GODINA/ YEAR: LVII.

ZAGREB, 9. LISTOPADA 2020./ 9 OCTOBER, 2020

BROJ/ NUMBER: 14.1.1.

CODEN POPCEA        ISSN 1330-0350

ANKETA O DOHOTKU STANOVNIŠTVA 2019.

STATISTICS ON INCOME AND LIVING CONDITIONS 2019

POKAZATELJI SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI U 2019.

INDICATORS OF POVERTY AND SOCIAL EXCLUSION, 2019

Anketa o dohotku stanovništva istraživanje je na kojem se temelji izračun pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti za Republiku Hrvatsku. Provedba Ankete usklađena je s uredbama EU-a i Eurostatovom metodologijom propisanima za istraživanje EU-SILC (Statistics on Income and Living Conditions). Istraživanje SILC, na razini EU-a, obvezatno je istraživanje i referentni izvor podataka za praćenje statistike dohotka, siromaštva i socijalne isključenosti. Istraživanje provode sve zemlje članice redovito u godišnjoj periodici.	The Survey on Income and Living Conditions is the basis for the calculation of the indicators of poverty and social exclusion for the Republic of Croatia. The implementation of the Survey is in line with EU regulations and Eurostat`s methodology for the EU-SILC Survey. At the EU level, SILC is an obligatory survey and a reference data source for the monitoring of income, poverty and social exclusion statistics. SILC is carried out in all Member States on a regular annual basis.
Pokazatelji se temelje na konceptu relativnog siromaštva koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu (veličinu kućanstva) i distribuciju dohotka unutar populacije. Osnovni je pokazatelj stopa rizika od siromaštva. To je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva postavljen je na 60% od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnoga raspoloživog dohotka svih osoba.	The indicators are based on the concept of relative poverty, which takes into consideration the household disposable income, the number of household members (household size) and the income distribution within the population. The main indicator is the at-risk-of-poverty rate, which represents a percentage of persons with the equivalised total disposable income below the at-risk-of-poverty threshold. The at-risk-of-poverty rate does not show the actual number of poor people, but rather how many of them have an income below the at-risk-of-poverty threshold. The at-risk-of-poverty threshold is determined as 60% of the middle value (median) of the equivalised disposable income of all persons.
Prema podacima Ankete, stopa rizika od siromaštva u 2019. iznosila je 18,3%.	According to the Survey data, the at-risk-of-poverty rate in 2019 was 18.3%.
Prag rizika od siromaštva u 2019. za jednočlano kućanstvo iznosio je 32 520 kuna na godinu, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 68 292 kune na godinu.	The at-risk-of-poverty threshold for a one-person household amounted to 32 520 kuna per year in 2019, while for a household consisting of two adults and two children younger than 14, it was 68 292 kuna per year.

1.   KLJUČNI POKAZATELJI SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI U 2019.

      KEY INDICATORS OF POVERTY AND SOCIAL EXCLUSION, 2019

Stopa rizika od siromaštva, %	18,3	At-risk-of-poverty rate, %
Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, %	23,3	People at risk of poverty or social exclusion, %
Osobe u teškoj materijalnoj deprivaciji (četiri ili više stavki), %	7,3	People severely materially deprived (four or more items), %
Osobe koje žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada, %	9,2	People living in households with very low work intensity, %
Prag rizika od siromaštva, kune		At-risk-of-poverty threshold, kuna
Jednočlano kućanstvo	32 520	One-person household
Kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece	68 292	Household consisting of two adults and two children
Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera, %		At-risk-of-poverty rate before social transfers, %
Socijalni transferi nisu uključeni u dohodak	24,3	Social transfers excluded from income
Mirovine i socijalni transferi nisu uključeni u dohodak	41,0	Pensions and social transfers excluded from income
Stopa rizika od siromaštva određena prema 2012., %	10,6	At-risk-of-poverty rate anchored at 2012, %
Prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu, kune	105 932	Average disposable income per household, kuna
Prosjek ekvivalentnoga raspoloživog dohotka, kune	60 009	Average equivalised disposable income, kuna

Pokazatelj Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti odnosi se na one osobe koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj deprivaciji ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada. Prema tom pokazatelju za 2019., u Republici Hrvatskoj u takvu je položaju bilo 23,3% osoba.	The People at risk of poverty or social exclusion indicator refers to persons who are at risk of poverty, or severely deprived, or living in a household with a low work intensity. According to this indicator for 2019, there were 23.3% of persons in that position in the Republic of Croatia.
Stopa teške materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje četiri od devet stavaka materijalne deprivacije i u 2019. iznosila je 7,3%.	The severe material deprivation rate presents the percentage of persons who live in households that cannot afford at least four of nine deprivation items and in 2019, it was 7.3%.
Pokazatelj Osobe koje žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada odnosi se na one osobe (u dobi od 0 do 59 godina) koje žive u kućanstvima čiji je intenzitet rada manji od 0,2 i u 2019. iznosio je 9,2%.	The People living in households with very low work intensity indicator refers to persons (aged 0 – 59) living in households with a work intensity lower than 0.2. In 2019, it amounted to 9.2%.
Usporedba osnovne stope rizika od siromaštva i stope rizika od siromaštva prije socijalnih transfera pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz dohotka utječe na povećanje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva s osnovnih 18,3% na stopu od 24,3%. Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva iznosi 41,0%.	The comparison between the standard at-risk-of-poverty rate and the at-risk-of-poverty rate before social transfers shows that the exclusion of social transfers from the income caused an increase in the percentage of persons at risk of poverty, from the standard 18.3% rate to the 24.3% rate. When both social transfers and pensions had been excluded from the income, the at-risk-of-poverty rate reached 41.0%.
Stopa rizika od siromaštva određena prema pragu rizika od siromaštva iz 2012. jest pokazatelj koji uzima u obzir promjene u troškovima života i izračunana je na temelju deflacioniranog praga rizika od siromaštva iz 2012. Ta je stopa u 2019. iznosila 10,6% i upućuje na manji broj osoba u riziku od siromaštva u 2019. u odnosu na 2012., kada je stopa rizika od siromaštva iznosila 20,4%.	At-risk-of-poverty rate established according to the at-risk-of -poverty threshold from 2012 is an indicator that takes into account the changes in the costs of living and has been calculated on the basis of deflated at-risk-of-poverty threshold from 2012. That rate amounted to 10.6% in 2019 and implies that a smaller number of people were at risk of poverty in 2019 than in 2012, when the at-risk-of-poverty rate was 20.4%.
Prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu iznosio je 105 932 kune u 2019., dok je prosjek ekvivalentnoga raspoloživog dohotka iznosio 60 009 kuna.	Average disposable income per household was 105 932 kuna in 2019, while the average equivalised disposable income amounted to   60 009 kuna.

2.             STOPA RIZIKA OD SIROMAŠTVA I OSOBE U RIZIKU OD SIROMAŠTVA ILI SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI PREMA NKPJS-u 2012. – 2. RAZINA
   I ZA REPUBLIKU HRVATSKU U 2019.

