TROMJESEČNI NACIONALNI RAČUNI
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
Tromjesečni bruto domaći proizvod (BDP)
Tromjesečni bruto domaći proizvod (BDP) upućuje na kratkoročna gospodarska kretanja, dok je osnovna svrha obračuna tromjesečnog BDP-a izračun realne stope rasta. BDP po kategorijama izdataka vrednovan je u tržišnim cijenama, a bruto dodana vrijednost (BDV) po djelatnostima vrednovana je u bazičnim cijenama.
Serije podataka BDP-a za razdoblje od prvog tromjesečja 1995. do četvrtog tromjesečja 2025. dostupne su u tekućim cijenama, stalnim cijenama prethodne godine te u stalnim cijenama referentne godine (2021. = 100). Podaci prikazani u ovim tablicama revidirani su u skladu s Priopćenjem NR-2025-2-2 Godišnji bruto domaći proizvod za razdoblje 1995. – 2024., koje je objavljeno 17. listopada 2025.
Serija tromjesečnih podataka u stalnim cijenama iskazana je u cijenama prethodne godine, dijeljenjem tekućih vrijednosti indeksima cijena iskazanih na prosjeku prethodne godine. Iz serije podataka u cijenama prethodne godine obračunavaju se bazični ulančani indeksi vezanjem za referentnu godinu (2021. = 100). Realne stope rasta izvode se iz serije bazičnih ulančanih indeksa.
Serija podataka u stalnim cijenama prethodne godine aditivna je (BDP i BDV jednaki su zbroju pojedinih kategorija i potkategorija), dok je serija podataka u stalnim cijenama referentne godine neaditivna (BDP i BDV nisu jednaki zbroju pojedinih kategorija i potkategorija). Neaditivnost zbroja sastavnica BDP-a i BDV-a rezultat je primjene metode obračuna iz bazičnih ulančanih indeksa na detaljnijoj raščlambi kategorija i potkategorija.
U procesu sezonske prilagodbe (identifikacija i procjena sezonskih i kalendarskih učinaka) primjenjuje se programski paket JDemetra+, verzija 2.1.0., koji je službeno preporučen programski paket za sezonsku prilagodbu svim članicama Europskoga statističkog sustava od veljače 2015. Sezonsko i kalendarsko prilagođavanje provedeno je metodom X13 ARIMA.
Zbog svojstava primijenjene metode prilagodbe dodavanjem novih tromjesečnih ili mjesečnih podataka u seriji može doći do promjene sezonski i kalendarski prilagođenih indeksa za prethodna razdoblja.
Analitički okvir, koncept, definicije i klasifikacije
Primijenjena metodologija u skladu je s Europskim sustavom nacionalnih i regionalnih računa (ESA-om 2010).
BDP mjeri ukupnu vrijednost proizvoda i pruženih usluga koje su proizvele rezidentne institucionalne jedinice u tom razdoblju.
Za obračun BDP-a u tekućim i stalnim cijenama po kategorijama izdataka primijenjene su sljedeće klasifikacije: Klasifikacija osobne potrošnje prema namjeni (COICOP), Standardna međunarodna trgovinska klasifikacija (SMTK) i Glavna klasifikacija proizvoda (CPC).
Klasifikacija pravnih subjekata po djelatnostima u skladu je s NKD-om 2007., koji je izravno usporediv s NACE-om, Rev. 2. Klasifikacija proizvoda, primijenjena za obračun BDV-a u tekućim i stalnim cijenama po djelatnostima, usklađena je s Nacionalnom nomenklaturom industrijskih proizvoda i usluga, koja je usporediva s klasifikacijom PRODCOM.
Procjena BDP-a uključuje sve djelatnosti unutar granica proizvodnje definirane ESA-om 2010 i obuhvaća cjelokupno područje Republike Hrvatske.
Procjene su napravljene prema obračunskom načelu.
Metodologija obračuna
Rashodna metoda
1. Tekuće cijene
Obračun BDP-a u tržišnim cijenama prema rashodnoj metodi u tekućim cijenama temelji se na podacima iz redovitih istraživanja Državnog zavoda za statistiku, Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke i Financijske agencije.
