Struktura poljoprivrednih gospodarstava
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
Cilj i pravna osnova istraživanja
Provedbom ovog istraživanja svrha je dobiti što preciznije podatke o stanju u hrvatskoj poljoprivredi s obzirom na važnost te grane za hrvatsko gospodarstvo.
Statističko istraživanje o strukturi poljoprivrednih gospodarstava pripada osnovnim statističkim istraživanjima u području poljoprivrede. Rezultati istraživanjima usporedivi su na međunarodnoj razini.
Svakih 10 godina Istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava obvezatno se provode kao popisi dok se u godinama između popisa provode kao istraživanja na bazi uzorka. U Republici Hrvatskoj navedeno istraživanje dosad je provedeno 2003. kao Popis poljoprivrede te 2007., 2010. i 2013. kao istraživanje na bazi uzorka.
Cilj je istraživanja prikupiti sljedeće podatke:
- o radnoj snazi na poljoprivrednom gospodarstvu.
- o upravitelju koji upravlja poljoprivrednim gospodarstvom
- o načinu korištenja zemljišta (oranice i vrtovi, trajni nasadi, povrtnjaci, livade i pašnjaci)
- o poljoprivrednim strojevima i opremi
- o broju stoke
- o ekološkoj poljoprivredi
Pravna osnova je bila slijedeća:
- Zakon o službenoj statistici (NN, br.103/03.,75/09. i 59/12).
- Statističko istraživanje o strukturi poljoprivrednih gospodarstava u 2007. provedeno je na temelju Uredbe Europskog Vijeća (EEC) broj 571/88 od 29. veljače 1988.
- Statistička istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava u 2010. i 2013. provedena su na temelju Uredbe Komisije (EC) broj 1166/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o istraživanjima o strukturi poljoprivrednih gospodarstva i o istraživanjima o metodama poljoprivredne proizvodnje, kojom se ukida Uredba Vijeća (EEC) 571/88.
Obuhvat
Struktura poljoprivrednih gospodarstava obuhvaća sva poljoprivredna gospodarstva, tj. obiteljska poljoprivredna gospodarstva i poslovne subjekte i njihove dijelove koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost.
Izvještajne jedinice jesu poslovni subjekti i njihovi dijelovi koji su definirani područjem A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo prema NKD-u 2007. te ostali poslovni subjekti i njihovi dijelovi koji obavljaju poljoprivrednu proizvodnju, a razvrstani su drugdje. Podaci se prikupljaju izvještajima koji se poštom dostavljaju Državnom zavodu za statistiku.
Izvještajne jedinice jesu i obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja obavljaju poljoprivrednu proizvodnju, a njihovi podaci prikupljeni su uz pomoć anketara.
Izbor jedinica promatranja
Od 2007. glavni okvir za odabir jedinica promatranja, koje su također izvještajne jedinice, bio je Statistički registar poljoprivrednih gospodarstava, kojeg vodi i održava Državni zavod za statistiku.
Poljoprivredna gospodarstava koja su uključena u okvir istraživanja za 2007. jesu ona koji imaju fizičku proizvodnju iznad određenih kriterija:
a) barem jedan hektar korištene poljoprivredne površine ili
b) manje od jednog hektara korištene poljoprivredne površine, ali:
- najmanje 0,1 hektara korištenoga poljoprivrednog zemljišta i 0,9 hektara šuma ili
- najmanje 0,3 hektara vinograda, i/ili, voćnjaka ili
- dva ili više stočnih jedinica (SJ) ili
- od 0,15 do 0,3 hektara vinograda / voćnjaka i 1 ili 2 stočne jedinice (SJ) odnosno
- su proizvođači na tržištu od povrća, ljekovitog bilja, jagoda, gljiva, cvijeća ili ukrasnog bilja.