      AT-RISK-OF-POVERTY RATE AND PEOPLE AT RISK OF POVERTY OR SOCIAL EXCLUSION, AT NUTS 2 LEVEL AND FOR REPUBLIC OF CROATIA, 2019

%

	Republika Hrvatska Republic of Croatia	Jadranska Hrvatska Adriatic Croatia	Kontinentalna Hrvatska Continental Croatia
Stopa rizika od siromaštva, %	18,3	16,1	19,4	At-risk-of-poverty rate, %
Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, %	23,3	22,0	23,9	People at risk of poverty or social exclusion, %

Veličina uzorka, na kojem je provedena Anketa u 2019., osigurava podatke za izračun statistički pouzdanih pokazatelja na razini Republike Hrvatske te na nižim prostornim razinama, dvije prostorne jedinice za statistiku 2. razine – Jadransku Hrvatsku i Kontinentalnu Hrvatsku.	The sample size, on which basis the 2019 Survey was conducted, provides data for calculating statistically reliable indicators at the level of the Republic of Croatia and at lower spatial levels, at NUTS 2 level –Adriatic Croatia and Continental Croatia.
Stopa rizika od siromaštva za Jadransku Hrvatsku u 2019. iznosila je 16,1%, dok je za Kontinentalnu Hrvatsku iznosila 19,4%.	At-risk-of-poverty rate in 2019 was 16.1% for Adriatic Croatia, while for Continental Croatia it amounted to 19.4%.
Pokazatelj Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za Jadransku Hrvatsku u 2019. iznosio je 22,0%, a za Kontinentalnu Hrvatsku iznosio je 23,9%.	In 2019, the People at risk of poverty or social exclusion indicator amounted to 22.0% for Adriatic Croatia and to 23.9%. for Continental Croatia.

3.   STOPA RIZIKA OD SIROMAŠTVA PREMA DOBI I SPOLU U 2019.

      AT-RISK-OF-POVERTY RATE, BY AGE AND SEX, 2019

%

Dobne skupine	Ukupno Total	Muški Men	Ženski Women	Age groups
Ukupno	18,3	17,2	19,3	Total
0 – 17 godina	17,1	17,6	16,7	0 – 17 years
18 – 24 godine	14,3	14,6	14,0	18 – 24 years
25 – 54 godine	12,9	13,6	12,1	25 – 54 years
55 – 64 godine	20,3	19,2	21,4	55 – 64 years
65 ili više godina	30,1	24,9	33,6	65 years or over

Stopa rizika od siromaštva prema dobi i spolu u 2019. najviša je u osoba u dobi od 65 ili više godina te je iznosila 30,1%. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu najveća te je stopa rizika od siromaštva u žena iznosila 33,6%, a u muškaraca 24,9%. Najniža je stopa rizika od siromaštva u osoba u dobi od 25 do 54 godine i iznosila je 12,9%. U muškaraca te dobi iznosila je 13,6%, a u žena 12,1%.

The at-risk-of-poverty rate, by age and sex, was the highest  for persons aged 65 years or over and amounted to 30.1% in 2019. The difference by sex was the highest in this age group and amounted to 33.6% for women and to 24.9% for men. The lowest at-risk-of-poverty rate was recorded for persons aged from 25 to 54 and amounted to 12.9%. In this age group, it amounted to 13.6% for men and to 12.1% for women.

4.   STOPA RIZIKA OD SIROMAŠTVA PREMA NAJČEŠĆEM STATUSU U AKTIVNOSTI I SPOLU U 2019.

      AT-RISK-OF-POVERTY RATE, BY MOST FREQUENT ACTIVITY STATUS AND SEX, 2019

%

Status aktivnosti	Ukupno Total	Muški Men	Ženski Women	Activity status
Rade	5,1	5,7	4,3	At work
Zaposlenici	4,2	4,8	3,5	Employees
Samozaposleni	12,6	12,1	13,9	Self-employed
Ne rade	30,0	29,6	30,3	Not at work
Nezaposleni	45,3	55,0	36,6	Unemployed
Umirovljenici	26,1	22,5	29,1	Retired
Ostali neaktivni	29,1	28,0	29,6	Other inactive

Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti izračunana je za osobe u dobi od 18 ili više godina. Najčešći status aktivnosti osobe jest onaj u kojem je osoba provela najmanje sedam mjeseci u referentnom razdoblju.	The at-risk-of-poverty rate, by the most frequent activity status, was calculated for persons aged 18 or over. The most frequent activity status is the one a person had for at least seven months in the reference period.
U 2019. stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti bila je najviša za nezaposlene osobe i iznosila je 45,3%. Za nezaposlene muškarce iznosila je 55,0%, a za nezaposlene žene 36,6%. Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti bila je najmanja za zaposlenike, 4,2%. Za žene je iznosila 3,5%, a za muškarce 4,8%.	In 2019, the at-risk-of-poverty rate by the most frequent activity status was the highest for unemployed persons and amounted to 45.3%. It was 55.0% for unemployed men and 36.6% for unemployed women. The lowest at-risk-of-poverty rate by the most frequent activity status was recorded for employees, 4.2%. It amounted to 3.5% for female employees and 4.8% for male employees.

5.   STOPA RIZIKA OD SIROMAŠTVA PREMA TIPU KUĆANSTVA U 2019.

      AT-RISK-OF-POVERTY RATE, BY HOUSEHOLD TYPE, 2019

%

Kućanstva bez uzdržavane djece	21,8	Households without dependent children
Jednočlano kućanstvo	44,7	One-person household
Muškarci	37,6	Men
Žene	48,7	Women
Jednočlano kućanstvo, osoba mlađa od 65 godina	35,4	One-person household, person under 65 years
Jednočlano kućanstvo, osoba u dobi od 65 ili više godina	50,3	One-person household, 65 years or over
Dvije odrasle osobe	23,2	Two adults
Dvije odrasle osobe, obje mlađe od 65 godina	17,3	Two adults, both under 65 years
Dvije odrasle osobe, barem jedna u dobi od 65 ili više godina	26,9	Two adults, at least one adult 65 years or over
Dvije ili više odraslih osoba	16,6	Two or more adults
Tri ili više odraslih osoba	10,6	Three or more adults
Kućanstva s uzdržavanom djecom	15,0	Households with dependent children
Jedan roditelj s jednim ili više uzdržavane djece	33,8	Single parent with one or more dependent children
Dvije odrasle osobe s jednim djetetom	10,4	Two adults with one dependent child
Dvije odrasle osobe s dvoje djece	8,9	Two adults with two dependent children
Dvije odrasle osobe s troje ili više djece	25,6	Two adults with three or more dependent children
Dvije ili više odraslih osoba s uzdržavanom djecom	14,3	Two or more adults with dependent children
Tri ili više odraslih osoba s uzdržavanom djecom	15,6	Three or more adults with dependent children

Stopa rizika od siromaštva prema tipu kućanstva izračunana je za kategorije kućanstava bez uzdržavane djece i s uzdržavanom djecom.	The at-risk-of-poverty rate, according to the household type, was calculated for the categories of households without dependent children and with dependent children.
U kućanstvima bez uzdržavane djece najviše stope rizika od siromaštva u 2019. zabilježene su u jednočlanim kućanstvima, i to u onima koje čine osobe u dobi od 65 ili više godina, 50,3%, te u onima koje čine žene, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 48,7%.	Within the category of households with no dependent children, the highest at-risk-of-poverty rates in 2019 were recorded for one-person  households, particularly for households consisting of persons aged 65 or over, 50.3%, and for single female households, 48.7%.
U kategoriji kućanstava s uzdržavanom djecom najviše stope rizika od siromaštva zabilježene su u kućanstvima koja čine jedan roditelj s uzdržavanom djecom, za koje je stopa iznosila 33,8%, i u kućanstvima s dvije odrasle osobe s troje ili više djece, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 25,6%.	Within the category of households with dependent children, the highest at-risk-of-poverty rates were recorded for households consisting of a single parent with dependent children, 33.8%, and for households with two adults with three or more children, 25.6%.

