BILANCA VINA

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

IZVOR I METODE PRIKUPLJANJA PODATAKA

Podaci o proizvodnji vina rezultat su statističkih istraživanja iz područja statistike biljne proizvodnje, Godišnje istraživanje o biljnoj i stočnoj proizvodnji (PO-71).

Za izračun uvoza i izvoza vina upotrijebljeni su podaci iz izvoza i uvoza po proizvodima Carinske tarife i zemljama podrijetla te izvoza i uvoza po proizvodima Kombinirane nomenklature i zemljama podrijetla.

Vanjska trgovina posebno je izračunana za zemlje EU-a i ostale zemlje koje nisu članice EU-a. Od  2013. hrvatski uvoz i izvoz izračunavaju se na razini EU- 28.

Podaci o zalihama vina dobiveni su od Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, prema kojoj su proizvođači obvezni dati izjave o stanju zaliha (Provedbena uredba Komisije (EU) br. 2018/274 od 11. prosinca 2017. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu programa odobravanja nasada vinove loze, certificiranja, ulaznog i izlaznog registra, obveznih izjava i obavijesti te Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu odgovarajućih provjera i o stavljanju izvan snage Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/561. Podaci o industrijskoj potrošnji vina preuzeti su iz Godišnjeg istraživanja o utrošku sirovina, materijala i energenata u industriji IND-21/REPRO/G.

Potrošnja vina po stanovniku izračunava se dijeljenjem količine proizvedenog vina namijenjene ljudskoj potrošnji s brojem stanovnika.

Stručne procjene dane su za gubitke i količine proizvedenoga bijelog vina.

Gubici kod vina za razdoblje od 2000. do 2007. procijenjeni su na 0,9% ukupne domaće potrošnje, a za razdoblje od 2008. nadalje na 1% ukupne domaće potrošnje. Procjene količine proizvedenoga bijelog vina iznose oko 70% ukupne proizvodnje vina.

Metodologija je potpuno usklađena s preporukama Eurostata (Provedbena uredba Komisije (EU) br. 2018/274 od 11. prosinca 2017.)

DEFINICIJE

Vinogradarska godina odnosi se na razdoblje od 1. kolovoza do 31. srpnja.

Proizvodnja podrazumijeva proces proizvodnje vina odnosno vinifikaciju (skidanje bobica s peteljke, fermentacija, prešanje, bistrenje, zrenje itd.). Uključuje sva vina, ali i sav mošt (koncentrirani i nekoncentrirani).

Početne zalihe vinogradarske godine prema definiciji su iste kao i finalne zalihe prethodne godine. Zalihe uključuju vino i mošt koji su namijenjeni proizvodnji vina i veleprodaji.

Konačne zalihe jesu uskladištene količine na posljednji dan vinogradarske godine, 31. srpnja. Zalihe uključuju vino i mošt koji su namijenjeni proizvodnji vina i veleprodaji.

Ukupan uvoz obuhvaća uvoz vina iz zemalja izvan EU-a koja su tamo i proizvedena te uvoz iz ostalih zemalja članica EU-a.

Ukupan izvoz obuhvaća izvoz vina u zemlje izvan EU-a i zemlje članice EU-a.

Ukupna domaća potrošnja sastoji se od ljudske potrošnje, industrijske potrošnje, prerade i gubitaka.

Potrošnja za ljudsku prehranu obuhvaća količine neprerađenih i (ponekad) prerađenih vina i mošta koji se upotrebljavaju za ljudsku potrošnju. Količine koje su već ušle u proces prerade isključuju se.

Industrijska potrošnja obuhvaća količine vina i vinskog taloga destiliranih za proizvodnju etilnog alkohola ili jakih alkoholnih pića te količine vina za proizvodnju vinskog octa.

Gubici obuhvaćaju gubitke nastale u fazi proizvodnje i tržišnom sektoru (tijekom skladištenja, transporta, konverzije i pakiranja vina).

Stupanj samodostatnosti jest omjer proizvodnje i ukupne domaće potrošnje vina izražen u postocima. Pokazuje u kojoj mjeri proizvodnja u jednoj zemlji pokriva domaću potrošnju.

KRATICE

EU              Europska unija

ha               hektar                                

ZOI             Zaštićena oznaka izvornosti

d.n.             drugdje nespomenuto

ZNAKOVI

-   nema pojave