Poljoprivredna gospodarstava koja su uključena u okvir istraživanja za 2010. i 2013. jesu ona koja imaju fizičku proizvodnju iznad određenih kriterija:
a) najmanje 0,4 hektara korištene poljoprivredne površine ili
b) 0,5 stočnih jedinica (SJ) ili
c) manje od 0,4 hektara korištene poljoprivredne površine, ali:
- najmanje 0,1 ha vinograda, maslinika i/ili voćnjaka ili
- bilo koja površina rasadnika
- su proizvođači na tržištu povrća, ljekovitog bilja, jagoda, gljiva, cvijeća ili ukrasnog bilja
- bilo koji broj pčelinjih zajednica
Dizajn uzorka za obiteljska poljoprivredna gospodarstva jest stratificirani slučajni uzorak baziran na izboru stručnjaka za uzorkovanje i na povijesnom iskustvu Odjela poljoprivrede. Konačne težine jesu proizvodi težina uzorkovanja i težina neodgovora na razini stratuma (dvije regije na razini NUTS 2 u kombinaciji s četiri kategorije veličine koje se odnose na proizvodnju).
Izvori i metode prikupljanja podataka
Podaci su prikupljeni s Istraživanjem o strukturi poljoprivrednih gospodarstava (istraživanja na uzorku) ili Popisom poljoprivrede (posljednji u 2003.).
Podaci za poslovne subjekte i njihove dijelove prikupljaju se izvještajima koji se poštom dostavljaju Državnom zavodu za statistiku, a podaci za obiteljska poljoprivredna gospodarstva prikupljeni su uz pomoć anketara metodom intervjua na odabranome stratificiranom uzorku. Ta dva upitnika neznatno se razlikuju u poglavlju koje se odnosi na radnu snagu.
Definicije
Poljoprivredno gospodarstvo jest proizvodno-gospodarska jedinica koja se bavi poljoprivredom, a djeluje kao trgovačko društvo, obrt ili zadruga ako je registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo te se zajednički koristi radnom snagom i sredstvima za proizvodnju (strojevima, objektima, zemljištem itd.).
Referentni datum za strukturu poljoprivrednih gospodarstava jest 1. lipnja u godini provedbe istraživanja. Neki podaci odnose se na razdoblje od godinu dana prije istraživanja, uglavnom od 1. lipnja prethodne godine do 31. svibnja tekuće godine (radna snaga, navodnjavanje i oprema za proizvodnju obnovljive energije).
Poljoprivredna proizvodnja uključuje:
- uzgoj jednogodišnjih usjeva
- uzgoj višegodišnjih usjeva
- uzgoj sadnog materijala i ukrasnog bilja
- uzgoj stoke, peradi i ostalih životinja
- mješovitu poljoprivrednu proizvodnju (uzgoj usjeva i stoke, peradi i ostalih životinja zajedno)
- pomoćne aktivnosti u poljoprivredi i djelatnosti koje se obavljaju nakon žetve usjeva (priprema zemljišta, sadnja, njega usjeva, žetva/berba, čišćenje, ljuštenje, dorada sjemenja za sjemenski materijal). Obuhvaćene su i djelatnosti povezane s uzgojem životinja, npr. hranidba, čišćenje objekata.
Poljoprivredna proizvodnja ne uključuje:
- preradu poljoprivrednih proizvoda
- šumarstvo (uzgoj i iskorištavanje šuma)
- ribarstvo (uzgoj i ulov ribe).
Radna snaga
Upravitelj je osoba odgovorna za uobičajene dnevne financijske i proizvodne poslove vođenja gospodarstva.
Nositelj gospodarstva jest osoba koja je pravno i ekonomski odgovorna za rad gospodarstva; na čije ime gospodarstvo funkcionira, tj. onaj tko preuzima ekonomske rizike poslovanja. Vlasnik/korisnik može imanje posjedovati izravno, unajmiti ga, zakupiti na dulje vrijeme ili ga dobiti na uživanje ili povjerenje.
Radnici stalno zaposleni na poljoprivrednom gospodarstvu jesu osobe koje su posljednjih 12 mjeseci radile na poljoprivrednom gospodarstvu svaki tjedan, bez obzira na to koliko su sati na tjedan radile, i one koje su zbog određenih razloga radile redovito samo dio tog razdoblja, npr. radi školovanja, bolesti, nesreće ili smrti, početka ili prestanka radnog odnosa u posljednjih 12 mjeseci ili prestanka rada zbog prirodnih nesreća (poplava, požara i dr.). Zaposlenim osobama ne pripadaju sezonski radnici, koji nemaju pogodbe o zaposlenju.