6.   STOPA RIZIKA OD SIROMAŠTVA PREMA INTENZITETU RADA KUĆANSTVA U 2019.

      AT-RISK-OF-POVERTY RATE, BY WORK INTENSITY OF HOUSEHOLD, 2019

%

Kućanstva bez uzdržavane djece		Households without dependent children
Vrlo niski intenzitet rada (0 – 0,2)	62,1	Very low work intensity (0 – 0.2)
Niski intenzitet rada (0,2 – 0,45)	21,4	Low work intensity (0.2 – 0.45)
Srednji intenzitet rada (0,45 – 0,55)	9,5	Medium work intensity (0.45 – 0.55)
Visoki intenzitet rada (0,55 – 0,85)	1,6	High work intensity (0.55 – 0.85)
Vrlo visoki intenzitet rada (0,85 – 1)	1,4	Very high work intensity (0.85 – 1)
Kućanstva s uzdržavanom djecom		Households with dependent children
Vrlo niski intenzitet rada (0 – 0,2)	78,0	Very low work intensity (0 – 0.2)
Niski intenzitet rada (0,2 – 0,45)	37,8	Low work intensity (0.2 – 0.45)
Srednji intenzitet rada (0,45 – 0,55)	27,9	Medium work intensity (0.45 – 0.55)
Visoki intenzitet rada (0,55 – 0,85)	5,1	High work intensity (0.55 – 0.85)
Vrlo visoki intenzitet rada (0,85 – 1)	2,4	Very high work intensity (0.85 – 1)

Stopa rizika od siromaštva prema intenzitetu rada kućanstva izračunana je za kategorije kućanstva bez uzdržavane djece i s uzdržavanom djecom za osobe u dobnoj skupini od 0 do 59 godina.

At-risk-of-poverty rate by work intensity of a household was calculated for households without dependent children and households with dependent children for persons aged 0 – 59.

U 2019. stopa rizika od siromaštva prema intenzitetu rada kućanstva najviša je za kućanstva s vrlo niskim intenzitetom rada te za kućanstva s uzdržavanom djecom iznosila je 78,0%, a za kućanstva bez uzdržavane djece iznosila je 62,1%. Vrlo niski intenzitet rada odnosi se na situaciju u kojoj osobe žive u kućanstvima u kojima nitko ne radi ili radi vrlo malo, odnosno radno sposobni članovi rade do 20% od ukupnog broja mjeseci u kojima su mogli raditi u referentnom razdoblju.

The at-risk-of-poverty rate by work intensity in 2019 was the highest for households with very low work intensity. Thus, for households with dependent children it amounted to 78.0%, while for households without dependent children it amounted to 62.1%. Very low work intensity refers to the situation of persons living in households where nobody works or works very little, meaning that working-age household members work up to 20% of the total number of months they could have worked in the reference period.

7.   POKAZATELJI MATERIJALNE DEPRIVACIJE U 2019.

      MATERIAL DEPRIVATION INDICATORS, 2019

Postotak osoba koje žive u kućanstvu koje:				Percentage of persons living in household that suffer from:
	-	ne mogu si priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim	6,6		-	Inability to keep home adequately warm during the coldest
		mjesecima, %				months, %
	-	ne mogu si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora	48,6		-	Inability to afford a one-week annual holiday away
		izvan kuće, %				from home, %
	-	ne mogu si svaki drugi dan priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent, %	7,9		-	Inability to afford a meal with meat, chicken, fish or vegetarian equivalent every second day, %
	-	ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak, %	51,7		-	Inability to face unexpected financial expenses, %
	-	kasne s plaćanjem obveza (stambenoga kredita, najamnine, računa za režije ili potrošačkoga kredita), %	15,7		-	Being in arrears with mortgage or rent payments, utility bills or hire purchase, %
Mogućnost spajanja kraja s krajem, %				Ability to make ends meet, %
	-	vrlo teško	11,9		-	With great difficulty
	-	teško	23,6		-	With difficulty
	-	s malim poteškoćama	44,4		-	With some difficulty
	-	uglavnom lako	15,1		-	Fairly easily
	-	lako	4,1		-	Easily
	-	vrlo lako	0,9		-	Very easily
Stopa materijalne deprivacije (tri ili više stavki), %			19,6	Material deprivation rate (three or more items), %
Intenzitet materijalne deprivacije, prosječan broj stavki			3,6	Intensity of material deprivation, mean number of items

Materijalna deprivacija odnosi se na pokazatelje koji upućuju na materijalne uvjete koji utječu na kvalitetu života kućanstava.		Material deprivation refers to indicators showing material conditions affecting the quality of life of the households.
Prema podacima Ankete u 2019., bilo je:		In 2019, according to the Survey data, there were:
-	6,6% osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima	-	6.6% of persons living in households that could not afford to keep home adequately warm during the coldest months
-	48,6% osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove svoga kućanstva	-	48.6% of persons living in households that could not afford a one -week annual holiday away from home for all household members
-	7,9% osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan	-	7.9% of persons living in households that could not afford a meal with meat, chicken, fish (or a vegetarian equivalent) every second day
-	51,7% osoba koje žive u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava	-	51.7% of persons living in households that could not face unexpected financial expenses from own resources
-	15,7% osoba koje žive u kućanstvima koja su u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih poteškoća kasnila s plaćanjem obveza (stambenoga kredita, najamnine, računa za režije ili potrošačkoga kredita)	-	15.7% of persons living in households who were in arrears with mortgage or rent payments, utility bills or hire purchase in the last 12 months due to financial difficulties
-	11,9% osoba živi u kućanstvima koja vrlo teško spajaju kraj s krajem,  23,6% osoba koje žive u kućanstvima koja teško spajaju kraj s krajem, a 44,4% osoba koje žive u kućanstvima koja spajaju kraj s krajem s malim teškoćama. Najmanji postotak osoba (0,9%) živi u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem.	-	11.9% of persons living in households that made ends meet with great difficulty, 23.6% of persons living in households that made ends meet with difficulty and 44.4% of persons living in households that made ends meet with some difficulty. The lowest percentage of persons (0.9%) lived in households that made ends meet very easily.
Stopa materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu, isključivo zbog financijskih razloga, priuštiti najmanje tri od devet stavki materijalne deprivacije. Stopa materijalne deprivacije u Republici Hrvatskoj u 2019. iznosila je 19,6%.		The material deprivation rate presents the percentage of persons who live in households that cannot afford, exclusively due to lack of financial resources, at least three of nine deprivation items. The material deprivation rate in 2019 for the Republic of Croatia was 19.6%.
Intenzitet materijalne deprivacije prikazuje prosječan broj stavki materijalnog oskudijevanja po osobi i u 2019. iznosio je 3,6 stavki, a izračunava se za osobe koje si ne mogu priuštiti najmanje tri od devet stavki materijalne deprivacije.		The intensity of material deprivation indicates the mean number of material deprivation items per person, which amounted to 3.6 in 2019. It is calculated for persons who cannot afford at least three of nine deprivation items.