Za obračun izdataka za potrošnju kućanstava upotrijebljeni su podaci iz redovitih istraživanja Državnog zavoda za statistiku o prometu u trgovini na malo te o prometu u hotelima i restoranima. Izdaci za potrošnju na ostale usluge koje nisu obuhvaćene redovitim istraživanjima Državnog zavoda za statistiku izračunani su ekstrapoliranjem izdataka iz bazne godine upotrebom indeksa obujma iz proizvodnog pristupa i odgovarajućih indeksa troškova života sve do četvrtog tromjesečja 2003. Od prvog tromjesečja 2004. za tu svrhu upotrebljavaju se odgovarajući podindeksi potrošačkih cijena.
Izdaci za konačnu potrošnju kućanstava prema nacionalnom konceptu (P31_S14_NC) izračunavaju se kao zbroj izdataka za konačnu potrošnju kućanstava prema domaćem konceptu (P31_S14_DC) i izdataka za konačnu potrošnju rezidentnih kućanstava u inozemstvu (P31_S14_W1) umanjenih za izdatke za konačnu potrošnju nerezidentnih kućanstava na domaćem tržištu (P31_S14_W0).
Izdaci za konačnu potrošnju kućanstava prema domaćem konceptu (P31_S14_DC) detaljnije se raščlanjuju prema trajnosti dobara na trajna dobra, polutrajna dobra te netrajna dobra i usluge.
Podaci o izdacima za finalnu potrošnju države te podaci o izdacima za finalnu potrošnju neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima (NPUSK) izračunani su na osnovi podataka Ministarstva financija za opću državu. Komponente rashoda izračunavaju se prema troškovnoj metodi. Output se izvodi kao zbroj naknada zaposlenih, potrošnje fiksnoga kapitala, ostalih poreza na proizvodnju i međufazne potrošnje. Prodaja je procjena zbog nedostatka tromjesečnih izvora podataka.
Bruto investicije u fiksni kapital obračunane su s pomoću metode robnih tokova upotrebom podataka o proizvodnji i uvozu kapitalne opreme te podataka o graditeljstvu.
Bruto investicije u fiksni kapital detaljnije se raščlanjuju prema glavnoj vrsti imovine.
Promjene zaliha obračunane su na temelju podataka o zalihama Državnog zavoda za statistiku.
Podaci o izvozu i uvozu roba i usluga temelje se na bilanci plaćanja HNB-a. Primjena 6. izdanja Priručnika za sastavljanje platne bilance (BPM6) donosi sljedeće najvažnije promjene na tekućem računu platne bilance. Podaci o uvozu i izvozu robe obuhvaćaju samo robu kod koje dolazi do promjene vlasništva između rezidenta i nerezidenta. Roba koja se uvozi i izvozi radi dorade, obrade ili oplemenjivanja nije više predmet robne razmjene u platnoj bilanci.
S druge strane, račun usluga obuhvaća proizvođačke usluge na robi koja je u tuđem vlasništvu (usluge dorade, obrade i oplemenjivanja). Dakle, u platnu bilancu uključuje se samo neto vrijednost usluge koja podrazumijeva naknadu koja se veže za doradu, a ne i za vrijednost dorađene robe.
Podaci o uvozu iz drugih država članica EU-a od prvog tromjesečja 2024. uključuju podatke o prodaji na daljinu koje dostavlja Porezna uprava Republike Hrvatske. Prema Eurostatovoj preporuci, podaci o uvozu kod prodaje na daljinu iz drugih država članica EU-a (OSS – One Stop Shop) uključeni su u nacionalne podatke o uvozu.
Detaljnija metodološka objašnjenja mogu se pronaći na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke.
2. Stalne cijene
Pojedine su sastavnice BDP-a prema rashodnoj metodi u stalnim cijenama obračunane deflacioniranjem podataka u tekućim tržišnim cijenama upotrebom indeksa cijena u cijenama prethodne godine.
Izdaci za potrošnju kućanstava u stalnim cijenama izračunani su upotrebom odgovarajućih podindeksa indeksa potrošačkih cijena.
