Robna razmjena s inozemstvom
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA, 2023.
Izvori i metode prikupljanja podataka
Izvor podataka za statistiku robne razmjene s državama članicama EU-a jest Intrastatov obrazac kojim izvještajne jedinice izvješćuju o primicima i/ili otpremama na mjesečnoj osnovi, tj. u mjesecu u kojem roba fizički ulazi ili napušta teritorij Republike Hrvatske. Izvještajne jedinice jesu svi poslovni subjekti, obveznici poreza na dodanu vrijednost, čija vrijednost robne razmjene s državama članicama EU-a prelazi prag uključivanja određenoga za izvještajnu godinu. Za 2023. određena je vrijednost praga uključivanja za primitke od 400 tisuća eura, a za otpreme od 200 tisuća eura. Radi potpunog usklađivanja s metodologijom i zakonodavstvom EU-a u podatke je uključena vrijednost trgovine ispod praga uključivanja, procijenjena na osnovi podataka o isporukama i stjecanjima dobara u države članice/iz država članica EU-a, dobivenih od Porezne uprave Republike Hrvatske.
Izvor podataka za statistiku robne razmjene s trećim zemljama, odnosno državama nečlanicama EU-a, jesu carinske deklaracije o izvozu i uvozu robe. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske dobiva od Carinske uprave Republike Hrvatske kontrolirane carinske deklaracije u obliku slogova.
Poštujući osnovne metodološke preporuke Statističkog ureda UN-a i Eurostata, Državni zavod za statistiku prikupljene podatke Intrastata i Extrastata statistički obrađuje i objavljuje kao jedinstveni podatak robne razmjene Republike Hrvatske s inozemstvom.
Pravna osnova
Pravna osnova za provođenje istraživanja Intrastat jest europsko zakonodavstvo za statistiku robne razmjene između država članica EU-a, Uredba (EU) br. 2019/2152 te provedbena Uredba Komisije br. 2020/1197, Zakon o službenoj statistici (NN, br. 25/20.), Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2023. (NN, br. 35/23.) i Zakon o carinskoj službi (NN, br. 68/13., 30/14., 115/16., 39/19. i 98/19.). Opširnija metodološka objašnjenja za ovo istraživanje objavljena su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku Državni zavod za statistiku − Intrastat (gov.hr).
Pravna osnova za Extrastat jest europsko zakonodavstvo za statistiku robne razmjene s trećim zemljama, Uredba (EU) br. 2019/2152 te Provedbene uredbe Komisije br. 2020/1197, br. 2021/1225 i 2021/235, Delegirane uredbe (EU) br. 2021/1704 i br. 2021/234 Zakon o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije (NN, br. 40/16.), Zakon o službenoj statistici (NN, br. 25/20.), Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2023. (NN, br. 35/23.), Zakon o carinskoj službi (NN, br. 68/13., 30/14., 115/16., 39/19. i 98/19.) i Pravilnik o popunjavanju Jedinstvene carinske deklaracije (NN, br. 65/19. i 136/20.).
Obuhvat i usporedivost
Statistika robne razmjene s inozemstvom obuhvaća svu robu koja se izvozi iz zemlje odnosno uvozi u zemlju. U podatke o robnoj razmjeni s inozemstvom uključeni su, uz redoviti izvoz i uvoz, i izvoz i uvoz prema osnovi unutarnje i vanjske proizvodnje na bruto osnovi.
Kod poslova unutarnje i vanjske proizvodnje prati se ukupna vrijednost robe u izvozu i uvozu. Tako se npr. kod aktivnog prometa prati vrijednost robe koja se uvozi na unutarnju proizvodnju, odnosno puna vrijednost robe koja se izvozi/otprema nakon unutarnje proizvodnje (uključujući vrijednost uvezene robe, vrijednost domaćeg materijala i vrijednost domaćih usluga).
Osim komercijalnih transakcija (uz naplatu), obuhvaćena je i roba čiji se promet, tj. izvoz i uvoz, obavlja bez plaćanja protuvrijednosti. Ovom statistikom nisu obuhvaćeni privremeni izvoz i uvoz (kraći od dvije godine) robe koja se poslije vraća vlasniku u nepromijenjenu stanju, usluge, monetarno zlato, roba koja se koristi kao nosač prilagođenih informacija uključujući softver te softver preuzet s interneta, sredstva plaćanja koja su zakonsko sredstvo plaćanja i vrijednosni papiri, besplatno nabavljena roba koja nije predmet komercijalnih poslova (reklamni materijal i komercijalni uzorci), opskrba hrvatskih diplomatskih predstavništava u inozemstvu i stranih diplomatskih predstavništava u Republici Hrvatskoj te privremeni izvoz i uvoz radi popravaka.