8.   OSTALI POKAZATELJI SIROMAŠTVA U 2019.

      OTHER POVERTY INDICATORS, 2019

Nejednakost distribucije dohotka – kvintilni omjer (S80/S20)	4,8	Inequality of income distribution – quintile share ratio (S80/S20)
Ginijev koeficijent	29,2	Gini coefficient
Relativni jaz rizika od siromaštva, %	26,2	Relative at-risk-of-poverty gap, %
Raspršenost oko praga rizika od siromaštva, %		Dispersion around at-risk-of-poverty threshold, %
40-postotni prag	7,2	40% cut-off
50-postotni prag	12,2	50% cut-off
70-postotni prag	25,6	70% cut-off
Stopa rizika od siromaštva prema statusu stanovanja, %		At-risk-of-poverty rate by tenure status, %
Stanar	22,2	Tenant
Vlasnik ili stanuje besplatno	18,2	Owner or rent free

Kvintilni omjer (S80/S20) jest pokazatelj dohodovne nejednakosti koji mjeri odnos između petoga i prvoga kvintila distribucije dohotka, tj. odnos ukupnoga ekvivalentnog dohotka 20% populacije s najvećim dohotkom i ukupnoga ekvivalentnog dohotka 20% populacije s najmanjim dohotkom. U 2019. taj je pokazatelj iznosio 4,8, što znači da je 20% stanovništva s najvišim ekvivalentnim raspoloživim dohotkom primalo 4,8 puta veći dohodak od 20% stanovništva s najnižim ekvivalentnim raspoloživim dohotkom.	The quintile share ratio (S80/S20) is an indicator of income inequality and it measures the ratio in the top and bottom quintiles. It represents the ratio between the total equivalised income of the 20% of population with the highest income and the 20% of population with the lowest income. This ratio reached 4.8 in 2019, which means that 20% of the population with the highest equivalised disposable income received 4.8 times as much income as 20% of the population with the lowest equivalised disposable income.
Ginijev koeficijent jest mjera nejednakosti raspodjele dohotka i u 2019. iznosio je 29,2%. Kad bi postojala savršena jednakost (tj. kad bi svaka osoba primala jednaki dohodak), tad bi Ginijev koeficijent iznosio 0%. Što je vrijednost bliža 100%, to je dohodovna nejednakost veća.	Gini coefficient is a measure of income inequality distribution and in 2019 it was 29.2%. If there were a perfect equality, that is, if each person received the same income, the Gini coefficient would be 0%. The closer to 100% the value is, the greater the income inequality.
Relativni jaz rizika od siromaštva jest razlika između praga rizika od siromaštva i medijana ekvivalentnog dohotka osoba koje su ispod praga rizika od siromaštva te je u 2019. iznosio 26,2%.	The relative at-risk-of-poverty gap is the difference between the at-risk-of-poverty threshold and the equivalised income median of persons below the at-risk-of-poverty threshold. In 2019, it was 26.2%.
Raspršenost oko praga rizika od siromaštva prikazuje postotak osoba koje su u riziku od siromaštva u slučaju kada je prag rizika postavljen na 40%, 50% i 70% medijana ekvivalentnog dohotka. Stopa rizika od siromaštva u 2019. iznosila je 7,2% ako je prag postavljen na 40% medijana, 12,2% ako je prag postavljen na 50% medijana i 25,6% ako je prag postavljen na 70% medijana ekvivalentnog dohotka.	The dispersion around the at-risk-of-poverty threshold indicates the percentage of persons at the risk of poverty in case when the at-risk-of -poverty threshold is set at 40%, 50% and 70% of the equivalised income medians. In 2019, the at-risk-of-poverty rate was 7.2% for the threshold set at 40% of the median, 12.2% for the threshold set at 50% of the median and 25.6% for the threshold set at 70% of the equivalised income median.
Prema statusu stanovanja stopa rizika od siromaštva u 2019. bila je veća za stanare i iznosila je 22,2%, nego za vlasnike stana, za koje je iznosila 18,2%.	The at-risk-of-poverty rate by tenure status in 2019 was higher for tenants, amounting to 22.2%, than for owners or rent-free occupants, for which that rate amounted to 18.2%.
U tablici 9. prikazana je usporedba između više pokazatelja siromaštva za zemlje EU-a i Republiku Hrvatsku za 2019. Svi pokazatelji izračunani su iz podataka statističkog istraživanja o dohotku i životnim uvjetima kućanstava (EU-SILC).	The comparison of the poverty indicators for EU countries and for the Republic of Croatia in 2019 is given in table 9. All indicators were calculated on the basis of data collected in the EU-SILC Survey.