Radna snaga neizravno zaposlena njome se smatraju osobe koje su povremeno radile na poljoprivrednom gospodarstvu u promatranom razdoblju od godinu dana.
Godišnja jedinica rada (GJR) jest referentna jedinica koja izražava opseg rada u godišnjim jedinicama rada (engl. Annual Work Unit – AWU). Jedna godišnja jedinica rada odgovara jednoj osobi koja radi puno radno vrijeme na gospodarstvu i iznosi 1 800 sati.
Poljoprivredno zemljište
Ukupna površina zemljišta sastoji se od korištene poljoprivredne površine i nepoljoprivredne površine zemljišta.
Korištena poljoprivredna površina jest ukupna poljoprivredna površina koja je bila korištena u dotičnoj godini. Poljoprivredno zemljište obuhvaća oranice i vrtove, povrtnjake, voćnjake, maslinike, vinograde, livade i pašnjake, rasadnike, površine pod košaračkom vrbom i ostalim trajnim usjevima (božićna drvca).
Oranice i vrtovi jesu zemljišta koja se redovito obrađuju i kultiviraju i nalaze se pod sustavom plodoreda. Na oranicama i vrtovima uzgajaju se žitarice, mahunarke za suho zrno, korjenasti i gomoljasti usjevi, industrijski usjevi, krmno bilje, svježe povrće i jagode, cvijeće i ukrasno bilje, sjemenski usjevi i presadnice i ugari.
Povrtnjaci su površine određene za uzgoj usjeva (pretežno povrća) namijenjenih za potrošnju osobama koje žive u kućanstvu i uglavnom nisu namijenjeni za prodaju. Samo povremeni višak proizvoda koji dolazi s tih površina prodaje se izvan kućanstva.
Korjenasti i gomoljasti usjevi obuhvaćaju krumpir (rani, kasni i sjemenski krumpir), šećernu repu (isključuje sjemensku) i krmno korjenasto bilje (stočna repa, stočni kelj, krmna repica i ostalo korjenasto krmno bilje).
Industrijski usjevi obuhvaćaju uljarice (soju, suncokret, uljanu repicu, tikvu uljanicu i konoplju za ulje), duhan i ostalo industrijsko bilje (aromatsko, začinsko i ljekovito bilje te ostalo industrijsko bilje).
Krmni usjevi u zelenom stanju obuhvaćaju kukuruz za zelenu krmu, ostale krmne usjeve u zelenom stanju, djeteline i mješavine, lucernu, leguminoze i privremene travnjake.
Ostala krmni usjevi u zelenom stanju obuhvaćaju žitarice za zelenu krmu, ostale jednogodišnje trave, krmni sirak i sudansku travu.
Leguminoze obuhvaćaju stočni grašak za zelenu krmu, ostale mahunarke u zelenom stanju i višegodišnje djetelinsko-travne smjese.
Privremene travnjaci obuhvaćaju višegodišnje travno-djetelinske smjese i višegodišnje trave i mješavine trava.
Povrće obuhvaća površine namijenjene za uzgoj usjeva pretežno za prodaju u svježem stanju i industrijsku preradu te obuhvaća cvjetaču i brokulu; kupus, bijeli; ostale kupusnjače (kelj, crveni kupus i korabica); salate (sve vrste); poriluk; ostalo lisnato povrće (blitva, špinat, celer, radič i dr.); rajčice; krastavce i kornišone; dinje; lubenice; paprike; ostalo plodovito povrće (patlidžan, tikvice, tikve i dr.); jagode; luk, crveni i bijeli (češnjak); mrkve; cikle; ostalo korjenasto povrće (hren, rotkvica, pastrnjak, koraba i dr.); grah, svježe zrno ili mahune; grašak, svježe zrno ili mahune i ostalo (nespomenuto) povrće (kukuruz šećerac i dr.).