Svi podaci o izvozu i uvozu izraženi su u vrijednostima i količinama. Vrijednost robe određena je na temelju izvornih dokumenata poslovnih subjekata (ugovori, računi).
Iskazuju se stvarno postignute vrijednosti u vrijeme kad su poslovi zaključeni (fakturne vrijednosti) i preračunavaju se na osnovi isporuke na hrvatskoj granici. Izvozne vrijednosti obračunane su prema paritetu fob. To znači da se fakturna vrijednost umanjuje za troškove prijevoza i druge troškove od hrvatske granice do mjesta isporuke u inozemstvu ako je ugovoreno da se roba isporučuje u inozemstvu. Ako je ugovoreno da se isporuka obavi u Republici Hrvatskoj, fakturna vrijednost uvećava se za troškove nastale od mjesta isporuke u Republici Hrvatskoj do hrvatske granice.
Uvozne vrijednosti obračunane su prema paritetu cif. To znači da se fakturna vrijednost uvećava za troškove prijevoza i druge troškove od mjesta isporuke u inozemstvu do hrvatske granice ako je ugovoreno da se roba isporučuje u inozemstvu. Ako je ugovoreno da se roba isporučuje u Republici Hrvatskoj, fakturna vrijednost umanjuje se za troškove nastale od hrvatske granice do mjesta isporuke u Republici Hrvatskoj.
Iznosi u stranim valutama preračunani su u eure i američke dolare primjenom mjesečnih tečajnih lista određenih za izvještajni mjesec. Primjenjuje se srednji valutni tečaj Hrvatske narodne banke.
Od 1. siječnja 2002. u prikupljanju podataka primjenjuje se osmeroznamenkasta šifra Kombinirane nomenklature (carinska i statistička klasifikacija proizvoda Europske unije), koja je usklađena do razine šesteroznamenkaste šifre proizvoda s Harmoniziranim sustavom.
Podaci se iskazuju kod izvoza robe prema zemljama namjene. U Extrastatu se kod uvoza robe podaci iskazuju prema zemljama podrijetla robe, dok se kod primitaka robe u Intrastatu iskazuju prema zemljama otpreme.
Napomena: Od 1. siječnja 2023. u Republici Hrvatskoj uvedena je nova valuta euro. Vrijednosti za razdoblja od prije 1. siječnja 2023. preračunane su u eure prema fiksnom tečaju (1 euro = 7,53450 kuna).
Od 1. siječnja 2021. promijenio se način izvješćivanja za Intrastat. Protokol o Irskoj i Sjevernoj Irskoj, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2021., omogućio je Sjevernoj Irskoj da i dalje ostane sastavni dio carinskog teritorija Ujedinjene Kraljevine, ali da istodobno ostvaruje određene pogodnosti jedinstvenog tržišta Europske unije.
Protokol o Irskoj i Sjevernoj Irskoj za obveznike izvješćivanja za Intrastat u Republici Hrvatskoj (za razdoblje izvješćivanja od siječnja 2021. nadalje) znači da otpremu robe u Sjevernu Irsku odnosno primitak robe iz Sjeverne Irske i dalje moraju prijavljivati u Intrastatovim obrascima, a podaci su uključeni u podatke o robnoj razmjeni s državama članicama EU-a. Robna razmjena s Ujedinjenom Kraljevinom od 1. siječnja 2021. uključena je u Ostale europske zemlje i isključuje podatke za Sjevernu Irsku.
Ekonomske grupacije zemalja jesu:
- Europska unija– EU (Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Letonija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Sjeverna Irska, Slovačka, Slovenija, Španjolska i Švedska)
- Europsko udruženje za slobodnu trgovinu – Efta (Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska)
- Sporazum o slobodnoj trgovini srednjoeuropskih zemalja – Cefta (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Moldavija, Sjeverna Makedonija i Srbija)
- Organizacija zemalja izvoznica nafte – OPEC (Alžir, Angola, Ekvatorska Gvineja, Gabon, Irak, Islamska Republika Iran, Kongo, Kuvajt, Libija, Nigerija, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bolivarijanska Republika Venezuela).
Kratice
Cefta Sporazum o slobodnoj trgovini srednjoeuropskih zemalja
cif cijena s osiguranjem i vozarinom
Efta Europsko udruženje za slobodnu trgovinu
Eurostat Statistički ured Europske unije
fob franko brod
NN Narodne novine
OPEC Organizacija zemalja izvoznica nafte
UN Ujedinjeni narodi
Pripremile: Dubravka Drempetić, Zrinka Lokas i Tamara Dodig Marić