9.   POKAZATELJI SIROMAŠTVA, USPOREDBA IZMEĐU ZEMALJA EUROPSKE UNIJE I REPUBLIKE HRVATSKE U 2019.

      POVERTY INDICATORS, COMPARISON BETWEEN EU COUNTRIES AND REPUBLIC OF CROATIA, 2019

	Stopa rizika od siromaštva, % At-risk-of-poverty rate, %	Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, % People at risk of poverty or social exclusion, %	Nejednakost distribucije dohotka – kvintilni omjer (S80/S20) Inequality of income distribution – quintile share ratio (S80/S20)	Ginijev koeficijent Gini coefficient	Stopa rizika od siromaštva, prije socijalnih transfera, % At-risk-of-poverty rate, before social transfers, %	Stopa rizika od siromaštva, nisu uključene mirovine i socijalni transferi, % At-risk-of-poverty rate, pensions and social transfers excluded, %
EU-27	…	…	…	…	…	…	EU 27
Austrija	13,3	16,9	4,2	27,5	26,2	44,9	Austria
Belgija	…	…	…	…	…	…	Belgium
Bugarska	22,6	32,5	8,1	40,8	29,6	42,2	Bulgaria
Cipar	14,7	22,3	4,6	31,1	22,7	35,1	Cyprus
Češka	10,1	12,5	3,3	24,0	16,6	34,5	Czech Republic
Danska	12,5	16,3	4,1	27,5	23,7	38,9	Denmark
Estonija	21,7	24,3	5,1	30,5	30,2	39,3	Estonia
Finska	11,6	15,6	3,7	26,2	25,2	42,8	Finland
Francuska	…	…	…	…	…	…	France
Grčka	17,9	30,0	5,1	31,0	23,2	48,4	Greece
Hrvatska	18,3	23,3	4,8	29,2	24,3	41,0	Croatia
Irska	…	…	…	…	…	…	Ireland
Italija	…	…	…	…	…	…	Italy
Letonija	22,9	27,3	…	35,2	29,9	39,3	Latvia
Litva	20,6	26,3	6,4	35,4	30,1	42,9	Lithuania
Luksemburg	…	…	…	…	…	…	Luxembourg
Mađarska	12,3	18,9	4,2	28,0	20,0	43,0	Hungary
Malta	17,1	20,1	4,2	28,0	23,2	36,8	Malta
Nizozemska	13,2^1)	16,5^1)	3,9^1)	26,6^1)	21,3^1)	37,4^1)	Netherlands
Njemačka	…	…	…	…	…	…	Germany
Poljska	15,4	18,2	4,4	28,5	24,4	43,9	Poland
Portugal	17,2	21,6	5,2	31,9	22,7	43,4	Portugal
Rumunjska	23,8	31,2	7,1	34,8	28,1	45,2	Romania
Slovačka	…	…	…	…	…	…	Slovakia
Slovenija	12,0	14,4	3,4	23,9	22,0	39,2	Slovenia
Španjolska	20,7	25,3	5,9	33,0	26,9	44,3	Spain
Švedska	17,1	18,8	4,3	27,6	28,9	44,0	Sweden

1)   Privremeni podatak

1)   Provisional data.

Izvor:      Eurostat – Income and Living Conditions, 24. rujna 2020.

Source:   Eurostat – Income and Living Conditions, 24 September 2020

1)   Privremeni podatak

2)   Ne raspolaže se podatkom

1)   Provisional data

2)   Data not available

Usporedba nekih pokazatelja siromaštva, prema raspoloživim podacima za 2019. među zemljama Europske unije, navedenima u tablici 9., pokazuje sljedeće:		The comparison of some poverty indicators, according to data available for 2019 between the EU countries, given in table 9., shows that:
-	najvišu stopu rizika od siromaštva imala je Rumunjska (23,8%) potom Letonija (22,9%), Bugarska (22,6%), Estonija (21,7%), Španjolska (20,7%) i Litva (20,6%), gdje je više od petine stanovništva imalo ekvivalentan ukupni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva. U Hrvatskoj je stopa siromaštva iznosila 18,3%.	-	The highest at-risk-of-poverty rates were recorded in Romania (23.8%), followed by Latvia (22.9%), Bulgaria (22.6%), Estonia (21.7%), Spain (20.7%) and Lithuania (20.6%), where more than a fifth of the country’s population had an equivalised total disposable income below the at-risk-of-poverty threshold. In Croatia, the at-risk-of-poverty rate amounted to 18.3%.
-	najniže stope rizika od siromaštva zabilježene su u Češkoj (10,1%), Finskoj (11,6%), Sloveniji (12,0%), Mađarskoj (12,3%) i Danskoj (12,5%).	-	The lowest at-risk-of-poverty rates were recorded in the Czech Republic (10.1%), Finland (11.6%), Slovenia (12.0%), Hungary (12.3%) and Denmark (12.5%).
-	najviše osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo je u Bugarskoj (32,5%), Rumunjskoj (31,2%) i Grčkoj (30,0%), a najmanje je osoba u takvu položaju bilo u Češkoj (12,5%), Sloveniji (14,4%) i Finskoj (15,6%). Prema tom pokazatelju, u Hrvatskoj je bilo 23,3% osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.	-	The most people at risk of poverty or social exclusion were recorded in Bulgaria (32.5%), Romania (31.2%) and Greece (30.0%), while the fewest people in such a position were recorded in the Czech Republic (12.5%), Slovenia (14.4%) and Finland (15.6%). According to this indicator, there were 23.3% of people at risk of poverty or social exclusion in Croatia.
-	nejednakost raspodjele dohotka izražena kvintilnim omjerom (S80/S20) najveća je bila u Bugarskoj (8,1), Rumunjskoj (7,1) te u Litvi (6,4), što pokazuje da je, npr. u Bugarskoj 20% stanovništva s najvišim ekvivalentnim raspoloživim dohotkom primilo 8,1 put veći dohodak od 20% stanovništva s najnižim ekvivalentnim raspoloživim dohotkom. Za Hrvatsku je pokazatelj nejednakosti raspodjele dohotka iznosio 4,8. Najmanja nejednakost raspodjele dohotka bila je u Češkoj (3,3), Sloveniji (3,4) i Finskoj (3,7).	-	The inequality of income distribution defined by the quintile share ratio (S80/S20) was the highest in Bulgaria (8.1), Romania (7.1) and Lithuania (6.4), which indicates that, for example, 20% of the population in Bulgaria with the highest equivalised disposable income received 8.1 times as much income as the 20% of the population with the lowest equivalised disposable income. The indicator of income inequality distibution for Croatia was 4.8. The lowest inequality of income distribution was recorded in the Czech Republic (3.3), Slovenia (3.4) and Finland (3.7).