Trajni nasadi obuhvaćaju površine pod voćnjacima, maslinicima, vinogradima, rasadnicima te ostalim trajnim usjevima (košaračkom vrbom i božićnim drvcima) koji se ne uzgajaju u plodoredu, koji nisu trajni travnjaci i zauzimaju tlo u dužem razdoblju i daju prinose više godina.
Trajni travnjaci jesu površine korištene za ispašu te za pripremu sijena i sjenaže (livade, intenzivni i ekstenzivni pašnjaci). Isključeni su:
- travnjaci koji se više ne koriste (nekvalitetni, nepristupačni)
- travnjaci zarasli šumskim drvećem, uključeni u šume
- djelomično zarasli travnjaci uključeni u šumsko zemljište
- površine zasijane djetelinom i lucernom uključene u usjeve na oranicama i vrtovima
- površine zasijane višegodišnjim travama i mješavinama trava te višegodišnjim travno-djetelinskim smjesama uključene u usjeve na oranicama i vrtovima.
Ostalo zemljište
Neobrađeno ili nekorišteno poljoprivredno zemljište je poljoprivredno zemljište koje se više ne obrađuje zbog ekonomskih, socijalnih i drugih razloga, te se više ne koristi u plodoredu.
Šumsko zemljište jest površina obrasla drvećem i grmljem uključujući plantaže topole unutar i izvan šume, rasadnici šumskog drveća koji rastu unutar šume za vlastite potrebe kao i šumski objekti (šumske ceste, skladište za drva i sl.).
Životinje
Stočna jedinica (engl. Livestock units ‒ LSU) jest standardna mjerna jedinica koja omogućuje agregiranje različitih kategorija stoke kako bi im se omogućilo da se mogu uspoređivati između godina ili između različitih zemalja. Početna točka za izračunavanje koeficijenata je 500 kg žive mase životinja. Mi smo koristili Eurostatove koeficijente stočnih jedinica (tablica 1).
Perad
Perad uključuje brojlere, kokoši, pure, guske, patke te ostalu perad.
Tablica 1. Popis koeficijenata stočnih jedinica (LSU) korištenih u Hrvatskoj, po godinama.
|
|
2007. |
2010. |
2013. |
|
|
|
|
|
|
Konjolike životinje |
0,8 |
0,8 |
0,8 |
|
Goveda |
|
|
|
|
Mlada goveda do 1 godine |
0,4 |
0,4 |
0,4 |
|
Telad za klanje |
0,4 |
0,4 |
0,4 |
|
Muška telad za tov (mladi bikovi) |
0,4 |
0,4 |
0,4 |
|
Ženska telad za tov (mlade junice) |
0,4 |
0,4 |
0,4 |
|
Mlada goveda,od 1 do 2 godine |
|
|
|
|
Junice za klanje |
0,7 |
0,7 |
0,7 |
|
Ostale junice (za tov) |
0,7 |
0,7 |
0,7 |
|
Muška (bikovi, volovi) |
0,7 |
0,7 |
0,7 |
|
Goveda starija od 2 godine |
|
|
|
|
Junice za klanje |
0,7 |
0,7 |
0,7 |
|
Ostale junice (za tov) |
0,7 |
0,7 |
0,7 |
|
Muzne krave |
1,0 |
1,0 |
1,0 |
|
Krave dojilje |
0,8 |
0,8 |
0,8 |
|
Muška (bikovi za tov, volovi) |
1,0 |
1,0 |
1,0 |
|
|
|
|
|
|
Svinje |
|
|
|
|
Odojci do 20 kg |
0,027 |
0,027 |
0,027 |
|
Mlade svinje od 20 do 50 kg |
0,3 |
0,3 |
0,3 |
|
Svinje za tov, od 50 do 80 kg |
0,3 |
0,3 |
0,3 |
|
Svinje za tov, od 80 do 110 kg |
