Izvor i metode prikupljanja podataka
Ekonomski računi u poljoprivredi za Republiku Hrvatsku izračunani su na temelju podataka dobivenih iz istraživanja Državnog zavoda za statistiku te administrativnih podataka Ministarstva poljoprivrede, Poljoprivredne savjetodavne službe i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Metodologija izrade Ekonomskih računa u poljoprivredi temelji se na Uredbi (EZ-a) br. 138/2004. Europskog parlamenta i vijeća od 5. prosinca 2003. o ekonomskim računima u poljoprivredi za Zajednicu, Priručniku za Ekonomske račune u poljoprivredi i šumarstvu EEA/EAF 97 (rev.1.1. – Eurostat) i Priručniku za input poljoprivredne radne snage (Eurostat, 2010 ) – http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/agriculture/data/main_tables – te na sljedećim uredbama:

Uredba Komisije (EZ-a) br. 306/2005 od 24. veljače 2005. kojom se dopunjuje prilog I. Uredbe (EZ) br. 138/2004 Europskog parlamenta i vijeća o ekonomskim računima u poljoprivredi za Zajednicu.

Uredba Komisije (EZ-a) br. 909/2006 od 20. lipnja 2006. o izmjenama i dopunama priloga I. i II. Uredbe (EZ-a) br. 138/2004 Europskog parlamenta i vijeća o ekonomskim računima u poljoprivredi za Zajednicu.

Uredba Komisije (EZ-a) br. 212/2008 od 7. ožujka 2008. o izmjenama i dopunama priloga I. Uredbe (EZ-a) br. 138/2004 Europskog parlamenta i vijeća o ekonomskim računima u poljoprivredi za Zajednicu.


Podaci su revidirani u skladu s Europskim sustavom nacionalnih računa – ESA 2010. Provedena je i revizija subvencija i uloženog rada u poljoprivredi izraženog u jedinicama godišnjeg rada (AWU). Na vrijednost poljoprivredne proizvodnje i ostalih sastavnica ekonomskih računa poljoprivrede najviše je utjecao preračun subvencija.

Subvencije su preračunate u skladu s  pravnom osnovom Europske unije te nacionalnim zakonima i pravilnicima (Uredba (EZ) br. 138/2004, Uredba Komisije (EZ) br. 306/2005, Uredba (EU) br. 1307/2013, Zakon o poljoprivredi, NN, br. 149/2009, 127/2010, 50/2012, 120/2012, 148/2013, 30/2015, Pravilnik o provedbi izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja, NN, br. 145/12, 29/13, 27/14, 35/15, 20/16, 39/16 i 91/16).

Uloženi rad u poljoprivredi izražen u jedinici godišnjeg rada (AWU) preračunat je na temelju DZS-ovog  Istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava (FSS) 2013. i dostupnih podataka iz FSS-a 2016., dok je za poljoprivredna gospodarstva koja nisu obuhvaćena navedenim istraživanjima korištena metoda procjene.

Neaditivnost zbroja sastavnica pojedinih pokazatelja rezultat je primjene metode obračuna i zaokruživanja vrijednosti na detaljnoj raščlambi kategorija i potkategorija

Obuhvat
Ekonomski računi poljoprivrede obuhvaćaju cjelokupnu poljoprivrednu proizvodnju (na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i kod poslovnih subjekata).

DEFINICIJE

Poljoprivredna proizvodnja jednaka je zbroju vrijednosti biljne proizvodnje, stočne proizvodnje, poljoprivrednih usluga i vrijednosti proizvodnje neodvojivih nepoljoprivrednih sporednih aktivnosti. Obračunsko razdoblje jest kalendarska godina.

Poljoprivredna proizvodnja vrednuje se u baznim cijenama, što znači da su uključene sve subvencije na proizvode i usluge, a isključeni su svi porezi na proizvode i usluge.

Međufazna potrošnja jest vrijednost utrošenih inputa u poljoprivrednu proizvodnju. Iskazuje se u kupovnim cijenama.

Bruto dodana vrijednost u baznim cijenama jednaka je razlici poljoprivredne proizvodnje u baznim cijenama i međufazne potrošnje u kupovnim cijenama

Potrošnja fiksnoga kapitala jest smanjenje vrijednosti fiksnih kapitalnih dobara kao rezultat njihova uobičajenog trošenja i habanja u tijeku proizvodnog procesa.

Neto dodana vrijednost u baznim cijenama jednaka je razlici bruto dodane vrijednosti u baznim cijenama i potrošnji fiksnoga kapitala.

Naknade za zaposlene definirane su kao ukupne naknade u novcu ili naturi koje isplaćuje poslodavac zaposleniku u zamjenu za obavljeni rad u tijeku računovodstvenog razdoblja.

Ostale subvencije na proizvodnju sastoje se od subvencija koje nisu subvencije na proizvode, a proizvođačke jedinice mogu ih dobiti na temelju bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom.

Faktorski dohodak jednak je neto dodanoj vrijednosti od koje su oduzeti porezi na proizvodnju, a dodane su subvencije na proizvodnju.

Poslovni višak / mješoviti dohodak jednak je razlici faktorskog dohotka i naknade zaposlenicima.

Plaćene rente odgovaraju plaćanjima izvršenima prema vlasniku materijalnih sredstava u zamjenu za ustupanje sredstava na korištenje nekoj drugoj jedinici. U ekonomskim računima poljoprivrede ta stavka uglavnom odgovara zakupninama za zemljište koje zakupci plaćaju vlasnicima zemljišta.

Kamatu čine troškovi plativi po kreditu za kapitalna ulaganja. U ekonomskim računima poljoprivrede kamata je protustavka kredita koji su odobreni za potrebe poljoprivrednih gospodarstava (npr. za kupnju zemljišta, zgrada, strojeva, vozila ili druge opreme).

Poduzetnički dohodak jednak je zbroju primljenih kamata koje se odnose isključivo na poljoprivrednu proizvodnju i razlike neto poslovnog viška / mješovitog dohotka i plaćenih najamnina i plaćenih kamata.

Uloženi rad u poljoprivredi obuhvaća ukupan broj radnih sati svih osoba i zaposlenika koji za plaću ili kao neplaćena radna snaga obavljaju karakteristične poslove unutar poljoprivredne djelatnosti. Mjeri se u jedinicama godišnjeg rada). Jedinica godišnjeg rada (AWU) jest kvocijent ukupnog broja radnih sati odrađenih u poljoprivredi tijekom godine i prosječnog broja radnih sati koji za plaćeni rad iznosi 1 800.