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA		NOTES ON METHODOLOGY
Izvor podataka		Data source
Pokazatelji siromaštva za Republiku Hrvatsku prikazani u ovom Priopćenju izračunani su iz podataka prikupljenih Anketom o dohotku stanovništva koja je provedena u 2019. (ADS 2019.) Anketa je godišnje istraživanje koje se provodi na uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava. Prema metodologiji ne obuhvaćaju se institucionalna kućanstva (domovi, zatvori, bolnice za trajni smještaj osoba i slično).		The poverty indicators for the Republic of Croatia presented in this First Release were calculated by using data collected in the Statistics on Income and Living Conditions, which was carried out in 2019 (SILC 2019). It is an annual survey that is carried out on the random sample of private households. According to the methodology, institutional households (such as homes, prisons, hospitals for the permanent accommodation of patients etc.) are not covered.
Anketom se prikupljaju podaci o bruto i neto dohotku kućanstava i svih članova kućanstava, podaci o obrazovnom statusu osoba, statusu u aktivnosti i zaposlenosti, brizi o vlastitom zdravlju i najmlađim članovima kućanstva, podaci o financijskome i materijalnom statusu kućanstva te podaci o ostalim aspektima životnih uvjeta kućanstava. Anketa o dohotku stanovništva uvedena je u statistički sustav Republike Hrvatske u 2010. i usklađena je s uredbama EU-a i Eurostatovom metodologijom propisanima za istraživanja EU-SILC (Statistics on Income and Living Conditions). Istraživanje SILC, na razini EU-a, obvezatno je istraživanje i referentni izvor podataka kojim se osigurava praćenje i usporedivost statistike dohotka, siromaštva i socijalne isključenosti.		The survey collects data on gross and net income of households and all household members, data on education status of persons, activity status and employment, health care and childcare, data on financial and material status of households and data on other aspects of living standards of households. The Statistics on Income and Living Conditions was introduced in the statistical system of Republic of Croatia in 2010 and is in line with EU regulations and Eurostat's methodology for the EU-SILC survey. On the EU level, the SILC is an obligatory survey and presents a reference data source that provides for the monitoring and comparability of the income, poverty and social exclusion statistics.
Prikupljanje podataka		Data collection
Podaci Ankete prikupljaju se intervjuiranjem izabranih kućanstava metodom CAPI (Computer-Assisted Personal Interviewing), tj. za unos podataka koristi se prijenosno računalo odnosno elektronički upitnik. Anketiranje kućanstava na terenu provode posebno obučeni anketari. Njihov rad organizira Državni zavod za statistiku koji prikupljene podatke kontrolira, obrađuje i tabelira. Rezultati se objavljuju na godišnjoj razini.		Data are collected by using the CAPI method (the Computer-Assisted Personal Interviewing), which is done by using a personal computer for data entry, that is, the electronic questionnaire. The field work is carried out by educated interviewers and their work is organised by the Croatian Bureau of Statistics, which further controls and processes the data and prepares tables. The results of the survey are published at the annual level.
Referentna razdoblja na koja se odnose podaci definirana su vrstom podataka koji se prikupljaju. Referentno razdoblje za podatke o dohotku, koji su najvažniji dio ovog istraživanja, jest prethodna kalendarska godina te je stoga za anketu ADS 2019. referentno razdoblje podataka o dohotku 2018. Za ostale podatke referentno razdoblje različito je, npr. prethodni mjesec od trenutka anketiranja, prethodnih šest mjeseci, trenutačno, prethodnih 12 mjeseci itd.		Reference periods to which data refer are defined by type of collected data. The reference period for income data, the most important part of this survey, is the previous calendar year, which makes the year 2018 the reference period for the SILC 2019 survey on income data. For other data, the reference period is different, for example, the previous month from the time of the interview, previous 6 months, current period, previous 12 months etc.
Prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20.), zajamčena je tajnost svih podataka koje ispitanici daju o sebi i članovima svoga kućanstva. Prikupljeni podaci upotrebljavaju se isključivo za statističke svrhe i objavljuju u agregiranom obliku.		According to the Official Statistical Act (NN, No. 25/20), the confidentiality of all personal data on the household and its members given by respondents is guaranteed. The collected data are used solely for statistical purposes and they are published at the aggregate level.
Definicije		Definitions
Kućanstvo je svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, hrana i drugo). Kućanstvom se smatra i svaka osoba koja živi sama (jednočlano kućanstvo).		Household is every family or other community of individuals who live together and jointly spend their income in order to meet the basic existential needs (accommodation, food, etc.). A household is also considered every person who lives alone (one-person household).
Ukupan raspoloživi dohodak kućanstva jest ukupan novčani neto dohodak koji je primilo kućanstvo i svi njegovi članovi tijekom referentnog razdoblja koje je prethodna godina. Ukupan dohodak obuhvaća dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalnog rada, dohodak od imovine, mirovine, socijalne transfere te ostale novčane primitke koje kućanstvo prima od osoba izvan kućanstva.		Total disposable income of a household is the total net income received by household and all its members during the reference period, which is the previous year. It includes the income from paid employment, the income from self-employment, the property income, pension, social transfers and other receipts received from persons who are not household members.
Ekvivalentni raspoloživi dohodak računa se tako da se ukupan raspoloživi dohodak kućanstva podijeli s ekvivalentnom veličinom kućanstva izračunanom prema modificiranoj OECD-ovoj ljestvici, prema kojoj se nositelju kućanstva dodjeljuje koeficijent 1, svakoj drugoj odrasloj osobi u kućanstvu od 14 godina i starijoj osobi koeficijent 0,5, a djeci mlađoj od 14 godina koeficijent 0,3. Postupak se primjenjuje zbog određivanja ravnomjernijeg udjela svakog člana kućanstva u stjecanju zajedničkog prihoda.		Equivalised disposable income is calculated in a way that the total disposable household income is divided by equivalised household size calculated according to the modified OECD scale, in which the household head is given coefficient 1, every other adult aged 14 and over is given coefficient 0.5 and every child under 14 years of age is given coefficient 0.3. This procedure is applied in order to allot equal share to each member with respect to joint earnings.
Prag rizika od siromaštva utvrđuje se tako da se za sva kućanstva izračuna ekvivalentan dohodak po članu kućanstva. Zatim se utvrđuje srednja vrijednost (medijan) distribucije dohotka i 60% od izračunane srednje vrijednosti čini prag rizika od siromaštva. Osobe čiji je dohodak ispod praga u većem su riziku od siromaštva od ostalih, ali ne žive nužno u oskudici. Prag rizika od siromaštva iskazuje se u kunama.		The at-risk-of-poverty threshold is determined by calculating the equivalised income per household member for all households. After that, the middle value (median) of the income distribution is determined and 60% of the median is determined as the risk-of-poverty threshold. Persons with the income below the threshold are at higher risk of poverty than others, but do not necessarily live in deprivation. The at-risk-of-poverty threshold is presented in kuna.
Stopa rizika od siromaštva kao standardni pokazatelj jest postotak osoba koje imaju ekvivalentan raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva.		At-risk-of-poverty rate is the percentage of persons with the equivalised disposable income below the at-risk-of-poverty threshold.
Stopa rizika od siromaštva određena prema pragu rizika od siromaštva 2012. jest postotak osoba čiji je ekvivalentan raspoloživi dohodak u 2019. ispod praga rizika od siromaštva 2012. koji je usklađen sa stopom inflacije.		At-risk-of-poverty rate established according to the at-risk-of -poverty threshold from 2012 is defined as the percentage of persons whose equivalised disposable income in 2019 was below the at-risk-of -poverty threshold in 2012, which has been adjusted for inflation.
Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti pokazatelj je koji čine osobe (postotak osoba u ukupnoj populaciji) koje su u riziku od siromaštva ili u teškoj materijalnoj deprivaciji (oskudici) ili žive u kućanstvu s vrlo niskim intenzitetom rada.		People at risk of poverty or social exclusion is an indicator that represents persons (as percentage of persons in total population) who are at risk of poverty or severely materially deprived or living in a household with very low work intensity.
Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera izračunava se tako da se pri definiranju dohotka izuzmu socijalni transferi te mirovine. Pokazatelj se upotrebljava u kombinaciji s osnovnom stopom rizika od siromaštva radi mjerenja utjecaja socijalnih transfera na rizik od siromaštva.		The at-risk-of-poverty rate before social transfers is calculated by excluding social transfers and pensions when defining an income. This indicator is used in combination with a standard at-risk-of-poverty rate in order to evaluate the impact of social transfers on the risk of poverty.
Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku 2012. (NKPJS 2012.) statistički je standard koji se koristi za prikupljanje, upisivanje, obradu, analizu i diseminaciju podataka regionalne statistike prema razinama prostorne podjele Republike Hrvatske. Prostorne jedinice za statistiku 2. razine jesu Jadranska Hrvatska i Kontinentalna Hrvatska.		The common classification of territorial units for statistics (NUTS) is a statistical standard used for collection, entering, processing, analysis and dissemination of regional statistics according to the spatial distribution levels of the Republic of Croatia. Spatial units for statistics at NUTS 2 level are Adriatic Croatia and Continental Croatia.
Jadranska Hrvatska obuhvaća sljedeće županije: Primorsko-goransku, Ličko-senjsku, Zadarsku, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku, Istarsku i Dubrovačko-neretvansku.		Adriatic Croatia encompasses the following counties: Primorje -Gorski kotar, Lika-Senj, Zadar, Šibenik-Knin, Split-Dalmatia, Istria and Dubrovnik-Neretva.
Kontinentalna Hrvatska obuhvaća sljedeće županije: Grad Zagreb, Zagrebačka županiju, Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku, Međimursku, Bjelovarsko-bilogorsku, Virovitičko-podravsku, Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Karlovačku i Sisačko-moslavačku.		Continental Croatia encompasses the following counties: the City of Zagreb, Zagreb, Krapina-Zagorje, Varaždin, Koprivnica-Križevci, Međimurje, Bjelovar-Bilogora, Virovitica Podravina, Požega-Slavonia, Slavonski Brod-Posavina, Osijek-Baranja, Vukovar-Sirmium, Karlovac and Sisak-Moslavina.
Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti izračunana je za osobe u dobi od 18 i više godina prema najčešćem statusu aktivnosti u referentnom razdoblju. Najčešći status aktivnosti osobe jest onaj status u kojem je osoba provela najmanje sedam mjeseci tijekom referentnog razdoblja.		At-risk-of-poverty rate by most frequent activity status is calculated for persons aged 18 years and over according to the prevailing activity status in a reference period. The prevailing activity status of a person is the status which a person had for at least seven months in the reference period.
Intenzitet rada kućanstva jest odnos između ukupnog broja mjeseci u kojima su svi radno sposobni članovi kućanstva radili u referentnom razdoblju i ukupnog broja mjeseci koje su ti isti članovi kućanstva teoretski mogli raditi u tome istom razdoblju. Radno sposobna osoba jest osoba u dobi od 18 do 59 godina, s time da se isključuju studenti u dobnoj skupini između 18 i 24 godine.		The work intensity of a household is the ratio of the total number of months that all working-age household members have worked during the income reference year and the total number of months the same household members theoretically could have worked in the same period. A working-age person is a person aged 18 – 59 years, with the exclusion of students in the 18 – 24 age group.
Intenzitet rada definira se kao: vrlo niski (0 – 0,2), niski (0,2 – 0,45), srednji (0,45 – 0,55), visoki (0,55 – 0,85) i vrlo visoki (0,85 – 1). Vrlo niski intenzitet rada odnosi se na kućanstva u kojima niti jedan član kućanstva ne radi ili radi vrlo malo odnosno radno sposobni članovi rade 20% i manje od 20% ukupnog broja mjeseci u kojima su mogli raditi u referentnom razdoblju.		The work intensity is defined as: very low (0 – 0.2), low (0.2 – 0.45), medium (0.45 – 0.55), high (0.55 – 0.85) and very high (0.85 – 1). Very low work intensity refers to the situation of persons living in households where nobody works (or work very little), meaning that working-age household members work 20% or even less than the total number of months they could have worked in a referent period.
Uzdržavano dijete uključuje sve osobe ispod 18 godina kao i osobe u dobi od 18 do 24 godine koje žive s barem jednim roditeljem i ekonomski su neaktivne.		Dependent children include all persons aged below 18 as well as persons aged 18 to 24 years, living with at least one parent and economically inactive.
Kućanstva koja nisu u mogućnosti priuštiti si tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće odnosi se na ona kućanstva koja svim svojim članovima ne mogu priuštiti, isključivo iz financijskih razloga, odlazak na tjedan dana godišnjeg odmora izvan doma. Odmor kod prijatelja ili rodbine, odmor s besplatnim smještajem ili odmor u vlastitoj vikendici, kući za odmor i sl. smatra se odlaskom na godišnji odmor. Ako bar jedan član kućanstva iz financijskih razloga nije u mogućnosti otići na godišnji odmor, smatra se da je cijelo kućanstvo u nemogućnosti otići na godišnji odmor. Ako kućanstvo posuđuje novac od banke, prijatelja, rodbine i sl. kako bi platilo odlazak na godišnji odmor, smatra se kao da je plaćeno iz vlastitih sredstava.		Inability to afford a one-week annual holiday away from home refers to households that cannot afford a one-week annual holiday away from home to its members due to financial difficulties. Holidays that include staying with friends or relatives, charge-free accommodation in their own cottage, summer house etc. is considered a vacation. If just one household member cannot go on holiday due to financial difficulties, it is considered that the whole household is unable to go on holiday. If a household borrow money from bank, friends, relatives etc. to pay a holiday, it is considered as it is payed from own resources.
Kućanstva koja nisu u mogućnosti priuštiti si svaki drugi dan obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent odnosi se na ona kućanstva koja si ne mogu isključivo iz financijskih razloga priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan.		Inability to afford a meal with meat, chicken, fish or vegetarian equivalent every second day refers to households that cannot afford a meal with meat, chicken, fish or vegetarian equivalent every second day solely due to financial difficulties.
Kućanstva koja nisu u mogućnosti platiti neočekivani financijski izdatak odnosi se na ona kućanstva koja nisu u mogućnosti podmiriti neočekivani financijski izdatak isključivo iz vlastitih sredstava bez da se dodatno zadužuju. Neočekivani financijski izdatak jest mjesečni iznos praga rizika od siromaštva za samačko kućanstvo u prethodnoj godini te je za 2019. iznosio 2 350 kuna. Pod dodatnim zaduživanjem podrazumijeva se da kućanstvo ne treba tražiti financijsku pomoć od drugih (banke, prijatelja i sl.) te da ne dolazi u pitanje podmirivanje tekućih redovnih izdataka. Neočekivani financijski izdatak podrazumijeva, npr. izdatak za popravak nekoga izvanrednoga kvara u stanu ili zamjenu nekoga trajnog dobra i sl.		Inability to face unexpected financial expenses refers to households that cannot pay unexpected financial expenses solely from own resources and without additional loans. The unexpected financial expense presents a monthly value of the at-risk-of-poverty threshold for one-person household in the previous year. In 2019, it amounted to 2 350 kuna. Additional debts imply that the household does not need any financial help from others (bank, friends etc.) and that it is not an issue of paying regular ongoing expenses. Unexpected financial expenses include, for example, expenditure for the repair of an extraordinary breakdown in the flat or the replacement of a durable good with a new one, etc.
Kašnjenje s plaćanjem obveza (stambenoga kredita, najamnine računa za režije ili potrošačkoga kredita) podrazumijeva postotak osoba koje žive u kućanstvima koja su u posljednjih 12 mjeseci neku od navedenih financijskih obveza platila nakon dana njezina dospijeća odnosno dospijeća računa na naplatu, isključivo zbog financijskih poteškoća. Plaćanje stambenoga kredita ili najamnine odnosi se na stan u kojem kućanstvo živi. Računi za režije podrazumijevaju račune za struju, vodu, plin, grijanje, odvoz smeća i ostale račune koji su povezani sa stanom u kojem kućanstvo živi. Iznimku čine računi za telefon (fiksni i mobilni) koji se ne smatraju računom za režije u ovom pokazatelju.		Being in arrears with mortgage or rent payments, utility bills or hire purchase implies the percentage of persons living in households that paid some of these financial liabilities in the last 12 months after the due date or the due date of the invoice for payment solely due to financial difficulties. Mortgage or rent payments are related to the main dwelling of the household. Utility bills are bills for electricity, water, gas, heating, sewage removal and other bills connected with the dwelling in which the household lives. The exception are phone bills (fixed or mobile), which are not considered utility bills within this indicator.
Sposobnost spajanja kraja s krajem sposobnost je kućanstva da redovito podmiruje uobičajene i nužne izdatke s obzirom na ukupni dohodak svih članova kućanstva. Sposobnost kućanstva podijeljena je u šest razina: vrlo teško, teško, s malim teškoćama, uglavnom lako, lako i vrlo lako prema kojima se kućanstvo izjašnjava.		Ability to make ends meet presents the househod's ability to regulary pay usual and necessary expenses in relation to the total income of all household members. The ability of the household is divided in the following six levels according to which the household declares itself: with great difficulty, with difficulty, with some difficulty, fairly easily, easily and very easily.
Stavke materijalne deprivacije jesu:		The material deprivation items concerned are the following:
1)	kašnjenje s plaćanjem najamnine, računa za režije, stambenoga kredita ili potrošačkoga kredita	1)	being in arrears with mortgage or rent payments, utility bills, hire purchase instalments or other loan payments
2)	nemogućnost kućanstva da svim članovima priušti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće	2)	inability to afford a one-week annual holiday away from home
3)	nemogućnost kućanstva da si priušti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan	3)	inability to afford a meal with meat, chicken, fish or vegetarian equivalent every second day
4)	nemogućnost kućanstva da podmiri neočekivani financijski trošak	4)	inability to face unexpected financial expenses
5)	nemogućnost kućanstva da si priušti telefon	5)	inability to afford a telephone
6)	nemogućnost kućanstva da si priušti TV u boji	6)	inability to afford a colour TV
7)	nemogućnost kućanstva da si priušti perilicu za rublje	7)	inability to afford a washing machine
8)	nemogućnost kućanstva da si priušti automobil	8)	inability to afford a car
9)	nemogućnost kućanstva da si priušti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima.	9)	inability of the household to pay for keeping its home adequately warm during the coldest months.
Relativni jaz rizika od siromaštva jest razlika između praga rizika od siromaštva i medijana ekvivalentnog dohotka osoba koje su ispod praga rizika od siromaštva, a izražena je kao postotak od praga rizika od siromaštva.		Relative at-risk-of-poverty gap is the difference between the at-risk-of -poverty threshold and equivalised income median of persons below the at-risk-of-poverty threshold, expressed as a percentage of the at-risk-of-poverty threshold.
Status stanovanja kućanstva definira se u odnosu na stambenu jedinicu u kojoj je kućanstvo živjelo u vrijeme provođenja ankete, odnosno na njihov status vezano za taj stan. U tom smislu razlikuje se status vlasnika stana i status stanara. Status vlasnika stana podrazumijeva kućanstva čiji su članovi vlasnici ili suvlasnici stana u kojem žive, bez obveze ili s obvezom otplate stambenoga kredita ili obvezom otkupa stana, ili stanari koji ne plaćaju najamninu za stan u kojem žive. Status stanara podrazumijeva ona kućanstva koja plaćaju punu (tržišnu) najamninu ili sniženu najamninu.		The tenure status of a household is defined in relation to the housing unit in which the household was living at the time when the survey was performed, that is, in relation to their status with regard to that dwelling. In this respect, there are two different statuses: owner and tenant. The owner status includes households whose members are either owners or co-owners of the dwelling in which they live, with or without mortgage or obligation to repay the dwelling, or tenants that do not pay rent for the dwelling in which they live. The tenant status includes households that pay full (market) rent or reduced rent for the dwelling.

