Stočarstvo

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci iz područja statistike stočarstva prikupljaju se na dva načina: redovitim godišnjim statističkim istraživanjem o stočnoj proizvodnji te korištenjem administrativnih izvora podataka.

Redovitim godišnjim statističkim istraživanjem prikupljaju se podaci o broju i težini svinja i peradi, priplodu i gubicima svinja i peradi, proizvodnji i bilanci jaja, proizvodnji mlijeka (kravljega, ovčjega i kozjega), bilanci mlijeka te proizvodnji mliječnih proizvoda i vune. Podaci se prikupljaju posebno za poslovne subjekte i njihove dijelove, a posebno za obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Podaci za poslovne subjekte prikupljaju se izvještajima koji se poštom dostavljaju Državnom zavodu za statistiku, a od 2016. i putem internetske aplikacije koju izvještajne jedinice same ispunjavaju.

Podaci za obiteljska poljoprivredna gospodarstva prikupljaju se metodom telefonskog anketiranja na odabranome stratificiranom uzorku.

Od 2018. podaci o broju, priplodu i gubicima goveda i koza, a od 2023. podaci o broju, priplodu i gubicima ovaca preuzimaju se iz Jedinstvenog registra domaćih životinja (JRDŽ-a), koji vodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, kao administrativnog izvora podataka, a odnose se na izvještajne jedinice koje su upisane u Upisnik poljoprivrednika i bave se proizvodnjom i uzgojem goveda, ovaca i koza.

Radi metodološkog usklađivanja za pojedine kategorije goveda, ovaca i koza obavljena je ocjena brojnog stanja na temelju povijesnih podataka istraživanja o stočarstvu i ostalih raspoloživih izvora.

Svi ekspandirani podaci uspoređeni su s podacima iz prethodnih godina, raspoloživim administrativnim izvorima i ostalim dostupnim podacima. Na temelju svih raspoloživih podataka prema potrebi su provedene korekcije.

Metodologija za provedbu istraživanja o stočarstvu temelji se na Uredbi (EZ) br. 1165/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o statističkim podacima o stočarstvu i mesu od 19. studenoga 2008., Uredbi Komisije (EZ) br. 617/2008 o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe (EZ) br. 1234/2007 u pogledu tržišnih standarda za jaja za valenje i pilića domaće peradi od 27. lipnja 2008. te Metodološkim osnovama za prikupljanje podataka u statistici mlijeka i mliječnih proizvoda (NN, br. 42/13.).

Podaci o proizvodnji meda preuzimaju se od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te Hrvatskoga pčelarskog saveza kao administrativnih izvora podataka.

Obuhvat i usporedivost

Izvještajne jedinice jesu poslovni subjekti i njihovi dijelovi koji su definirani područjem A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, verzija 2007. (NN, br. 58/07. i 72/07.) te ostali poslovni subjekti i njihovi dijelovi koji se bave stočnom proizvodnjom, a razvrstani su drugdje.

Izvještajne jedinice jesu i obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se bave uzgojem stoke i peradi.

Od 2010. Anketa o stočarstvu provodi se na uzorku prema NKPJS-u – 2. razina, a uzorak se izabire iz Statističkog registra poljoprivrednih gospodarstava.

Do 2006. referentni datum za broj stoke i peradi bio je 31. prosinca prethodne godine za pravne osobe i 15. siječnja tekuće godine za obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Radi usklađivanja s metodologijom EU-a datum snimanja pomaknut je na 1. prosinca tekuće godine za pravne osobe i obiteljska poljoprivredna gospodarstva te je napravljen preračun za pojedine kategorije stoke od 2000. do 2006.

U 2022. referentni datum snimanja pomaknut je s 1. prosinca na 1. studenoga tekuće godine.

Do 2018. svi podaci o broju stoke i peradi te o stočnoj proizvodnji prikupljaju se putem godišnjih statističkih istraživanja.

Od 2018. podaci za goveda i koze te od 2023. podaci za ovce prikupljaju se iz JRDŽ-a kao administrativnog izvora podataka.

Povjerljivost

Agregirani podaci iz kojih se mogu prepoznati pojedinačne jedinice (zbog njihova malog broja, zbog pravila dominantnosti ili zbog sekundarne povjerljivosti), u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20. i 155/23.) i Naputkom o načinu zaštite statističkih podataka Državnog zavoda za statistiku, smatraju se povjerljivima te se stoga ne objavljuju.

Definicije

Mlada goveda do jedne godine obuhvaćaju telad za klanje i ostala mlada goveda (muška i ženska).

Goveda od jedne do dvije godine obuhvaćaju muška i ženska grla za klanje i rasplod. Goveda iz te kategorije koja su se već telila uključena su u kategoriju krava.

Goveda starija od dvije godine obuhvaćaju junice, krave (uključujući i mlađe od dvije godine) te muška grla za rasplod i za klanje.

Krave su ženska rasplodna grla koja su se već telila.

Junice su odabrana ženska rasplodna grla koja se još nisu telila.

Krmače su ženska rasplodna grla koja su se najmanje jedanput prasila.

Suprasne krmače jesu ženska rasplodna grla koja su se već prasila i od kojih se očekuje novo prasenje.

Nazimice su odabrana mlada ženska grla za rasplod koja se još nisu prasila.

Suprasne nazimice jesu mlada ženska rasplodna grla od kojih se očekuje prvi pomladak.

Nerasti su muška rasplodna grla.

Perad obuhvaća brojlere, kokoši, pure, guske, patke i ostalu perad.

Prirast goveda, ovaca, koza, svinja i peradi označuje bruto proizvodnju mesa u promatranoj godini, a izračunan je tako da se razlika težine izvoza i uvoza pribroji težini zaklane stoke i razlici težine stada na kraju i na početku promatranog razdoblja.

Mlijeko. Iskazana je proizvodnja kravljega, ovčjega i kozjeg mlijeka kod pravnih osoba te na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Iskazano je ukupno pomuzeno mlijeko u promatranom razdoblju bez obzira na način mužnje.

Proizvodnja jaja. Iskazani su podaci o ukupnom broju snesenih jaja svih rasa kokoši i ostalih vrsta peradi. Obuhvaćena su jaja za nasad i konzumna jaja za potrošnju/ishranu stanovništva.

Vuna. Iskazane su količine ostrižene (ošišane) vune s odraslih ovaca i šilježadi (runska vuna i podstrig), i to kao neprana vuna.