Globalna zdravstvena kriza prouzročena pandemijom bolesti COVID-19 utjecala je na gospodarstvo većine zemalja, pa tako i na Republiku Hrvatsku. Stoga su države morale poduzeti niz mjera za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije. Mjere ograničavanja kretanja ljudi i provođenja gospodarskih aktivnosti utjecale su na agregate tromjesečnih nacionalnih računa i odrazile su se na kvalitetu i dostupnost mnogih izvora podataka koji se uobičajeno primjenjuju u procjeni bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). Podaci pokazuju da je pandemija u velikoj mjeri utjecala na usporavanje hrvatskoga gospodarstva od sredine ožujka 2020. Iako širenje bolesti nije znatno utjecalo na ekonomske pokazatelje u siječnju i veljači 2020., utjecaj pandemije prisutan je od ožujka 2020., odnosno od prvog tromjesečja 2020.
Prva procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u drugom tromjesečju 2020. realno manji za 15,1% u odnosu na isto tromjesečje 2019. To je najveći realni pad tromjesečnog BDP-a od 1995., otkada se počela provoditi tromjesečna procjena BDP-a. Realni pad ostvaren je u svim komponentama BDP-a s rashodne strane, osim u potrošnji opće države, koja ostvaruje blagi porast.
| X-os | Kriza 2008. | Kriza 2020. |
|---|---|---|
| -1 | 3.Q 2008. | 4.Q 2019. |
| 0 | 4.Q 2008. | 1.Q 2020. |
| 1 | 1.Q 2009. | 2.Q 2020. |
| 2 | 2.Q 2009. | 3.Q 2020. |
| 3 | 3.Q 2009. | 4.Q 2020. |
| 4 | 4.Q 2009. | 1.Q 2021. |
Prva procjena, prema originalnim podacima, pokazuje da je tromjesečna bruto dodana vrijednost (BDV) u drugom tromjesečju 2020. realno manja za 11,9% u odnosu na isto tromjesečje 2019. Tromjesečni pad BDV-a ostvaren je u većini djelatnosti, a na pad su najviše utjecale djelatnosti Trgovina na veliko i na malo, Prijevoz i skladištenje, Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane te Prerađivačka industrija. Pozitivan doprinos dale su djelatnosti Informacije i komunikacije, Javna uprava i Građevinarstvo.
Pad proizvodnje usluga u drugom tromjesečju 2020. uslijedio je nakon mjera zatvaranja i ograničavanja obavljanja dijela gospodarskih aktivnosti u ožujku i travnju 2020. Iako je nakon popuštanja epidemioloških mjera bilo pozitivnih pomaka u svibnju i lipnju 2020., razina proizvodnje usluga još je uvijek znatno ispod razine razdoblja prije utjecaja pandemije.
Komercijalni smještajni objekti u siječnju i veljači 2020. ostvarili su porast dolazaka i noćenja turista u odnosu na isto razdoblje 2019., no od ožujka 2020. prisutan je drastičan pad dolazaka i noćenja turista, osobito stranih. Popuštanjem mjera karantene u Republici Hrvatskoj i drugim državama uočavaju se postupni pozitivni pomaci u turizmu od lipnja 2020. Sličan trend potvrđuju podaci iz sustava fiskalizacije.
Zbog djelomičnoga ili potpunog zatvaranja tvornica i poduzeća u ožujku 2020. došlo je do pada industrijske proizvodnje u gotovo svim područjima. Djelatnosti koje su unatoč svemu ostvarile porast u drugom tromjesečju 2020. jesu Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda te Proizvodnja naftnih derivata.
Potrošnja kućanstava pala je za 14,0% u drugom tromjesečju 2020., što je najveći tromjesečni pad dosad. Posljednje brojke u trgovini na malo pokazuju pad obujma maloprodaje u svim vrstama trgovina, osim u prodavaonicama hrane, tehničke opreme, ljekarnama te internetskoj prodaji.
Utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na globalno gospodarstvo doveo je do velikog pada trgovinskih tokova između Republike Hrvatske i drugih država. Izvoz usluga ostvaruje znatan pad putovanja, prometa i ostalih poslovnih usluga. Ograničenja putovanja koja su provedena na globalnoj razini također su znatno smanjila promet turista. Zbog zatvaranja svjetskih ekonomija i pada potražnje, uvoz roba ostvaruje znatno smanjenje, osobito od najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera iz Europske unije. Padu ukupnih investicija najviše je pridonio pad investicija u poslovnom sektoru, osobito u dijelu investicija u opremu.
