and Croatian Regulatory Authority for Network Industries, which have been reclassified into the government sector (the central government).
Lokalna država obuhvaća jedinice lokalne i područne samouprave te sve korisnike lokalnih proračuna. Uključuje i neprofitne institucije koje su pod kontrolom lokalne vlasti i uglavnom ih ona financira. Podsektor fondova socijalne sigurnosti uključuje sve institucionalne jedinice čija je primarna djelatnost administracija sustava socijalne sigurnosti. Stoga taj sektor čine Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje.	The local government sector comprises local and regional self-government units as well as all local budget users. Included in the local government sector are also non-profit institutions controlled and chiefly financed by local authorities. The social security funds sub-sector includes all public sector institutional units whose main activity consists in administrating funded social insurance systems. Therefore, it consists of the Croatian Health Insurance Fund, the Croatian Institute for Pension Insurance and the Croatian Employment Institute.
Proračunski manjak (višak) znači neto uzajmljivanje/neto pozajmljivanje (EDP B.9) sektora opće države (S.13) odnosno razliku između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda, kako je definirano u ESA-i 2010.	The government deficit (surplus) means the net borrowing/net lending (EDP B.9) of the general government sector (S.13) defined as a difference between a total revenue and a total expenditure.
Prema novoj metodologiji ESA-e 2010 nema više prilagodbi za tretman tijekova kamata iz swap ugovora i sporazuma o terminskom tečaju, tako da su EDP B.9 i B.9 prema metodologiji ESA-e 2010 jednaki.	According to the new ESA 2010 methodology, no further adjustments are made in the treatment of the interest calculation of flows relating to swaps and forward rate agreements, which means that EDP B.9 is now aligned with B.9 according to the ESA 2010.
Dug opće države predstavlja bruto nominalnu vrijednost duga na kraju godine. Dug se odnosi na jedinice klasificirane prema službenoj sektorskoj klasifikaciji u sektor opće države (S.13), a čine ga sljedeći financijski instrumenti: gotovina i depoziti (AF.2); dužnički vrijednosni papiri (AF.3) te krediti i zajmovi (AF.4), kako je definirano u ESA-i 2010.	The general government debt is defined as gross debt nominal value at the year end. The debt refers to the units classified in the general government sector (S.13) according to the sector classification and consists of the following financial instruments: currency and deposits (AF.2), debt securities (AF.3) and loans (AF.4), as defined in the ESA 2010.

Kratice		Abbreviations
BDP	bruto domaći proizvod	EDP	excessive deficit procedure
EDP	postupak prekomjernog deficita	ESA	European System of Accounts
ESA	Europski sustav nacionalnih računa	EU	European Union
EU	Europska unija	GDP	gross domestic product
HRT	Hrvatska radiotelevizija	mln	million
HŽ	Hrvatske željeznice	VAT	value added tax
mil.	milijun
PDV	porez na dodanu vrijednost

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.

Published by the Croatian Bureau of Statistics, Zagreb, Ilica 3, P. O. B. 80

Telefon/ Phone: +385 (0) 1 4806-111, telefaks/ Fax: +385 (0) 1 4817-666

Novinarski upiti/ Press corner: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:

Persons responsible:

Suzana Šamec, načelnica Sektora makroekonomskih statistika

Suzana Šamec, Director of Macroeconomic Statistics Directorate

Lidija Brković, glavna ravnateljica

Lidija Brković, Director General

Priredili: Valentina Hudiluk, Milan Milković i Maja Bačelić

Prepared by: Valentina Hudiluk, Milan Milković and Maja Bačelić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

USERS ARE KINDLY REQUESTED TO STATE THE SOURCE.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Customer Relations and Data Protection Department

Informacije i korisnički zahtjevi Information and user requests	Pretplata publikacija Subscription
Telefon/ Phone: +385 (0) 1 4806-138, 4806-154 Elektronička pošta/ E-mail: stat.info@dzs.hr Telefaks/ Fax: +385 (0) 1 4806-148	Telefon/ Phone: +385 (0) 1 4806-115 Elektronička pošta/ E-mail: prodaja@dzs.hr Telefaks/ Fax: +385 (0) 1 4806-148