ROBNA RAZMJENA S INOZEMSTVOM

Ukupan izvoz Republike Hrvatske od siječnja do svibnja 2022., prema privremenim podacima, iznosio je 73,5 milijardi kuna i veći je za 19,4 milijarde kuna ili 35,9% u usporedbi s istim razdobljem 2021. Ukupan uvoz Republike Hrvatske od siječnja do svibnja 2022. iznosio je 125,5 milijardi kuna, što je porast od 43,5 milijardi kuna, odnosno 53,0% u odnosu na isto razdoblje 2021.

Vanjskotrgovinski deficit Republike Hrvatske od siječnja do svibnja 2022. iznosio je 52,0 milijardi kuna, što je za 24,1 milijardu kuna ili 86,2% više nego u istom razdoblju 2021.

Pokrivenost uvoza izvozom od siječnja do svibnja 2022. iznosila je 58,6%, dok je od siječnja do svibnja 2021. iznosila 65,9%.

Najvažniji vanjskotrgovinski partneri u izvozu Republike Hrvatske jesu države članice EU-a. Izvoz u države članice EU-a od siječnja do svibnja 2022. čini 72,1% ukupnog izvoza i veći je za 43,4% u odnosu na isto razdoblje 2021.

Najveći vanjskotrgovinski partneri iz EU-a od siječnja do svibnja 2022., promatrajući podatke u kunama, bile su Slovenija – porast izvoza od 72,2% (udio u ukupnom izvozu od 13,8%), Italija − porast izvoza od 32,2% (udio u ukupnom izvozu od 12,3%), te Njemačka − porast izvoza od 25,4% (udio u ukupnom izvozu od 11,5%).

Izvoz u države izvan EU-a porastao je za 19,6% od siječnja do svibnja 2022. u odnosu na isto razdoblje 2021., a čini 27,9% ukupnog izvoza. Među najvećim vanjskotrgovinskim partnerima izvan EU-a s kojima je Republika Hrvatska ostvarila robnu razmjenu od siječnja do svibnja 2022. bile su susjedne države Bosna i Hercegovina te Srbija. U promatranom razdoblju izvoz u Bosnu i Hercegovinu porastao je za 63,3% (udio u ukupnom izvozu od 9,2%), dok je izvoz u Srbiju ostvario porast od 45,0% (udio u ukupnom izvozu od 4,6%).

Najvažniji vanjskotrgovinski partneri u uvozu Republike Hrvatske jesu države članice EU-a. Uvoz iz država članica EU-a od siječnja do svibnja 2022. čini 74,3% ukupnog uvoza i porastao je za 45,4% u odnosu na isto razdoblje 2021.

Uvoz iz Italije porastao je za 66,5% (udio u ukupnom uvozu od 13,3%), iz Njemačke za 26,0% (udio u ukupnom uvozu od 12,5%), a iz Slovenije za 71,3% (udio u ukupnom uvozu od 12,5%).

Uvoz iz država izvan EU-a od siječnja do svibnja 2022. čini 25,7% ukupnog uvoza Republike Hrvatske i porastao je za 80,4% u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Od siječnja do svibnja 2022. u odnosu na isto razdoblje 2021. znatno je porastao uvoz iz SAD-a, za 649,6%, što čini udio u ukupnom uvozu od 5,9%, a najviše se uvozio ukapljeni prirodni plin.

Robna razmjena Republike Hrvatske s Rusijom i Ukrajinom

Od siječnja do svibnja 2022. izvoz u Rusiju iznosio je 386,0 milijuna kuna i pao je za 29,8% u odnosu na isto razdoblje 2021. (udio u ukupnom izvozu od 0,5%), a najviše je izvezeno medicinskih i farmaceutskih proizvoda, u vrijednosti od 155,3 milijuna kuna, industrijskih strojeva za opću uporabu, d. n., u vrijednosti od 72,4 milijuna kuna, te eteričnih ulja, parfumerijskih, kozmetičkih ili toaletnih proizvoda, u vrijednosti od 35,9 milijuna kuna. Odjeće je izvezeno u vrijednosti od 18,4 milijuna kuna, što je pad od 78,8% ili 68,6 milijuna kuna za promatrano razdoblje.

Uvoz iz Rusije u istom je razdoblju iznosio 1,5 milijardi kuna i porastao je za 15,8% (udio u ukupnom uvozu od 1,2%), a najviše je uvezeno kamenog ugljena, koksa i briketa, u vrijednosti od 525,0 milijuna kuna (377,5% više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju), nafte i naftnih derivata, u vrijednosti od 499,2 milijuna kuna (20,7% manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju), te obojenih metala, u vrijednosti od 355,1 milijun kuna. Uvoz plina, zemnoga i industrijskoga od siječnja do svibnja 2022. u odnosu na isto razdoblje 2021. pao je za 107,5 milijuna kuna, odnosno 91,3%.

Izvoz u Ukrajinu od siječnja do svibnja 2022. iznosio je 122,6 milijuna kuna i pao je za 33,5% u odnosu na isto razdoblje 2021. (udio u ukupnom izvozu od 0,2%), a najviše je izvezeno specijalnih strojeva za pojedine industrijske grane, u vrijednosti od 25,5 milijuna kuna, medicinskih i farmaceutskih proizvoda, u vrijednosti od 19,6 milijuna kuna, te industrijskih strojeva za opću uporabu, d. n., u vrijednosti od 12,3 milijuna kuna. U promatranom razdoblju najviše je pao izvoz medicinskih i farmaceutskih proizvoda, i to za 79,8%, odnosno 77,5 milijuna kuna.

Uvoz iz Ukrajine u istom je razdoblju iznosio 193,7 milijuna kuna i porastao je za 57,4% (udio u ukupnom uvozu od 0,2%), a najviše je uvezeno proizvoda od pluta i drva, u vrijednosti od 43,8 milijuna kuna, električnih strojeva, aparata i uređaja, u vrijednosti od 25,4 milijuna kuna, i žitarica i proizvoda od žitarica, u vrijednosti od 19,6 milijuna kuna. U promatranom razdoblju najveći je porast uvoza proizvoda od pluta i drva, za 330,7% ili 33,6 milijuna kuna, te žitarica, za 961,9% ili 17,7 milijuna kuna.

Više informacija: