OPIS PROJEKTA
Državni zavod za statistiku u suradnji sa Svjetskom bankom proveo je projekt pod nazivom „Mapiranje i procjena geografske raspodjele rizika od siromaštva i socijalne isključenosti za mala područja RH“. Ta aktivnost proizlazi iz inicijative koju je pokrenula Europska komisija u suradnji sa Svjetskom bankom za procjenom rizika od siromaštva za niža teritorijalna područja, kao što su teritorijalne razine NUTS 2, NUTS 3 ili niže u svim državama članicama EU-a.
Glavni cilj projekta jest razvoj detaljnih georeferentnih podataka o zemljopisnoj distribuciji/raspodjeli siromaštva i socijalne isključenosti. Ti podaci mogu biti podloga/služe kreiranju politika koje su usmjere na smanjenje siromaštva, promicanje socijalne uključenosti te poticanje regionalnog razvoja. Nadalje, ovaj projekt pruža kvalitetne statističke podatke koji će pomoći u korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova te osigurati učinkovitu raspodjelu raspoloživih sredstava namijenjenih za navedene svrhe.
Standardna anketna istraživanja na kućanstavima, Anketa o dohotku stanovništva (engl. EU-SILC, Statistics on Income and Living Conditions) i Anketa o potrošnji kućanstava (engl. HBS, Household Budget Survey) koje provodi Državni zavod za statistiku glavni su izvori podataka o siromaštvu i socijalnoj isključenosti. Budući da ta istraživanja obuhvaćaju samo nekoliko tisuća kućanstava u uzorku, nisu primjerena za procjenu siromaštva i socijalne isključenosti za mala geografska područja te daju pouzdane rezultate samo na razini Republike Hrvatske.
Zbog toga je pokrenut projekt kroz koji su stručnjaci Svjetske banke razvili analitički model procjena za mala područja (engl. small area estimation – SEA) te programski paket za izračun tih procjena pod nazivom PovMap software. Model procjene (SEA) omogućuje izračun procjene stopa rizika od siromaštva za niže teritorijalne razine i njihov slikoviti prikaz na geografskim kartama. Model je postavljen tako da kombinira podatke iz anketnog istraživanjima s podacima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova koji osiguravaju obuhvat podataka za niže teritorijalne razine.
Važno je napomenuti da se rezultati ovog istraživanja, zbog razlika u metodi procjene rezultata, ne mogu uspoređivati s rezultatima drugih istraživanja o siromaštvu (Anketa o dohotku stanovništva).
Korisnicima se skreće pozornost da su procjene stopa rizika od siromaštva za općine i gradove, te gradske četvrti Grada Zagreba s manje od 15 000 kućanstava manje precizne, sukladno metodologiji koja je primijenjena u korištenom SAE modelu (Elbers, Lanjouw, i Lanjouw (ELL) 2002). Prema podacima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2011. takvih općina i gradova u Republici Hrvatskoj ima 548.
IZVOR PODATAKA
Popis stanovništva, kućanstava i stanova
Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine proveden je u razdoblju od 1. do 28. travnja 2011., prema stanju na dan 31. ožujka 2011. u 24 sata, što se smatra kritičnim trenutkom Popisa.
Anketa o dohotku stanovništva 2012 (EU-SILC 2012.)
Anketom se prikupljaju podaci o bruto i neto dohotku kućanstava i svih članova kućanstava, podaci o obrazovnom statusu osoba, statusu u aktivnosti i zaposlenosti, brizi o vlastitom zdravlju i najmlađim članovima kućanstva, podaci o financijskome i materijalnom statusu kućanstva te podaci o ostalim aspektima životnih uvjeta kućanstava.
Anketa o dohotku stanovništva jest istraživanje na uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava. U 2012. okvir za izbor uzorka stanova nastanjenih privatnim kućanstvima temeljio se na podacima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2001. Ukupni uzorak činilo je 8 742 kućanstva. U izabranom uzorku za 2012. uspješno su anketirana 5 853 kućanstva, a stopa odgovora na razini kućanstva iznosila je 73,5%.
Referentno razdoblje za podatke o dohotku, koji su najvažniji dio ovog istraživanja, jest prethodna kalendarska godina, 2011.
Budući da se ovim projektom anketni podaci kombiniraju s Popisom stanovništva, kućanstava i stanova 2011. podaci iz oba izvora odnose se na isto razdoblje.
DOHODOVNA METODA
Anketa osigurava kvalitetne informacije o dohotku kućanstava, ali uzorak anketiranih kućanstava u 2011. nije dovoljan za dobivanje pouzdanih podataka za niže teritorijalne razine.