0,3 |
0,3 |
0,3 |
|
Svinje za tov, više od 110 kg |
0,3 |
0,3 |
0,3 |
|
Svinje za rasplod (50 kilograma ili više) |
|
|
|
|
Nerasti |
0,5 |
0,5 |
0,5 |
|
Nazimice |
0,5 |
0,5 |
0,5 |
|
Suprasne nazimice |
0,5 |
0,5 |
0,5 |
|
Suprasne krmače |
0,5 |
0,5 |
0,5 |
|
Krmače |
0,5 |
0,5 |
0,5 |
|
|
|
|
|
|
Perad |
|
|
|
|
Nesilice |
0,014 |
0,014 |
0,014 |
|
Tovni pilići (brojleri) |
0,007 |
0,007 |
0,007 |
|
Pure |
0,030 |
0,030 |
0,030 |
|
Guske |
0,030 |
0,030 |
0,030 |
|
Patke |
0,030 |
0,030 |
0,030 |
|
Ostala perad |
0,030 |
0,030 |
0,030 |
|
|
|
|
|
|
Kunići |
|
|
|
|
Rasplodne ženke |
0,020 |
0,020 |
0,020 |
|
|
|
|
|
|
Ovce |
|
|
|
|
Janjad i mlade ovce do 1 godine |
0,1 |
0,1 |
0,1 |
|
Prvi puta pripuštene ovce, muzne |
0,1 |
0,1 |
0,1 |
|
Prvi puta pripuštene ovce, ostale |
0,1 |
0,1 |
0,1 |
|
Janjene ovce, muzne |
0,1 |
0,1 |
0,1 |
|
Janjene ovce, ostale |
0,1 |
0,1 |
0,1 |
|
Ovnovi |
0,1 |
0,1 |
0,1 |
|
Jalove ovce |
0,1 |
0,1 |
0,1 |
|
|
|
|
|
|
Koze |
|
|
|
|
Jarad i mlade koze do 1 godinu |
0,1 |
0,1 |
0,1 |
|
Prvi puta pripuštene koze |
0,1 |
0,1 |
0,1 |
|
Već jarene koze |
0,1 |
0,1 |
0,1 |
|
Jarci |
0,1 |
0,1 |
0,1 |
|
Jalove koze |
0,1 |
0,1 |
0,1 |
|
Pčelinje zajednice |
- |
- |
- |
Ostalo
Obujam proizvodnje jest novčana vrijednost poljoprivredne bruto proizvodnje, cijena na vratima gospodarstva.
Tipologija jest ujednačena klasifikacija poljoprivrednih gospodarstava među zemljama članicama EU za strukturu poljoprivrednih gospodarstava u smislu ekonomske veličine (izražene u EURO 1000) i prema vrsti poljoprivredne proizvodnje.
Klasifikacije
Objavljeni podaci o strukturi poljoprivrednih gospodarstva koriste slijedeće standardne klasifikacije:
NUTS i NKPJS – Standardna klasifikacija teritorijalnih jedinica: http://www.dzs.hr/App/klasus/default.aspx?lang=hr
Tipologija poljoprivrednih gospodarstava određena od Komisije Br. 1242/2008 od 8. prosinca 2008.:
http://eur-lex.europa.eu/legal-content/SL/TXT/PDF/?uri=CELEX:32009R0867&from=EN
Ostala metodološka objašnjenja
Obrazac (samo na hrvatskom):
Izvještaj o strukturi poljoprivrednih gospodarstava i metodama poljoprivredne proizvodnje 2016.
tema: Obrasci Državnog zavoda za statistiku
http://www.dzs.hr/Hrv/important/Obrasci/01-Poljoprivreda/Lista.htm
Izvještaj kvalitete za statistička istraživanja
Izvještaj o strukturi poljoprivrednih gospodarstava (PO-22/STR)
Tema: Izvještavanje o kvaliteti statističkih istraživanja
U tablicama zbog zaokruživanja dolazi do razlika između ukupnog zbroja i podzbrojeva razreda veličine.
Kratice
ha hektar
tis. tisuća
Eurostat Statistički ured Europske unije
GJR godišnja jedinica rada
SJ stočna jedinca
NN Narodne novine
NKD 2007. Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2007
Znakovi
- nema pojave