Bruto investicije u fiksni kapital deflacionirane su indeksima cijena domaćih i uvoznih kapitalnih dobara. Deflatori za ulaganja u građevinske objekte jest indeks cijena građevinskog materijala (PPI) i indeks plaća u djelatnosti građevinarstva.
Promjene zaliha i neto povećanje dragocjenosti (P5M) uključuju promjene zaliha (P.52), neto povećanje dragocjenosti (P.53) i statističku diskrepanciju (razlika u obračunu BDP-a prema proizvodnoj i rashodnoj metodi).
Promjena zaliha gotovih proizvoda i proizvodnje u tijeku deflacionirana je indeksom cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima. Promjena zaliha sirovina i materijala deflacionirana je indeksima cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima i indeksima uvoznih cijena za sirovine i materijal. Za deflacioniranje promjena zaliha trgovačke robe upotrijebljeni su odgovarajući indeksi potrošačkih cijena.
Na razini Eurostata i u praksi većine država članica EU-a pokazatelj Promjene zaliha i neto povećanje dragocjenosti (P5M) ne objavljuje se u stalnim cijenama referentne godine (lančano povezanim serijama) zbog metodoloških razloga.
Naime, zbog neaditivnosti lančano povezanih serija takvi podaci nisu pogodni za interpretaciju u apsolutnim iznosima i mogu navesti korisnike na donošenje pogrešnih zaključaka.
Lančano povezivanje uključuje gubitak aditivnosti za sve godine osim referentne godine i godine koja neposredno slijedi jer su to jedina razdoblja izražena u cijenama referentne godine. Za ostale godine lančano povezane komponente BDP-a neće se zbrajati s lančano povezanim BDP-om.
Osim toga, ulančavanje se ne može izravno provesti na varijablama koje mogu poprimiti i negativne i pozitivne vrijednosti.
Izvoz usluga deflacioniran je odgovarajućim indeksima cijena na domaćem tržištu. Uvoz usluga deflacioniran je odgovarajućim indeksima cijena najvažnijih trgovačkih partnera.
Proizvodna metoda
1. Tekuće cijene
Obračun BDV-a u tekućim cijenama temelji se na podacima iz redovitih istraživanja Državnog zavoda za statistiku, Hrvatske narodne banke, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Osim navedenih izvora podataka, za izračun BDV-a služe i podaci Porezne uprave o oporezivim i neoporezivim isporukama. Podaci su dostupni iz deklaracija poreza na dodanu vrijednost (PDV) kojima poduzetnici prijavljuju porezne obveze mjesečno i tromjesečno. Podaci se prikupljaju odvojeno za pravne i fizičke osobe. Obračun za svaku skupinu napravljen je na razini dviju znamenaka NKD-a 2007.
Podaci o porezima na proizvode usklađeni su s objavljenim podacima u tromjesečnim računima države te, prema obračunu nacionalnih računa, predstavljaju podatke o državnim novčanim primicima koji su prilagođeni metodologiji ESA-e tako da se primjenjuje metoda vremenskog prilagođavanja (TAC). Podaci o subvencijama na proizvode temelje se na podacima Ministarstva financija.
BDP u tržišnim cijenama dobije se kad se BDV-u u bazičnim cijenama dodaju porezi na proizvode umanjeni za subvencije na proizvode.
2. Stalne cijene
Obračun BDV-a iskazan je u stalnim cijenama prethodne godine te u stalnim cijenama referentne godine (2021. = 100).
Pri obračunu u stalnim cijenama upotrijebljeni su različiti pokazatelji iz redovitih istraživanja Državnog zavoda za statistiku kao i podaci drugih institucija. Odgovarajući indeksi obujma upotrijebljeni su za obračun podataka u stalnim cijenama za djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, industrijske proizvodnje, graditeljstva, trgovine, ugostiteljstva, transporta, komunikacija i financijskih djelatnosti. Obračun je izveden na razini dviju ili triju znamenaka NKD-a 2007.
Za većinu ostalih uslužnih djelatnosti upotrijebljen je pokazatelj inputa (u pravilu broj zaposlenih). Obračun je izveden na razini četiriju znamenaka NKD-a 2007.