S druge strane, podaci Popisa stanovništva sveobuhvatni su – potpuni geografski obuhvat i potpuni obuhvat kućanstava i stanovništva – ali ne sadržavaju informacije o dohotku kućanstava. U kombinaciji s anketnim podacima olakšavaju procjenu blagostanja na razini kućanstva te omogućuju dobivanje stopa siromaštva i za niže razine.
Model procjena za mala područja koji je korišten za izračun prevladava nedostatke, odnosno koristi prednosti oba izvora podataka.
Izračun prema dohodovnoj metodi temelji se na konceptu relativnog siromaštva koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu (veličinu kućanstva) i distribuciju dohotka unutar populacije. Osnovni je pokazatelj stopa rizika od siromaštva. To je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva postavljen je na 60% od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnoga raspoloživog dohotka svih kućanstava.
Pri izradi modela procjene za mala područja prvo su definirane varijable zajedničke u oba istraživanja kao što su veličina kućanstva, distribucija članova kućanstva po spolu i dobi, obrazovni status, status aktivnosti, karakteristike stanovanja (površina stana, broj soba) te geografska lokacija. Za izabrani set zajedničkih varijabli provedena je analitička usporedba distribucija na nacionalnoj razini i razini statističkih regija. Naime, izabrani set varijabli treba biti usporediv i podudaran kako bi se osiguralo da se model procjene za mala područja baziran na podacima ADS-a može primijeniti na podatke Popisa radi dobivanja pouzdanih procjena dohotka cijele populacije. Koristeći programski paket PovMap izvedeni su simulacijski modeli i izračunan je ekvivalentni dohodak po članu za svako kućanstvo u popisu. Također je definiran prag rizika siromaštva. Temeljem izračunatih ekvivalentnih dohodaka i usporedbom s odgovarajućim pragom siromaštva izračunane su procjene rizika od siromaštva za različite teritorijalne razine.
DEFINICIJE
Kućanstvo je svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, hrana i drugo). Kućanstvom se smatra i svaka osoba koja živi sama (jednočlano kućanstvo).
Ekvivalentni raspoloživi dohodak računa se tako da se ukupan raspoloživi dohodak kućanstva podijeli s ekvivalentnom veličinom kućanstva izračunanom prema modificiranoj OECD-ovoj ljestvici, prema kojoj se nositelju kućanstva dodjeljuje koeficijent 1, svakoj drugoj odrasloj osobi u kućanstvu od 14 godina i starijoj osobi koeficijent 0,5, a djeci mlađoj od 14 godina koeficijent 0,3. Postupak se primjenjuje zbog određivanja ravnomjernijeg udjela svakog člana kućanstva u stjecanju zajedničkog prihoda.
Ukupan raspoloživi dohodak kućanstva jest ukupan novčani neto dohodak koji je primilo kućanstvo i svi njegovi članovi tijekom referentnog razdoblja koje je prethodna godina. Ukupan dohodak obuhvaća dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalnog rada, dohodak od imovine, mirovine, socijalne transfere te ostale novčane primitke koje kućanstvo prima od osoba izvan kućanstva.
Prag rizika od siromaštva utvrđuje se tako da se za sva kućanstva izračuna ekvivalentan dohodak po članu kućanstva. Zatim se utvrđuje srednja vrijednost (medijan) distribucije dohotka i 60% od izračunane srednje vrijednosti čini prag rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva iskazuje se u kunama.
Stopa rizika od siromaštva jest postotak osoba čiji je ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva.
Komentar podataka
Prema modelu procjene za mala područja po dohodovnoj metodi, procijenjena stopa rizika od siromaštva u Republici Hrvatskoj iznosi 19,2 % u 2011., dok prag rizika od siromaštva iznosi 24 000 kn za jednočlano kućanstvo, što znači da se procjenjuje da je u 2011. u RH 19,2% posto osoba imalo ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva.
Procjene stope rizika od siromaštva na razini statističkih regija iznose u Kontinentalnoj Hrvatskoj 20,0%, a u Jadranskoj Hrvatskoj 17,4%.
Promatrajući procjene na razini županija, one se kreću u rasponu od 9,8% do 35,9%. Najniže procjene stope rizika od siromaštva bilježe se u Gradu Zagrebu (9,8%) i Primorsko-goranskoj županiji (11,9%), a one najviše bilježe se u Brodsko-posavskoj (35,9%) i Virovitičko-podravskoj županiji (33,4%).
Za niže teritorijalne razine, odnosno razine općina i gradova, te gradske četvrti Grada Zagreba koje sadrže manje od 15 000 kućanstava, procjene stopa rizika od siromaštva manje su precizne. Prema podacima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2011. takvih općina i gradova u Republici Hrvatskoj ima 548.