Nacrt i veličina uzorka			Design and sample size
Anketa o dohotku stanovništva jest istraživanje na panelnom uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava. Panelni uzorak podrazumijeva da izabrana kućanstva ostaju u uzorku četiri uzastopne godine te se tako ponovno anketiraju. Okvir za izbor uzorka stanova nastanjenih privatnim kućanstvima u 2019. temeljio se na podacima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine. Ukupni uzorak činilo je 12 226 kućanstava. U izabranom uzorku za 2019. uspješno je anketirano 7 880 kućanstava, a stopa odgovora na razini kućanstva iznosila je 69,21%.			The SILC survey is a panel sample survey of randomly chosen private households. The panel sample implies that selected households remain in the sample for four consecutive years and that they are repeatedly interviewed. The sample frame used in 2019 for the selection of dwellings occupied by private households was based on the Census of Population, Households and Dwellings in 2011. The total sample consisted of 12 226 households. The sample selected for 2019 consisted of 7 880 successfully interviewed private households and the response rate at the household level was 69.21%.
Kratice			Abbreviations
ADS		Anketa o dohotku stanovništva	SILC	Statistics on Income and Living Conditions
CAPI		anketiranje uz podršku prijenosnog računala	CAPI	computer-assisted personal interviewing
EU		Europska unija	EU	European Union
EU-28		Europska unija (28 zemalja članica)	EU 28	European Union (28 Member States)
Eurostat		Statistički ured Europske unije	Eurostat	Statistical Office of the European Communities
NN		Narodne novine	NN	Narodne novine, official gazette of the Republic of Croatia
OECD		Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj	OECD	Organisation for Economic Co-operation and Development
Znakovi			Symbols
...	ne raspolaže se podatkom		...	data not available

