ROBNA RAZMJENA S INOZEMSTVOM

Ukupan izvoz Republike Hrvatske od siječnja do srpnja 2022., prema privremenim podacima, iznosio je 103,7 milijardi kuna i veći je za 25,3 milijarde kuna ili 32,3% u usporedbi s istim razdobljem 2021. Ukupan uvoz Republike Hrvatske iznosio je 176,1 milijardu kuna, što je porast od 57,5 milijardi kuna, odnosno 48,5% u odnosu na isto razdoblje 2021.

Vanjskotrgovinski deficit Republike Hrvatske od siječnja do srpnja 2022. iznosio je 72,4 milijarde kuna, što je za 32,2 milijarde kuna ili 80,1% više nego u istom razdoblju 2021.

Pokrivenost uvoza izvozom od siječnja do srpnja 2022. iznosila je 58,9%, dok je od siječnja do srpnja 2021. iznosila 66,1%.

Najvažniji vanjskotrgovinski partneri u izvozu Republike Hrvatske jesu države članice EU-a. Izvoz u države članice EU-a od siječnja do srpnja 2022. čini 70,4% ukupnog izvoza i veći je za 36,3% u odnosu na isto razdoblje 2021.

Najveći vanjskotrgovinski partneri iz EU-a od siječnja do srpnja 2022., promatrajući podatke u kunama, bile su Italija – porast izvoza od 28,7% (udio u ukupnom izvozu od 12,4%), Mađarska − porast izvoza od 90,9% (udio u ukupnom izvozu od 12,1%), te Njemačka − porast izvoza od 24,3% (udio u ukupnom izvozu od 11,6%).

Izvoz u države izvan EU-a porastao je za 23,6% od siječnja do srpnja 2022. u odnosu na isto razdoblje 2021., a čini 29,6% ukupnog izvoza. Među najvećim vanjskotrgovinskim partnerima izvan EU-a s kojima je Republika Hrvatska ostvarila robnu razmjenu od siječnja do srpnja 2022. bile su susjedne države Bosna i Hercegovina te Srbija. U promatranom razdoblju izvoz u Bosnu i Hercegovinu porastao je za 61,1% (udio u ukupnom izvozu od 9,7%), dok je izvoz u Srbiju porastao za 47,5% (udio u ukupnom izvozu od 4,7%).

Najvažniji vanjskotrgovinski partneri u uvozu Republike Hrvatske jesu države članice EU-a. Uvoz iz država članica EU-a od siječnja do srpnja 2022. čini 72,1% ukupnog uvoza i porastao je za 38,3% u odnosu na isto razdoblje 2021.

Uvoz iz Italije porastao je za 59,6% (udio u ukupnom uvozu od 13,3%), iz Njemačke za 24% (udio u ukupnom uvozu od 12,5%), a iz Slovenije za 50,3% (udio u ukupnom uvozu od 11,1%).

Uvoz iz država izvan EU-a od siječnja do srpnja 2022. čini 27,9% ukupnog uvoza Republike Hrvatske i porastao je za 83,5% u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Od siječnja do srpnja 2022. u odnosu na isto razdoblje 2021. znatno je porastao uvoz iz SAD-a, za 578,9%, što čini udio u ukupnom uvozu od 6,3%, a najviše se uvozio ukapljeni prirodni plin.

Robna razmjena Republike Hrvatske s Rusijom i Ukrajinom

Od siječnja do srpnja 2022. izvoz u Rusiju iznosio je 643,2 milijuna kuna i pao je za 13,8% u odnosu na isto razdoblje 2021. (udio u ukupnom izvozu od 0,6%), a najviše je izvezeno medicinskih i farmaceutskih proizvoda, u vrijednosti od 343,0 milijuna kuna, industrijskih strojeva za opću uporabu, d. n., u vrijednosti od 67,8 milijuna kuna, te eteričnih ulja, parfumerijskih, kozmetičkih ili toaletnih proizvoda, u vrijednosti od 54,9 milijuna kuna. Odjeće je izvezeno u vrijednosti od 18,4 milijuna kuna, što je pad od 82,9% ili 89,0 milijuna kuna za promatrano razdoblje.

Uvoz iz Rusije u istom je razdoblju iznosio 2,6 milijardi kuna i porastao je za 31,6% (udio u ukupnom uvozu od 1,5%), a najviše je uvezeno nafte i naftnih derivata (ulja i drugi proizvodi destilacije karta te ulja za podmazivanje i druga ulja), u vrijednosti od 1,2 milijarde kuna (11,2% više nego u istome prošlogodišnjem razdoblju), kamenog ugljena, koksa i briketa, u vrijednosti od 846,3 milijuna kuna (369,6% više nego u istome prošlogodišnjem razdoblju), te obojenih metala, u vrijednosti od 440,3 milijuna kuna. Uvoz plina, zemnoga i industrijskoga, od siječnja do srpnja 2022. u odnosu na isto razdoblje 2021. pao je za 107,5 milijuna kuna, odnosno 91,3%.

Izvoz u Ukrajinu od siječnja do srpnja 2022. iznosio je 327,7 milijuna kuna i porastao je za 31,7% u odnosu na isto razdoblje 2021. (udio u ukupnom izvozu od 0,3%), a najviše je izvezeno odjeće, u vrijednosti od 81,0 milijuna kuna, specijalnih strojeva za pojedine industrijske grane, u vrijednosti od 49,2 milijuna kuna, te raznih gotovih proizvoda, d. n., u vrijednosti od 47,6 milijuna kuna. U promatranom razdoblju najviše je pao izvoz medicinskih i farmaceutskih proizvoda, i to za 76,1%, odnosno 93,5 milijuna kuna.

Uvoz iz Ukrajine u istom je razdoblju iznosio 308,2 milijuna kuna i porastao je za 90% (udio u ukupnom uvozu od 0,2%), a najviše je uvezeno proizvoda od pluta i drva, u vrijednosti od 60,2 milijuna kuna, žitarica i proizvoda od žitarica, u vrijednosti od 47,7 milijuna kuna i uljanog sjemenja i plodova, u vrijednosti od 46,0 milijuna kuna. U promatranom razdoblju najveći je porast uvoza proizvoda od pluta i drva, za 319,6% ili 45,8 milijuna kuna, žitarica i proizvoda od žitarica, za 45,8 milijuna kuna, te uljanog sjemenja i plodova, za 45,2 milijuna kuna.

Više informacija: