Pandemija bolesti COVID-19 izravno je utjecala na međunarodnu trgovinu robom, pa su od siječnja do rujna 2020. vidljive njezine posljedice na vanjskotrgovinsku robnu razmjenu Republike Hrvatske. Ukupan izvoz Republike Hrvatske od siječnja do rujna, prema privremenim podacima, iznosio je 80,2 milijarde kuna, dok je uvoz iznosio 126,5 milijardi kuna. Vanjskotrgovinski deficit u promatranom razdoblju iznosio je 46,3 milijarde kuna, što je za 17,5% manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Pokrivenost uvoza izvozom od siječnja do rujna 2020. iznosila je 63,4%, dok je od siječnja do rujna 2019. iznosila 59,9%.
Republika Hrvatska ostvarila je u prvih devet mjeseci 2020. gotovo 70% ukupnog izvoza s deset najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera. Među državama članicama Europske unije u koje je Republika Hrvatska izvezla najviše roba izvoz je pao za 1,9%, i to u Njemačku (5,3%) i Italiju (15,7%), dok je izvoz u Sloveniju pao za 5,3% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Pad izvoza u spomenutom razdoblju prisutan je i među najvažnijim trgovinskim partnerima izvan Europske unije, te pad izvoza u Bosnu i Hercegovinu iznosi 18,5%, a u Srbiju 1,5%. Porast izvoza u promatranom razdoblju ostvaren je samo s Mađarskom (nafta i ulje) te sa Sjedinjenim Američkim Državama (imunološki proizvodi te revolveri i pištolji).
Najvažniji vanjskotrgovinski robni partneri iz kojih je Republika Hrvatska uvozila u prvih devet mjeseci 2020. uglavnom su bile članice Europske unije te su činile oko 80% ukupnog uvoza Republike Hrvatske. Od siječnja do rujna 2020. u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine najveći je pad uvoza iz Italije (20,8%) i Mađarske (18,2%), dok je najveći porast uvoza ostvaren iz Belgije (85,7%). Takav znatan porast robne razmjene s Belgijom odnosi se na uvoz farmaceutskih proizvoda.
Znatniji porast uvoza ostvaren je i iz Kine (20,3%), a odnosi se na generatorske agregate pogonjene vjetrom, mostove i sekcije mostova te prijenosna računala.
U promatranom razdoblju vidljiv je porast uvoza prijenosnih računala. Naime, od siječnja do rujna 2020. vrijednost uvoza prijenosnih računala iznosila je 640,6 milijuna kuna, što je povećanje od 83,3 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najviše prijenosnih računala, više od polovice ukupne vrijednosti njihova uvoza (70,4%), uvezeno je iz Kine (35,3%), Austrije (22,6) i Njemačke (12,5%).