Dohodovna metoda
1. Tekuće cijene
Bruto domaći proizvod prema dohodovnoj metodi jednak je zbroju sredstava zaposlenih, neto poreza na proizvodnju i uvoz (porezi na proizvodnju i uvoz umanjeni za subvencije na proizvodnju i uvoz) te bruto poslovnog viška i mješovitog dohotka.
Komponente bruto domaćeg proizvoda prema dohodovnoj metodi dostupne su samo u tekućim cijenama jer se isključivo novčani tokovi ne mogu podijeliti na komponentu cijene i komponentu količine.
Sredstva zaposlenih (D1) obuhvaćaju sva primanja zaposlenih u novcu i naturi koja su zaposleni primili kao nadoknadu za svoj rad i sve uplate na ime socijalnog osiguranja zaposlenih. Doprinosi za socijalno osiguranje zaposlenih uključuju obvezne i dobrovoljne socijalne doprinose. Naknade zaposlenima uključuju troškove prijevoza na posao i s posla koje plaća poslodavac, naknade smještaja i naknade za odvojeni život, dječji doplatak, regres, jubilarne nagrade i sl. Bruto nadnice i plaće obuhvaćaju napojnice u restoranima, frizerskim salonima, prijevozu taksijem i ostalim sličnim uslugama. Obračun sredstava zaposlenih u tekućim cijenama temelji se na podacima iz redovitih istraživanja Državnog zavoda za statistiku.
Porezi na proizvodnju i uvoz (D2) uključuju poreze na proizvode i ostale poreze na proizvodnju.
Porezi na proizvode jesu porezi koji se plaćaju po jedinici određene robe ili usluge koja je proizvedena ili s kojom se obavila transakcija. Porezi na proizvode uključuju PDV, carine, uvozne pristojbe i slične poreze.
Ostali porezi na proizvodnju sastoje se od svih poreza koje snose poduzeća, a posljedica su obavljanja proizvodnje, neovisno o količini ili vrijednosti proizvedenih ili prodanih roba i usluga. Uključuju poreze na vlasništvo i uporabu zemljišta, zgrade i druge objekte, poreze na uporabu fiksne imovine, poreze na ukupne nadnice i plaće, poreze na zagađenje i sl.
Subvencije na proizvodnju i uvoz (D3) uključuju subvencije na proizvode i ostale subvencije na proizvodnju.
Subvencije na proizvode jesu subvencije koje se plaćaju po jedinici proizvedene ili uvezene robe ili usluge. Mogu se iskazati kao određen iznos novca po jedinici količine roba ili usluge; kao određeni postotak cijene po jedinici ili kao razlika između određene ciljane cijene i tržišne cijene koju plaća kupac.
Ostale subvencije na proizvodnju sastoje se od subvencija koje jedinice rezidentnog proizvođača mogu dobiti kao posljedicu obavljanja proizvodnje. Uključeni su sljedeći primjeri: subvencije za plaće ili radnu snagu, subvencije za smanjenje zagađenja, potpore za oslobođenje od plaćanja kamata koje se daju jedinicama rezidentnih proizvođača i kad su namijenjene poticanju ili investiranju u kapital.
Bruto poslovni višak jest rezidualna kategorija dodane vrijednosti po djelatnostima koja se dobije kad se bruto dodana vrijednost umanji za sredstva zaposlenih i neto ostale poreze na proizvodnju. Tu stavku stvaraju nefinancijski i financijski sektor te sektor kućanstava. U procjeni usluga stanovanja vlasnika stanova neto poslovni višak procijenjen je kao 2,5% ukupne neto vrijednosti stambenog fonda. Kod netržišnih djelatnosti bruto poslovni višak jednak je potrošnji dugotrajne imovine.
Mješoviti dohodak jest alternativni izraz za poslovni višak neinkorporiranih poduzeća jer je za njih nemoguće razlučiti dohodak od kapitala i dohodak od rada.
Kratice
EU Europska unija
Eurostat Statistički ured Europske unije
HNB Hrvatska narodna banka
NACE, Rev. 2 Statistička klasifikacija ekonomskih djelatnosti u Europskoj zajednici, Rev. 2
NKD 2007. Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2007.
NPUSK neprofitne ustanove koje služe kućanstvima
PRODCOM Proizvodnja u Zajednici