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.

Published by the Croatian Bureau of Statistics, Zagreb, Ilica 3, P. O. B. 80

Telefon/ Phone: +385 (0) 1 4806-111, telefaks/ Fax: +385 (0) 1 4817-666

Novinarski upiti/ Press corner: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:

Persons responsible:

Dubravka Rogić-Hadžalić, načelnica sektora Demografskih i društvenih statistika

Dubravka Rogić-Hadžalić, Director of Demographic and Social Statistics Directorate

Lidija Brković, glavna ravnateljica

Lidija Brković, Director General

Priredile: Dijana Nikitović i Zvjezdana Barić

Prepared by: Dijana Nikitović and Zvjezdana Barić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

USERS ARE KINDLY REQUESTED TO STATE THE SOURCE.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Customer Relations and Data Protection Department

Informacije i korisnički zahtjevi Information and user requests	Pretplata publikacija Subscription
Telefon/ Phone: +385 (0) 1 4806-138, 4806-154 Elektronička pošta/ E-mail: stat.info@dzs.hr Telefaks/ Fax: +385 (0) 1 4806-148	Telefon/ Phone: +385 (0) 1 4806-115 Elektronička pošta/ E-mail: prodaja@dzs.hr Telefaks/ Fax: +385 (0) 1 4806-148