ROBNA RAZMJENA S INOZEMSTVOM

Ukupan izvoz Republike Hrvatske od siječnja do rujna 2022., prema privremenim podacima, iznosio je 133,1 milijardu kuna i veći je za 34,1 milijardu kuna ili 34,4% u usporedbi s istim razdobljem 2021. Ukupan uvoz Republike Hrvatske iznosio je 234,0 milijardi kuna, što je porast od 79,6 milijardi kuna, odnosno 51,6% u odnosu na isto razdoblje 2021.

Vanjskotrgovinski deficit Republike Hrvatske od siječnja do rujna 2022. iznosio je 100,8 milijardi kuna, što je za 45,5 milijardi kuna ili 82,4% više nego u istom razdoblju 2021.

Pokrivenost uvoza izvozom od siječnja do rujna 2022. iznosila je 56,9%, dok je od siječnja do rujna 2021. iznosila 64,2%.

Najvažniji vanjskotrgovinski partneri u izvozu Republike Hrvatske jesu države članice EU-a. Izvoz u države članice EU-a od siječnja do rujna 2022. čini 68,8% ukupnog izvoza i veći je za 34,4% u odnosu na isto razdoblje 2021.

Najveći vanjskotrgovinski partneri iz EU-a od siječnja do rujna 2022., promatrajući podatke u kunama, bile su Italija – porast izvoza od 29,0% (udio u ukupnom izvozu od 12,5%), Slovenija − porast izvoza od 44,4% (udio u ukupnom izvozu od 11,4%), te Njemačka − porast izvoza od 21,3% (udio u ukupnom izvozu od 11,4%).

Izvoz u države izvan EU-a porastao je za 31,0% od siječnja do rujna 2022. u odnosu na isto razdoblje 2021., a čini 31,2% ukupnog izvoza. Među najvećim vanjskotrgovinskim partnerima izvan EU-a s kojima je Republika Hrvatska ostvarila robnu razmjenu od siječnja do rujna 2022. bile su susjedne države Bosna i Hercegovina te Srbija. U promatranom razdoblju izvoz u Bosnu i Hercegovinu porastao je za 61,1% (udio u ukupnom izvozu od 10,4%), dok je izvoz u Srbiju ostvario porast od 64,2% (udio u ukupnom izvozu od 5,4%).

Najvažniji vanjskotrgovinski partneri u uvozu Republike Hrvatske jesu države članice EU-a. Uvoz iz država članica EU-a od siječnja do rujna 2022. čini 69,8% ukupnog uvoza i porastao je za 37,8% u odnosu na isto razdoblje 2021.

Uvoz iz Italije porastao je za 63,2% (udio u ukupnom uvozu od 13,1%), iz Njemačke za 23,9% (udio u ukupnom uvozu od 12,2%), a iz Slovenije za 48,9% (udio u ukupnom uvozu od 10,7%).

Uvoz iz država izvan EU-a od siječnja do rujna 2022. čini 30,2% ukupnog uvoza Republike Hrvatske i porastao je za 97,4% u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Od siječnja do rujna 2022. u odnosu na isto razdoblje 2021. znatno je porastao uvoz iz SAD-a, za 660,7%, što čini udio u ukupnom uvozu od 7,5%, a najviše se uvozio ukapljeni prirodni plin.

Robna razmjena Republike Hrvatske s Rusijom i Ukrajinom

Od siječnja do rujna 2022. izvoz u Rusiju iznosio je 961,9 milijuna kuna i porastao je za 2,4% u odnosu na isto razdoblje 2021. (udio u ukupnom izvozu od 0,7%), a najviše je izvezeno medicinskih i farmaceutskih proizvoda, u vrijednosti od 533,0 milijuna kuna, eteričnih ulja, parfumerijskih, kozmetičkih ili toaletnih proizvoda, u vrijednosti od 78,6 milijuna kuna, industrijskih strojeva za opću uporabu, d. n., u vrijednosti od 76,0 milijuna kuna te odjeće, u vrijednosti od 66,7 milijuna kuna, što je pad od 48,5% ili 62,8 milijuna kuna za promatrano razdoblje.

Uvoz iz Rusije u istom je razdoblju iznosio 3,2 milijarde kuna i porastao je za 23,8% (udio u ukupnom uvozu od 1,4%), a najviše je uvezeno nafte i naftnih derivata (ulja i drugi proizvodi destilacije katra te ulja za podmazivanje i druga ulja), u vrijednosti od 1,6 milijardi kuna, kamenog ugljena, koksa i briketa, u vrijednosti od 860,4 milijuna kuna, te obojenih metala, u vrijednosti od 501,2 milijuna kuna. Uvoz plina, zemnoga i industrijskoga, od siječnja do rujna 2022. u odnosu na isto razdoblje 2021., pao je za 110,2 milijuna kuna, odnosno 91,5%.

Izvoz u Ukrajinu od siječnja do rujna 2022. iznosio je 467,0 milijuna kuna i porastao je za 58,4% u odnosu na isto razdoblje 2021. (udio u ukupnom izvozu od 0,4%), a najviše je izvezeno odjeće, u vrijednosti od 115,7 milijuna kuna, raznih gotovih proizvoda, d. n., u vrijednosti od 88,2 milijuna kuna, te specijalnih strojeva za pojedine industrijske grane, u vrijednosti od 56,5 milijuna kuna. U promatranom razdoblju najviše je pao izvoz medicinskih i farmaceutskih proizvoda, i to za 74,9%, odnosno 99,1 milijun kuna.

Uvoz iz Ukrajine u istom je razdoblju iznosio 389,5 milijuna kuna i porastao je za 92,1% (udio u ukupnom uvozu od 0,2%), a najviše je uvezeno žitarica i proizvoda od žitarica, u vrijednosti od 80,3 milijuna kuna, proizvoda od pluta i drva, u vrijednosti od 66,9 milijuna kuna, i uljanog sjemenja i plodova, u vrijednosti od 49,0 milijuna kuna. U promatranom razdoblju najveći je porast uvoza žitarica i proizvoda od žitarica, za 78,3 milijuna kuna.

Više informacija: